Stipe Ivanović Cipre o novom kolonijalizmu u nas

Legendarnog Stipu Ivanović, Cipru, ne treba posebno predstavljati. Dovoljno je reći da je iskusni ugostitelj, dugogodišnji turistički radnik, kalafat, nadasve zaljubljenik u Dalmaciju. U ljetnim mjesecima svakodnevno i svim posebnim prigodama svojim brodom „Stella Maris“ povezuje Biograd na Moru i Tkon.

Tako je, odmah po završetku turističke sezone, još jesenas, odlučio Cipre Biograjski.com počastiti i oplemeniti svojom autentičnom dalmatinskom besidom i aktualnom tematikom. U nastavku – rič ima Cipre…

Moramo li baš sve privatizirati, rasprodati pod isprikom da od nas to očekuje EU. Zašto onda u toj istoj EU Njemačka, Finska i dr. neće posrnule privatnike, a strateške firme stavljaju u državno vlasništvo. Izlaska iz krize nema rasprodajom, nego će se potonuti u još veću ekonomsku krizu i još veća zaduženja.

Novi kolonijalizam

Tko u svijetu još traži tuđe investitore? Zamislite, pogotovo u turizmu kojeg su osnivači prostora jadranske Hrvatske osmislili među prvima u svijetu, da ne nabrajam sve destinacije, spomenuti ću Opatiju, Crikvenicu, Rab, Hvar, Dubrovnik, a kasnije cijeli Jadran. Turci do našeg Domovinskog rata, bolje rečeno 1990., nisu se bavili turizmom, izuzev što su imali dva-tri hotela u Istambulu gdje je dolazila svjetska svita, a ovakvom današnjom ponudom turizma nisu se bavili, da bi danas nas pretekli, a mi im još nudimo naša turistička naselja, hotele, čak i marine (luke), koje je izgradila stara Austro-Ugarska.

Naše vođe se opravdavaju da mi nemamo sredstava, zato to moramo dati strancima. Gospodo, ako ste sposobni dajte mjesta stručnima i sposobnima. Za hotele nisu potrebna velika sredstva za obnovu. Hotele samo treba prebojiti, osvježiti,popraviti špine u kupaonicama da ne kapaju, očistiti okoliš. Vratiti stručan kadar da osmisli ponudu, uljuditi osoblje, to znači da konobari nemaju tetovaže na rukama, a ni naušnice kroz nos, vratiti osmijeh radnoj snazi, znači redovne plaće, stalni radni odnos da i ono dobije dio turističkog kolača, a ne da samo taj kolač uzimaju banke, veliki trgovci, a mrvice država, pa e vam turisti dolaziti i poslije sezone.

Hotelska poduzeća moraju biti, pogotovo u malim dalmatinskim sredinama, proglašena strateškim interesom, to znači da veliki utjecaj ima država, lokalna zajednica, drugim riječima lokalno stanovništvo. Ovakav pogled na ovo vam se čini neizvediv, čak nazadan. Ovo što radite i nudite je novi kolonijalizam, „bogati pojedinac, siromašan narod“, slijedi iseljavanje malih mista. A davne 1970. sam upoznao takav pristup stranog investitora, a i posljedice takvog investiranja na lokalno stanovništvo.

Te davne 1970. godine plovio sam na našem brodu za kružna putovanja. Vozili smo američku klijentelu po karipskom moru. Brod sa 100 članova posade, 300-tinjak gostiju, i uplovio u jednu malenu luku na tom otočju. Drvena riva. Kad smo pristali okupila se poveća skupina domaćeg crnog stanovništva. Ulovili bi u uvali neposredno blizu broda velike puževe u kojima je bilo skoro pa kilogram mesa. Spekli bi ga, najeli se prave ekološke hrane, a kasnije bi oklop prodali našim gostima. Bili su sretni, veseli i nasmijani.

Poslije nekoliko godina smo ponovo uplovili u istu luku, ista drvena riva, ali manje naših crnih prijatelja, lijevo od luke gdje je bila pješčana uvala, vidim velike promjene. Luksuzni hotel, pravo veliko strano ulaganje. Pitam grupu koja se okupila oko broda di je onaj moj prijatelj što je prodavao puže i njegova sestra, a oni mi odgovaraju da je on zaposlenu hotelu, peče cili dan hamburgere. Pitam ih kolika mu je dnevnica? Oni mi odgovaraju – 2 dolara na dan. A di su puži? Nema više slobodne prodaje, već te puževe prodaje njegova sestra za istu dnevnicu cili dan. A ja sam odgovorio: „Sigurno se više ne smiju,“ u sebi sam pomislio jadan narod.

Stipe Ivanović

Aktivan je Cipre i na Facebooku, pa njegove beside možemo i tamo pratiti.

 

Duje Jurić iz Biograda na Moru prvak Dalmacije u bacanju vorteksa!

Proteklog vikenda u organizaciji ASK Split održavalo se u Splitu prvenstvo Dalmacije za starije limače. Predstavnik AŠK Rogovo iz Svetog Filip i Jakova na prvenstvu bio je Duje Jurić iz Biograda na Moru.

Duje Jurić  je u bacanju vorteksa, imitaciji koplja za mlađe dobne skupine, ovom prigodom ostvario uvjerljivo najbolji rezultat i stekao titulu prvaka Dalmacije.

Njegov rezultat ove godine je 60.25 metara. Prisjetimo se, Duje Jurić je prošle godine na ovom natjecanju imao rezultat 50.31 metar, što je do tada bio treći najbolji rezultat u Hrvatskoj prema tablici Hrvatskog atletskog saveza. Iste godine je s rezultatom 53,36 metara u Varaždinu, na pojedinačnom državnom prvenstvu u atletici za mlađe i starije kadete i kadetkinje, osvojio naslov prvaka Hrvatske.

Duje Jurić u Varaždinu

Ovo je ujedno bio i osobni rekord nadarenog Duje, kojeg je ove godine opet nadmašio, a Dujina osvojena titula prvaka Hrvatske najveći je uspjeh nekog atletičara iz AŠK Rogovo u desetogodišnjoj povijesti kluba.

Duje Jurić na zasluženom tronu u Splitu

Duje je u istoj disciplini pobjednik Erste plave lige, jedinstvene dječje atletske lige namijenjene svim učenicima od trećeg do šestog razreda osnovnih škola Hrvatske, za 2017. godinu.

Dujin uspjeh, dakle, nije slučajan, već se iz godine u godinu niže u kontinuitetu. Bravo Duje! Čestitke upućujemo Duji i njegovim trenerima.

Duje Jurić se okušao i u sportskom ribolovu, pa je nedavno na tradicionalnom Kupu grada Biograda u sportskom ribolovu ostvario dobar rezultat među nekoliko godina starijim natjecateljima.

Krpina analizirao Plenkovićev fijasko: „HDZ se na ovim izborima oslanjao na bivše i buduće zatvorenike“

Drago Krpina,  nekada vrlo utjecajni HDZ-ovac, komentirao je  katastrofalan rezultat  koji je postigla HDZ-ova lista predvođena Karlom Resslerom.  Krpininu objavu prenosimo u cijelosti:

“Bahati i nasilni pokušaj promjene svjetonazorskog i ideološkog identiteta HDZ-a, (Istanbulska konvencija i ostalo) dobio je rječit i logičan odgovor stranačkog biračkog tijela. 

Ustrajno oslanjanje na bivše i (izgledno) buduće zatvorenike (Čačić, Saucha …), na „poduzetničko“ krilo Pusićkinog HNS-a (našla se tu i Milanka Opačić, zlu ne trebalo)) te na notornog etnobiznismena i glasnogovornika miloševićevske politike Milorada Pupovca i besramno proračunsko financiranje njegovog glasila koje iz broja u broj vrijeđa i ponižava hrvatski narod i njegove nacionalne, vjerske i kulturološke vrijednosti dobilo je nedvosmislen odijek među HDZ-ovim biračima.

 Vrli svjetonazorski preoblikovatelji HDZ-a koji su se u ovoj stranci, nakon dvodesetljetnog kalkuliranja, obreli, isključivo zato što su procijenili da će, zlorabeći povjerenje HDZ-ovih članova i birača, najbrže i najuspješnije napredovati u svojim karijerističkim ambicijama (kojima je nebo granica), ako imaju uši neka čuju, ako imaju oči neka vide.

Pokušaj da se u, posljednji tren, licemjerno, u pomoć prizove Tuđmana i njegovu nacionalnu politiku pokazao se posve prozirnim i opravdano neučinkovitim.
Propovijednik teze da „HDZ ne smije biti talac jednog čovjeka“, uz pomoć sviju onih koji su mu to glasno ili prešutno odobravali, učinio je ovu povijesnu državotvornu stranku taocem osobnih narcisoidnih (europskih) ambicija. Srećom, u politici nikad ništa nije, konačno, gotovo”.

Izvor: Teleskop.hr

 

U Zavičajnom muzeju Biograd na Moru predstavit će se nova knjiga prof. Bože Došena „Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje“

U organizaciji Ogranka Matice Hrvatske Zadar u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru u petak, 31. svibnja 2019. godine, s početkom u 19:30 sati, održat će se predstavljanje nove knjige prof. Bože Došena, dugogodišnjeg ravnatelja Srednje škole Biograd na Moru rođenog u Radošinovcu i aktualnog dopredsjednika Ogranka Matice Hrvatske Zadar.

Riječ je o Došenovoj knjizi „Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje“ koju će ovom prigodom predstaviti recenzenti prof. Božidar Šimunić, dr.sc. Lavorka Čoralić, tehnički urednik Goran Jeličić te naposljetku i sam autor. Moderator večeri posvećene knjizi će biti prof. Martina Drobnak.

Prof. Božo Došen

Selo Radošinovac se nalazi na rubu Vranskog bazena, a administrativno pripada Gradu Benkovcu. Selo kneza Radoša i starohrvatskih utvrda Zečeve glave, Osredaka i Krejina grada, na zemljištu hrvatskih obitelji Krpina, Bašić i Došen, spominje se pri istraživanjima predjela Vinogradine iz IX. stoljeća, a prvi spomen prema povijesnim dokumentima datira iz 1174. godine. Inače, Tridentinski sabor održan 1455. – 1463. godine donio je odluku da se po župama vode matične knjige rođenih, krštenih i umrlih.

Prof. Božo Došen između ostalog je i autor monografije „40 godina Srednje škole Biograd na Moru (od 1971. do 2011. godine)“ i knjige  „Porušene crkve Zadarske nadbiskupije tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.)“.

Varteksov Modabus dolazi u Biograd na Moru – fotografirajte ga i osvojite vrijedne nagrade

Varteksov Modabus trenutno putuje Hrvatskom i donosi novo iskustvo modnog shoppinga – mogućnost da isprobamo i kupimo željene odjevne predmete te da besplatno zatražimo savjet Varteksovih prodajnih stručnjaka čak i ako ne živimo blizu njihovog prodajnog mjesta.

„Varteks Modabus eliminira udaljenost između kupca i trgovine. Vraćamo se u mjesta u kojima smo nekada bili i idemo gdje još nikada nismo. Donosimo vam ponudu kvalitetnih odijela od vrhunskih tkanina, ali i druge muške i ženske odjeće uz stručno vodstvo naših konzultanata za potpuni modni doživljaj. Također, Modabus ćemo iskoristiti za predstavljanje kolekcija i druge modne doživljaje koji se inače događaju samo u glavnom gradu“, istaknuo je predsjednik uprave Varteksa, Nenad Bakić.

Varteksov Modabus u Biograd na Moru će doputovati u ponedjeljak, 27. svibnja 2019. godine, a parkirat će se na adresi Trg kralja Tomislava. Događaj je oglašen na Facebooku ovdje.

Osim što vozi modu gotovo na naš kućni prag, Modabus nam donosi i vrijednu nagradu – poklon karticu u vrijednosti od 500 kuna!

Najbolja fotografija Modabusa na putu bit će nagrađena, a više možete saznati ovdje: https://www.varteks.com/novost/pravila-nagradnog-natjecaja-modabus-na-putu/

Više o samom konceptu 100 – godišnjeg varaždinskog modnog inovatora – “jedinstvenom modnom doživljaju koji dolazi k tebi”, u video prilogu:

Stanari Ulice dr. Franje Tuđmana u Biogradu zabrinuti, njihova ulica se ne navodi u rasporedu odvoza komunalnog otpada do kraja sezone?!

Komunalnu djelatnost prikupljanja i odvoza komunalnog otpada na području Grada Biograda na Moru obavlja tvrtka Bošana d.o.o. u stopostotnom vlasništvu Grada Biograda na Moru.

Odvoz komunalnog otpada vrši se organizirano, specijalnim vozilima u dane i vrijeme određeno rasporedom odvoza.

Na internetskim stranicama Bošane d.o.o.  još uvijek stoji stari raspored, koji se odnosio na razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja 2019. godine. I premda smo već i u drugoj polovici mjeseca svibnja, novi raspored odvoza komunalnog otpada još nije javno objavljen. Jedino što tamo možemo pronaći a da je novo jest  Raspored odvoza plastične ambalaže, papira i biootpada za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna 2019. godine, koji je sastavljen 16. travnja.

Novi, ljetni raspored Bošane d.o.o. koji se odnosi na razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna 2019. godine dobili smo u mjesecu svibnju u omotnici s računom za mjesec travanj .

Sudeći prema novom, ljetnom rasporedu Bošane d.o.o., upitan je odvoz komunalnog otpada za neke stanare na području grada Biograda na Moru, a riječ je o razdoblju do 1. rujna 2019. godine.

Kako je vidljivo prema priloženoj fotografiji, u spomenutom rasporedu konkretno se Ulica dr. Franje Tuđmana ne navodi u Rasporedu odvoza komunalnog otpada za razdoblje od 1. lipnja  – do 31. kolovoza, a isto tako je nema ni u Rasporedu odvoza plastike, biootpada i papira za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna, kako u papirnatom izdanju, tako i u onom rasporedu objavljenom na internetskoj stranici Bošane d.o.o..

Gradski kvart Meterize nešto bolje je prošao, budući je izostavljen iz Rasporeda odvoza komunalnog otpada za razdoblje od 1. lipnja  – do 31. kolovoza, dok se u Rasporedu odvoza plastike, biootpada i papira za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna – ipak spominje. I tako dalje…

Gradska tvrtka Bošana d.o.o. bi trebala ipak ozbiljnije pristupiti izradi svojih rasporeda i kalendara, budući od građana redovito ubire novac za sve svoje usluge.

Nakon plaćenih računa u omotnici za svibanj skupa s računom očekujemo isprike odgovornih.

 

Nediljko Gagić (28.1.1975. – 18.5.1992.) poginuo tijekom iznenadnog granatiranja Biograda u samom centru grada s nepunih 17 godina

Ratom i ratnim razaranjima tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija. Tijekom obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od strane prilično dobro naoružanog dijela pobunjenih Srba, potpomognutih ljudstvom i teškom artiljerijom srpsko-crnogorske JNA, kao nesagledive posljedice, uz materijalne,  imali smo izravne demografske gubitke.

No međutim, ni danas, nakon toliko godina proteklih od rata, hrvatske institucije nisu napravile objedinjene popise ili registre svojih žrtava, tako da o ukupnoj brojci stradalih danas ne možemo puno govoriti. Hrvatske žrtve još uvijek se zbrajaju i ne postoji dovoljno jasan i kvalitetan podatak o njihovom točnom broju.

Slično stanje je i u Biogradu na Moru. Točan broj poginulih hrvatskih branitelja, civila i nestalih u ratnom vihoru se ne zna, imena svih žrtava danas nema nigdje zapisanih. Jedino u što smo sigurni jest da ih je u bivšoj Općini Biograd bilo na desetke poginulih i ranjenih (spominju se brojke od 11 poginulih civila i 18 poginulih hrvatskih branitelja iz samog grada Biograda na Moru), a izrada popisa poginulih u Domovinskom ratu, obzirom na vrijeme koje je proteklo, zahtjevan je danas i odgovoran posao.

„Granate padaju po Biogradu, ubijaju ljude, ranjavaju prirodu, ruju ulice, ruše kuće, potapaju brodove.“, opisuje u svom ratnom svjedočanstvu objavljenom u knjizi „Snaga ljubavi: činiti dobro“ psihologica iz Osnovne škole Biograd, Danica Dominis.

Jedan od ubijenih granatom je i mladić koji je nekoliko mjeseci nakon što je navršio 17. godinu poginuo tijekom iznenadnog granatiranja Biograda na Moru, u Splitkoj ulici, gotovo u samome centru grada.

Dogodila se ova tragedija dana 18. svibnja 1992. godine. Mladić se zvao Nediljko Gagić i, po svemu sudeći, bio je prva civilna žrtva ovoga grada u Domovinskom ratu.

Njega (i ne samo njega) u spomenutom ratnom svjedočanstvu prisjeća se psihologica Danica Dominis.

„Kroz glavu mi sada prolaze slike mojih poginulih učenika, vedrih, bezbrižnih, nasmijanih, u školskim klupama, na izletima: Nade, Luka, Marija, Ante, Danijela, Lidija, Nediljko, Darko…, prijatelja i poznanika: Branimir, Siniša, Nikica, Ivica, Neven, Ivan, Željko, Berislav, Hrvoje, Nikola, Dragan…te mnogi neznani mladići.“, navodi Dominis.

Osim Nediljka, u evidenciji Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije sljedeća su na popisu ubijena i poginula djeca tijekom Domovinskog rata:

  • Marija, rođena 1982. godine (Biograd na Moru), ubijena 1992. godine vatrenim oružjem na cesti Vrana – Pakoštane. Imala je 10 godina.
  • Ante, rođen 1984. godine (Biograd na Moru) ubijen 1992. godine vatrenim oružjem na cesti Vrana – Pakoštane. Dvije godine mlađi Marijin brat Ante imao je svega 8 godina. S njima zajedno istoga dana ubijen je i njihov otac Ivan.
  • Šime, rođen 1990. godine (Sveti Filip i Jakov) poginuo 1993. godine od granate. Imao je svega tri godine.
  • Danijel, rođen 1986. godine (Sveti Filip i Jakov) poginuo 1992. godine od mine. Imao je svega 6 godina.
  • Jure, rođen 1988. godine (selo Popovići kraj Benkovca) poginuo je 1994. godine u Zadru od nagazne mine. Imao je svega 6 godina.
  • Mira, rođena 1975. godine (selo Medviđa kraj Benkovca) ubijena je 1993. godine vatrenim oružjem. Imala je 18 godina.
  • Marin, rođen 1975. godine (Bibinje) ubijen je 1993. godine u Debeljaku vatrenim oružjem. Imao je, kao i Mira, 18 godina.
  • Jure, rođen 1984. godine (Pridraga) stradao je 1991. godine od granate. Imao je svega 7 godina.
  • Marin, rođen 1980. godine (Kruševo) poginuo je 1993. godine u Zadru, od kasetne bombe. Imao je svega 13 godina.
  • Marko, rođen 1982. godine (Sveti Filip i Jakov) poginuo je 1994. godine od bombe u svojoj 12. godini života.
  • Hrvoje, rođen 1975. godine (Zemunik Donji) poginuo je 1991. godine od mine u svojoj 16. godini života.
  • Dubravko, rođen 1977. godine (Zadar) ubijen je 1991. godine granatom u 14. godini života.
  • Tomislav, rođen 1973. godine (Zadar) ubijen je 1992. godine bombom bačenom u sklonište. Imao je 19 godina.
  • Miljenko, rođen 1979. godine (Zadar) poginuo 1993. godine od mine, u 14. godini života.
  • Perica, rođen 1976. godine (Zadar) ubijen 1991. godine od granate. Imao je 15 godina.
  • Marijo, rođen 1979. godine (Zadar) poginuo je 1993. godine u 14 – oj godini života od kasetne bombe.
  • Vladimir, rođen 1980. godine (Zadar) poginuo je 1995. godine u svojoj 15 – oj godini života od mine u selu DobraVoda kraj Benkovca.
  • Davor, rođen 1975. godine (selo Popovići kraj Benkovca) poginuo je u Zadru 1993. godine od mine. Imao je 18 godina.
  • Slobodan, rođen 1981. godine (Zadar) ubijen je vatrenim oružjem 1992. godine, a potom zapaljen u Erveniku, Šibensko – kninska županija. Imao je 11 godina.
  • Goran, Slobodanov mlađi brat, na isti način je izgubio svoj mladi život. Imao je svega 4 godine.
  • Darko, rođen 1975. godine ubijen je vatrenim oružjem 1992. godine u Vrani – Pakoštane (druge okolnosti).

Gore navedeni popis objavljen je u Glasu koncila u broju 10/2019.

Kad govorimo o popisu hrvatskih branitelja, prema mojim saznanjima riječ je o ukupno 43 poginula hrvatska branitelja, od toga njih 18 iz Biograda na Moru: Siniša Brkljača, Luka Brkljača, Hrvoje Jeličić, Silvestar Trtica, Marinko Adžić-Kapitanović, Oliver Pešić, Eduardo Morožin, Darko Dubravica, Branimir Dujić, Berislav Ivanišević, Ivan Kazija, Mile Knez, Nikola Mikulić, Stipe Nekić, Milan Pandžić, Franjo Vlašić, Šime Zelantov, Milivoj Zrilić.

Poginuli branitelji bivše Općine Biograd izuzev Biograda na Moru: Dragan Maksan, Nedjeljko Maksan, Radoslav Maksan, Ante Maksan Brblje, Gorki Maksan Tić, Miro Kukin Bajokin, Ivica Marketin (Pakoštane), Miro Barešić (Drage), Marinko Šarić, Miroslav Vođera, Predrag Zurak, Ivica Rogić, Tomislav Kovačević, Zorko Zelić, Željko Prtajin (Vrana), Enio Banov (Vrgada), Erik Colić (Sv. Petar), Danijel Mandić (Turanj), Berislava Bera Barbarossa, Goran Batur, Željko Đinđić, Neven Baričić, Ante Prtenjača (Sv. Filip i Jakov), Ivica Erstić, Neven Mikulić, Nikica Mikulić (Sikovo), Zoran Galešić (Raštane Donje), Tihomir Mitrović, Nado Rogić (Raštane Gornje), Nikica Tomasov (Dobropoljana), Ivica Ugrinić (Tkon)…

Fotografije:

Naslovna: Davor Visnjic/PIXSELL Posljedice granatiranja Biograda 1993.

HRT Screenshot

Ratko Dragović – Klet

 

 

 

Bradley Cooper snimio dokumentarac o hrvatskoj obali, boravio na Kornatima…

Vijest je stara godinama, a govori o tome kako Bradley Cooper obilazi našu obalu na jedrilici i snima dokumentarac. Njegove snimke iz zraka od prije puna dva desetljeća i danas su prava turistička razglednica. A mnogi o tome pojma nemaju…

Uistinu rijetki znaju kako je Bradley Cooper, trenutačno jedna od najpoznatijih holivudskih zvijezda i triput nominiran Oscara, 1999. godine snimio dokumentarac o hrvatskoj obali i boravio na Kornatima i u Salima.

U eri društvenih mreža proširila se snimka na YouTubeu, a tamo se traži da zbog Bradleyeve golotinje potvrdite svoju dob.

Ovdje to ne morate učiniti:

Cijelo putovanje duž naše obale započelo je na Cresu posjetom bjeloglavim supovima. Na nudističkoj plaži na Velom Lošinju holivudski glumac i zvijezda Mamurluka primjetila je da je “nešto čudno”, a sve je shvatila tek kad mu je potpuni goli čovjek rekao da mora sa sebe skinuti odjeću jer “odjeven krši pravila” – prenosi  Zadarski list.

Gol u more

„Hrvatska je prva zemlja na svijetu koja nudi nudističko ljetovanje.“, kazao je tada Bradley i ipak se odlučio na “skinny dipping”. Nakon što je gol skočio u more, obznanio je:

„Ma znate što, nikad više neću nositi odjeću.“

Našu obalu obilazi na jedrilici, a snimke iz zraka prava su turistička razglednica. Nakon ronjenja na dah i ribolova na Lošinju posada kreće prema jugu, prema Kornatima koje Cooper obilazi kajakom.

„Ljeti je tako toplo da možete spavati na otvorenom. Sve što trebate je karta, vreća za spavanje, lampa i zvijezde da vam prave društvo.“, kaže Bradley.

Nakon što se smjesti u vreću za spavanje, odluči ipak kako mu se ne spava te s lokalnim ribarima ode u lov na hobotnicu. Tu se već pojavljuju neka poznata saljska lica.

„Još mi se sve ljulja, kao da sam na brodu, kazao je sjedeći na kamenu s pogledom na Vele stene Dugog otoka.“

“Moglo je biti i malih Bradleya”

Sljedeća scena prikazuje mladog člana Tovareće Mužike koji puše u rog. Naravno, to je dan početka Saljskih užanci.

Uslijedio je potom i nastup Mužike i Feralići, standardan dio fešte, i čarobne scene osvijetljenog saljskog porta. Sutradan slijedi mamurno buđenje na popularnoj linčarnici i – Trka tovarov.

„Partijaju non stop dva cijela dana. Samo najjači ili najluđi izdrže do kraja. Ovo je najbolji mogući kraj moga putvanja i slika toga kako je zemlja, gotovo uništena brutalnim ratom, oživjela duh i volju za životom.“, kaže Bradley na kraju dokumentarca.

„Tad još nije bio popularan, ali sjećamo se tog zgodnog čovjeka. Moglo je biti i malih Bradleya po Salima.“, kazala je jedna mlađa Saljka. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Kako do nove knjige Ivana Mitrovića “Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada”?

Ovih dana iz tiska izlazi i treća knjiga „Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada II“, autora Ivana Mitrovića iz Rijeke. Prvu knjigu naslova „Župa Medviđa – prilozi za povijest objavio je Ivan Mitrović s Marijanom Mitrovićem 2008. godine, a drugu knjigu „Povijest Hrvata Krmpote, Medviđe i Zelengrada Ivan Mitrović objavljuje 2011. godine.

Najnovija knjiga je vrijedna monografija župe Medviđa u kojoj je prezentirana povijest mjesta navedenih u naslovu na  čak impresivnih 900 stranica teksta.

Korice knjige su u boji kardinalskog plašta i kape, jer je riječ o monografiji katoličke župe, navodi autor knjige, Ivan Mitrović, koji je na pisanje knjige uložio svoja vlastita sredstva i donacije, svoj trud i veći dio svog slobodnog vremena u proteklih pet godina.

Cijena knjige je 300, 00 kuna, a dostavlja se pouzećem. U cijenu knjige nije uključena poštarina, tako da svaki kupac knjige uz cijenu knjige posebno plaća i troškove dostave.

Narudžba se šalje autoru knjige putem Facebooka tako da se u inbox profila Ivan Mitrović napišu osnovni podatci (ime, prezime, adresa i dr.). Ili se jednostavno pošalje preko autorove e-mail adrese imitrovic@net.hr ili putem broja za kontakt: 091/766-2564.

Pošto je veliki broj građana grada Biograda na Moru porijeklom iz župe Medviđa, vjerujem da će mnogi kupiti ovu vrijednu knjigu izravno od autora na gore navedeni način.

Između ostalog, u knjizi su navedena rodoslovna stabla za sve osobe župe Medviđa koje su tamo rođene u posljednjih 230 godina, kao i rodoslovna stabla prvih generacija osoba koja su od tamo odselila, tako da se u knjizi nalaze svi moguće utvrđeni podatci za oko 8 000 osoba. Čitanjem knjige izravno saznajete i o svojim precima.

 

U Biogradu se početkom lipnja okupljaju ljubitelji Winnetoua

Duh slavnog Winnetoua ponovno će u lipnju dotaknuti Biograd. Naime i ove godine održat će se Winnetoufeste, tradicionalni susret ljubitelja filmova o pustolovinama indijanskog poglavice Winnetoua, a snimljenih prema romanima njemačkog pisca Karla Maya.

Uzbudljiv i raznolik izletnički program trajat će tjedan dana tj. od subote 1. lipnja do subote 8. lipnja 2019. godine.

Sudionici će obilaziti mjesta snimanja filmova i najpoznatije lokacije u okolici Biograda na Moru, Zadra, Benkovca, Šibenika i Splita: NP Paklenica, Modrič-Rovanjska, Jasenice, kanjon rijeke Zrmanje, PP Velebit, Tulove grede i prijelaz Prezid, Raštević, PP Vransko jezero, Omiš – rijeka Cetina, Grobničko polje, Platak i dr.

Neke od navedenih lokacija posebno su izdvojene u video prilogu:

Između mnogih potencijalnih lokacija širom svijeta upravo su navedena područja svojedobno bila odabrana kako bi „glumila“ američki Divlji zapad.

Zajedničkom produkcijom Rialto filmova iz Berlina i Jadran filma iz Zagreba u razdoblju od 1962. do 1968. godine tu je snimljeno ukupno 11 filmova o Winnetou, koji se u Njemačkoj do danas smatraju najgledanijim filmovima svih vremena! Sva ta mjesta u svoj svojoj ljepoti netaknute prirode sačuvana su sve do dana današnjeg i njihov obilazak svim sudionicima predstavlja nezaboravan doživljaj. Iz godine u godinu rado im se vraćaju.

U najavi Winnetou festa za ovu godinu posebno se izdvaja jedno ime: Dunja Rajter, u Njemačkoj vrlo poznata hrvatska glumica i glazbena umjetnica. Rođena je u Našicama 1940. godine.

Glumila je  u čuvenom filmu Winnetou I i njemačkim serijama: Salto Mortale, Großer Mann was nun, Hofkonzert im Hinterhaus, Traumschiff, Almenrausch und Pulverschnee, Tisch und Bett, Roda Roda kao i TV filmu Die Botschafterin.

Kao jedina europska pjevačica nastupila je u američkom TV-Show američkog glumaca i pjevača Harrya Belafontea. Zajedno s njom nastupali su i Paul Newman, Bill Cosby i senator Robert Kennedy.

Za vrijeme, a i nakon Domovinskog rata, angažirana je bila na mnogobrojnim humanitarnim projektima. Naročito je pomagala dječje bolnice u Hrvatskoj. Za svoju humanitarnu aktivnost dobila je orden Kaiser – Augustus. Danas je angažirana na projektima za zaštitu životinja.