Ivana Kulaš, direktorica biogradske turističke zajednice nakon dvije godine odstupila s dužnosti, novi direktor – gradonačelnik Knez!

Ivana Kulaš, direktorica Turističke zajednice grada Biograda na Moru, nakon što je na toj dužnosti provela oko dvije godine podnijela je neopozivu ostavku. Ovo je drugi slučaj u nekoliko mjeseci na  širem području Zadra, prethodno je otkaz dao Ante Rados, direktor TZG  Zadar, javlja Zadarski list.

„S dosadašnjim radom direktorice Ivane Kulaš i Turističkog ureda više  smo nego zadovoljni. Međutim, zbog osobnih razloga Kulaš je dala neopozivu ostavku na koju nismo mogli utjecati.“, kazao je Ivan Knez, gradonačelnik koji je po funkciji i predsjednik gradske Turističke zajednice, navodi Zadarski list.

Kad je riječ o njenom radu, usprkos Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji i “povratku” Grčke i Turske ove godine su oborili rekorde,  povećali su i broj gostiju i broj noćenja s obzirom na prethodne godine.  Kulaš, koja ima čak preko 17 godina rada u turizmu jučer, nažalost, nismo mogli dobiti putem mobilnog telefona, bila je na službenom putu i  nedostupna.

„Ivana Kulaš i dalje ostaje djelatnica TZG Biograd na Moru.“, poručio je  Knez preko Zadarskog lista..

Kulaš je između osam kandidata početkom jeseni 2016. tajnim glasovanjem Turističkog vijeća imenovana direktoricom TZG. Time je biogradska turistička zajednica, nakon više od dvije godine bez čelne funkcije, dobila nasljednicu mr. sc. Ive Eškinje koji je pred ljeto 2014. otišao  u mirovinu sa 72 godine života i čak 50 godina radnog staža u turizmu.

„Kao biogradski gradonačelnik odsad sam u Turističkoj zajednici u  dvostrukoj ulozi, i kao predsjednik i kao direktor“, obznanio je Knez, piše Zadarski list.

U tih dvije godine, od početka ljeta 2014. do kraja ljeta 2016., na sjednicama Gradskog vijeća Biograda i putem medija upućivana su pitanja  gradonačelniku kao predsjedniku gradske Turističke zajednice kad će se  raspisati natječaj za direktora TZG, obzirom da je dotadašnji direktor  otišao u mirovinu. Špekuliralo se da Knez ne raspisuje natječaj jer direktorsko mjesto čuva za sebe te se na lokalnim izborima 2017. neće više  kandirati za gradonačelnika. Je li to bilo tako ili ne, međutim, nije se  obistinilo.

„Natječaj za izbor novog direktora ili direktoricu ćemo objaviti kada se  za to odlučimo, tko zna kada. Kako sam već dvije godine, u vremenu između Ive Eškinje i Ivane Kulaš, obnašao i dužnost direktora, znam koji  me poslovi očekuju. Bez obzira što je moguće i da će se i sada špekulirati  da direktorsko mjesto čuvam za sebe, do izbora u svibnju 2021.“, u svom  će poznatom stilu Knez, piše Zadarski list.

Ivana Kulaš i Ivo Eškinja, bivši direktori TZG Biograda

Također, špekuliralo se da je tada već izabrao novog direktora-direktoricu. Međutim, ta se osoba nije ni javila na natječaj, već je među osam  kandidata izabrana Ivana Kulaš, koja je mjesto direktorice zbog porodiljskog dopusta zapravo preuzela u proljeće 2017.

„Ciljevi ostaju isti, a to su da popularnu europsku destinaciju u centru  Dalmacije, grad nautike, obiteljskog turizma i spektakularnih međunarodnih događaja, podignemo na još veći nivo udruživanjem svih subjekata lokalnog turizma“, ističe Knez, navodi se u Zadarskom listu.

Shodno Strategiji razvoja turizma Grada Biograda do 2020., grad bi  trebao evoluirati od tipične destinacije sunca i mora u destinaciju raznovrsnije turističke ponude za platežno veću kategoriju gostiju i gostiju koji  imaju motive dolaziti cijelu godinu.

„Novi turistički proizvodi moraju omogućiti produljenje turističke sezone za dodatnih 60 dana.“, zaključio je Knez, piše Zadarski list.

Izvor: Zadarski list

Zapaljen dio službenih prostorija općinske zgrade Općine Polača

Sredinom mjeseca prosinca, baš uoči radosti božićno – novogodišnjih blagdana, Općina Polača suočava se s nemilim događajem koji je jučer među zaposlenicima i mještanima izazvao mnoštvo negativnih emocija, šoka, nevjerice, ljutnje, a pogotovo straha da je netko, bilo tko mogao stradati u požaru u kojem su stradale službene prostorije općinske zgrade.

Kako je sve to loše izgledalo, pogledajte i prosudite prema fotografijama OVDJE.

Općina Polača ovom je prigodom uputila javnosti priopćenje i to su za sada jedine službene informacije o zapaljenju općinskih prostorija.

Priopćenje za javnost Općine Polača o ovom nemilom događaju prenosim u cijelosti:

Dana 14.12.2018. dio službenih prostorija općinske zgrade Općine Polača u potpunosti je uništeno (zapaljeno). Razloge uništenja – zapaljena nismo u mogućnosti iznositi u javnost dok ne završi kriminalističko istraživanje.

Ovim putem molimo mještane i korisnike Općine Polača na razumijevanju ukoliko narednih dana nismo telefonski dostupni iz razloga onesposobljenosti električne i telekomunikacijske mreže, dok osobnim dolaskom u prostorije za potrebe naših usluga bit ćemo vam na usluzi u mogućnostima koje nam dozvoljavaju radni uvjeti.

O ostalim događanjima i nakon završenog službenog očevida pravo vremeno ćemo vas izvjestiti.

Priopćenje potpisuje općinski načelnik Tomislav Prtenjača.

Ivan Čupić i Danijel Katičin sudjelovali na „Regionalnoj konvenciji o saradnji gradova i opština na EU projektima“ u Kolašinu (Crna Gora)

„Regionalna konvencija o saradnji gradova i opština na EU projektima“ održavala se ovih dana u Kolašinu, gradu i općini u Crnoj Gori, na rijeci Tari, samom središtu crnogorskog zimskog turizma. Pa su tako sudionici ove Prve konvencije gradova Belišća, Benkovca, Biograda na Moru, Radoviša, Bogatića, Kolašina i Mojkovca između ostalog iskoristili prigodu i posjetili planinu Bjelolasicu i Ski centre Kolašin 1450 i Kolašin 1600.

Drugog radnog dana Ivan Čupić iz Biograda na Moru objašnjavao je sudionicima kako su za devet godina iz EU fondova uspjeli dobiti sredstva za ukupno 130 projekata.

„Udružili smo dva grada, Biograd na Moru i Benkovac i 11 općina koje ih okružuju i osnovali tako lokalnu akcijsku grupu (LAG) koja predstavlja 45.000 stanovnika. LAG aplicira kod Bruxellesa uvijek sa konkuretnim projektima iz oblasti turizma, poljoprivrede, komunalne infratsrukture…Kada dobijemo sredstva onda mi raspisujemo natječaj za projekte iz tih oblasti i po utvrđenim kriterijima dijelimo sredstva. Turizmu 54 projekta, poljoprivredi 18 i tako redom. Lako je na obali stvarati turističku ponudu, mi je sada stvaramo u zaleđu i ruralnom dijelu jer su zahvaljujući podršci EU fondova izgrađena 24 bazena. Uz bazen idu smještajni kapaciteti, pa konoba, pa restoran i turista ima šta traži. Potvrđuje to i činjenica da je Biograd na Moru sa 400.000 noćenja prije nekog vremena došao do milijun i 200.000 noćenja.“, govorio je Čupić, a  navode tamošnji mediji. Također su ga ugostili i u izravnom televizijskom programu.

Fotografiju snimio Danijel Katičin, Izvor: Facebook

Konvencijom je naročito zadovoljan graonačelnik Belišća Dinko Burić koji je ocijenio da je Prva konvencija ispunila sva očekivanja i da je potvrdila da postoji potencijal koji treba projektno ponuditi EU.

„Naša suradnja potvrđuje da nastavljamo cijeniti ono što smo imali u zajedničkoj državi.“, istaknuo je ovom prigodom Burić.

Foto: Montenegrovision365.com

 

 

Na bubnju hotelski kompleks uz Jadransku magistralu

Na elektroničkoj javnoj dražbi Financijske agencije prodaju se nekretnine Hotela Biograd u stečaju.

Riječ je o tvrtki u vlasništvu biogradskog poduzetnika Milenka Mikulića, koji je, osim po poslovnom djelovanju, u javnosti najpoznatiji po neostvarenim prijetnjama da će hotel Alba Maris dignuti u zrak jer mu je prevarom oduzet. – navodi zadarski medijski portal 057info.hr.

Stečaj za Hotel Biograd, tvrtku registranu kao putnička agencija, pokrenut je prije dvije godine. Zbog naplate vjerovnika na bubnju su dvije odvojene prostorne cjeline.

Ovaj medij također ( 057 info.hr ) doznaje od stečajne upraviteljce Ive Petanjak da je riječ o hotelskom kompleksu na početku Jadranske magistrale u Biogradu na Moru vrijednom 19,5 milijuna kuna te skladišnim prostorijama u Ulici Franje Tuđmana procijenjene vrijednosti od 5,1 milijuna kuna.

Na bubnju hotelski kompleks uz Jadransku magistralu (Foto: Google Earth screenshot)

Bivši motel Gavrilović čini čak 48 nekretnina, u naravi kuće, poslovne zgrade, dvorišta, maslinici i pašnjaci, a početna cijena iznosi 14,6 milijuna kuna. Drugu poslovnu cjelinu čine poslovna i gospodarska zgrada, dvorište te parkiralište, a ponuditelji će za kupnju morati izdvojiti minimalno 3,8 milijuna kuna.

Iako su dražbe službeno započele prošlog tjedna, nadmetanje počinje tek 22. siječnja i trajat će do 4. veljače.

Izvor: 057 info.hr

Drago Krpina: Plenković vodi HDZ na isti način i u istom smjeru kao i Sanader (VIDEO)

Drago Krpina, zamjenik predsjednika Zajednice utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman, gostovao je danas u Podcastu Velebit.

Je li karakter upravljačke garniture HDZ-a “olabavio” u odnosu na onaj iz devedesetih? Kakvi ljudi sjede na vrhu upravljačke piramide u Hrvatskoj? Koja je razlika između političara i državnika? Ulaze li ljudi danas u HDZ kako bi se borili za društvene ili osobne interese? Zašto je Plenković dao otkaz Mostu i je li unapred planirao savez s HNS-om? Zašto se Andrej Plenković nije u HDZ učlanio devedesetih, nego tek 2010. godine? Je li Plenković dobar izbor za HDZ – čini li štetu ili koristi stranci? Je li Plenković državnički neznalica, je li sustav tako ustrojen da ne može drugačije ili radi po nalogu nekog trećeg, recimo Bruxellesa? Stvara li se oko HDZ-a nova politička aristokracija? Spada li Plenković u karijerne političare? Je li Plenković postizbornim koalicijama prevario svoje glasače? Kako izgledaju moderne ustavne prevare? Kako je Andrej Plenković iz najomraženije osobe u HDZ-u postao predsjednik stranke? Je li Božidar Kalmeta u jednom tjednu iz odanog Pašalićevca postao gorljivi pobornik Sanadera? Jeli Andrej Plenković dobio mandat od hrvatskog naroda za sprovođenje Istanbulske konvencije i Marakeškog sporazuma? Kako je Plenković prisilio ljude u Središnjem odboru HDZ-a da glasaju za Istanbulsku konvenciju? Je li Andrej Plenković ‘potrošna roba’ – hoće li i on doživjeti sudbinu svojih prethodnika?

Odgovore na ova i druga zanimljiva pitanja oko situacije u HDZ-u poslušajte u video prilogu.

(Podcast Velebit prvi je internetski nacionalni TV format koji analizira društvene i političke aktualnosti. Voditelji su Domagoj Pintarić, Marko Ljubić, Dražen Stjepandić i Marko Jurič.)

BIOGRAD „U MINUSU“: Nova analiza portala gradonačelnik.hr ukazuje na kontinuirani pad broja prvašića u Biogradu na Moru

Početak nastave u novoj 2018./19. školskoj godini donio je i nova prebrojavanja prvašića. Kao i prethodnih godina, a pogotovo u posljednjih nekoliko otkako smo posebno osjetljivi na temu demografije i negativnih trendova, svaki početak školske godine služi nam i za nova prebrojavanja i potvrđivanje činjenice da Hrvatska izumire i iseljava se…

Brojka kojom se trenutno barata, a iznijela ju je temeljem privremenih podataka sama ministrica obrazovanja, jest da je ove godine u škole upisano oko 500 prvašića manje nego lani, a čak 117 škola nije upisalo niti jednoga.

Shodno tome portal gradonačelnik.hr je ove, kao i prethodne godine, napravio veliko terensko istraživanje kako bi vidjeli kakva je točno situacija po gradovima – gdje je broj prvašića manji, a gdje i za koliko veći nego prošle godine.

U istraživanju gradonačelnik.hr-a su podaci o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine stigli izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola. Brojke prikupljene direktno od gradova u ovom istraživanju kazuju da je ove godine u prve razrede upisano 695 prvašića manje nego prošle godine. No, taj minus je gotovo dvostruko manji nego što je bio prošlogodišnji, kada je u prve razrede upisano 1173 učenika manje nego 2016. godine. Ove godine veći broj prvašića ima šest gradova manje nego lani, a nas, naravno, zanima gdje smo u toj priči mi odnosno grad Biograd na Moru.

Prema ovogodišnjem istraživanju gradonačelnik.hr-a broj prvašića u Biogradu na Moru u odnosu na prošlu godinu umanjen je za 15. Naime, broj prvašića u 2017./2018. godini u Biogradu na Moru iznosio je 70, a u ovoj, 2018./2019. taj broj iznosi 55, što je pad za 15.

Podaci iz prethodnih istraživanja gradonačelnik.hr-a (onog iz 2017. godine) pokazuju da je Biograd na Moru u 2016./2017. godini imao 83 prvašića, a u 2017./2018. tek za dva manje tj. ukupno 81 prvašića.

Podaci iz navedenih istraživanja govore da je u protekle tri godine i Biograd na Moru nažalost podlegao negativnim trendovima tj. ove brojke očito svjedoče kontinuiranom padu broja prvašića i u našem gradu. S brojke 83 prvašića, koliko ih je bilo upisano 2016./2017. godine spali smo na brojku 55, koliko ih je upisano ove godine. Razlika koju vidimo je 28 ili cijeli jedan razred prvašića manje!

No, ovdje svakako treba naglasiti da ovi podaci ne mogu biti mjerilo za ozbiljne demografske analize i ocjene, jer je broj prvašića u većini gradova uvijek bio podložan oscilacijama, neovisnima o generalnim demografskim trendovima ili kvaliteti života i standardima u samim gradovima.

Sagledamo li širu sliku, tada Biograd bilježi blagi porast. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku Biograd je u plusu: ovdje je 2007. godine bilo ukupno 576 učenika, a u 2017. godini 754 učenika, što je rast od šest posto.

Foto ilustracija: Pixabay

Izvor: Gradonačelnik.hr, Državni zavod za statistiku

 

Marin Strmota: Migranti i demografija su povijesni izazov opstanka Hrvatske (VIDEO)

Demograf dr. sc. Marin Strmota, kojega je šira javnost upoznala kada je iznenada na press konferenciji podnio ostavku na mjestu državnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, gostovao je danas i u Podcastu Velebit.

Postoji li uopće volja u vladi Andreja Plenkovića da se donesu ozbiljne demografske mjere? Jesu li uopće Andrej Plenković i ljudi koje je okupio oko sebe zainteresirani za rješenje problema iseljavanja i negativnog nataliteta? Tko će biti odgovoran za kolaps mirovinaskih sustava, a što će se ovakvim tempom dogoditi kroz pet godina? Jesu li revolucionarni procesi neminovnost skore političke budućnosti u Hrvatskoj? Upravlja li hrvatskom politička aristokracija koja se izmjenjuje na pozicijama? Je li novac dovoljan poticaj kako bi se u Hrvatskoj rađalo više djece? Je li s migrantima započela nova seoba naroda? Je li liberalni zakon o pobačajima u suprotnosti s demografskim mjerama povečanja nataliteta?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u priloženom videu.

 

VIDEO: DR. MARIN STRMOTA – PRVI VELIKI INTERVJU NAKON OSTAVKE: “Otišao sam zbog Plenkovića!”

Hrvatska dnevno ostaje bez 150 stanovnika, a za to su krive naše političke “elite” koje se prema najvećem društvenom problemu postavljaju kao da uopće ne postoji – izjavio je u Bujici na Z1 dr. Marin Strmota, bivši Državni tajnik za demografiju, koji je prije osam mjeseci dao ostavku pred kamerama i šokirao javnost tim herojskim i domoljubnim činom.

”Ne, nikako nisam planirao dati ostavu,“ odgovorio je Strmota na pitanje je li njegova ostavka bila dio nekog šireg plana ili tek spontani čin. Nastavio je obrazlagati svoj potez pred kamerama: “Iako sam bio nezadovoljan mjesecima, nisam planirao onako dati ostavku… No, pitanje novinarke Nove TV zaista me pogodilo. To je srž problema, mjere se zaista ponavljaju demagoški i bez stvarne namjere da se nešto riješi. Prije toga održali smo Vijeće za demografsku revitalizaciju, peto zaredom na kojem smo raspravljali o tom problemu… Iznio sam katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske, prema najnovijim podacima i više se ništa nije smjelo govoriti nego smo trebali krenuti s konkretnim mjerama. Pitanje novinara me pogodilo kao znanstvenika i više nisam mogao…”

STRMOTA: “MOJA JE KRITIKA IŠLA NA RAČUN PLENKOVIĆA!“

Ministricu Murganić dr. Strmota zapravo žali i nikako je ne smatra glavnim krivcem za situaciju u kojoj se nalazi država: „Pokušao sam i javno reći da moja kritika nije bila usmjerena protiv nje. Ministrici sam se više puta ispričao, neposredno nakon ostavke jer ona naprosto nema ovlasti i ruke su joj vezane, baš kao i mnogim drugim ministrima… Ministrica Murganić je bila korektna prema meni i ako bi nekome trebao nešto zamjeriti, najmanje bi zamjerio njoj. Ona je od početka govorila kako je demografija za demografe i da bi se mi trebali time baviti. Moja kritika nije išla ministrici nego Vijeću, a poglavito predsjedniku toga Vijeća – Andreju Plenkoviću!“

Na pitanje što zamjera premijeru Plenkoviću, dr. Marin Strmota je bez dlake na jeziku odgovorio: „Zamjerio sam mu taj liberalni stav prema problemima koji nas muče. Kada se bavite demografijom, onda upadnete u jednu klopku, kada vidite koliko je to veliki problem, kada vidite da izumire jedna nacija i jedan narod i gasi se sustav. Ne morate voljeti svoju državu, ali vidite da se gasi! Mučio me taj jedan nedovoljno ozbiljan pristup, gdje se iz rada Vijeća moglo zaključiti kako za naš najveći problem “nema sredstava“… I kolege prije mene imali su ista iskustva; vrh Vlade je nedovoljno zainteresiran i svi se ponašaju kao da će se demografija sama od sebe riješiti! Ti liberali misle da će ekonomija sve riješiti, no to se nikada i nigdje nije dogodilo, i to je moja glavna zamjerka Andreju Plenkoviću – on je potpuno opušten, prema ozbiljnom problemu demografije!“

SUKOB S MARTINOM DALIĆ…

Marin Strmota u Bujici je “potpuno neprimjerenim“ nazvao izjave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića o Vijeću za demografsku revitalizaciju te njegove kritike na račun predsjednice Grabar – Kitarović. U emisiji je otkriveno da se baš i nije slagao s Martinom Dalić. Jednom prilikom čak je iz svog ureda potjerao visoku delegaciju Svjetske banke, što mu je Plenkovićeve tadašnja potpredsjednica silno zamjerila: „Ekonomisti uglavnom nemaju sluha za demografsku politiku! Oni zagovaraju slobodno tržište i ignoriraju demografske probleme i to nije dobra praksa. Ta jedna zaslijepljenost polugama tržišta bila je prisutna i kod ministrice Dalić!“

I dr. Strmota je, slično kao svojedobno dr. Hasanbegović, zamalo imao velikih problema s tzv. nevladinim udrugama. U Bujici je otkrio frapantan podatak, prema kojemu Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike na razne načine za rad udruga izdvaja gotovo 100 milijuna kuna!

100 MILIJUNA KUNA UDRUGAMA, UMJESTO DJEČJIM VRTIĆIMA!

“Moje skromno mišljenje je da taj oblik civilnog društva nije otišao u pravom smjeru! Razvile su se razne udruge, što sam vidio na primjeru svog ministarstva, u kojima imate ljude koji zapravo nisu stručni za ono što rade… Rekao bih da smo time poprilično destabilizirani i da sredstva nekada odlaze u krivom smjeru! Jedan dio ljudi radi dobro svoj posao, ali često mi se čini da udruge svoje posao ne obavljaju dobro… Tim udrugama kroz razne načine dodjeli se blizu 100 milijuna kuna na godinu samo iz mog bivšeg ministarstva,“ otkriva Marin Strmota, uz opasku da se ta silna sredstva mogu potrošiti na konkretne mjere za demografski oporavak zemlja – od dječjić vrtića, preko naknada rodiljama, nadalje…

Mladi demograf iznio je u Bujici krajnje zabrinjavajuće brojke: ”Brojke su takve da mi zapravo svaki dan gubimo 150 stanovnika! Što prirodnim putem (više umrlih nego rođenih), a to je na godišnjoj razini 17 tisuća… Također, imamo 50 tisuća više iseljenih nego useljenih i kada to zbrojimo i podijelimo, dolazimo do zastrašujućeg rezultata prema kojemu Hrvatska ima 150 stanovnika manje svaki dan! Na zadnjem popisu 2011. godine imali smo 4.284.000 stanovnika, a sada je taj broj sigurno ispod četiri milijuna, što je katastrofalno za jednu malu naciju! Tim više, što iseljavaju ljudi koji najviše vrijede, a to su oni radno sposobni. Odlaze roditelji s djecom i odvode buduće generacije, što je nešto najgore što nam se može dogoditi…”

NEGATIVNA SELEKCIJA ZAGADILA JE NAŠ POLITIČKI PROSTOR!

Strmota se posebno osvrnuo na sustav i ustvrdio da “ne funkcionira iznutra” te objasnio zašto mladi ljudi zapravo odlaze iz Domovine: „Ljudi više ne vjeruju političarima ni institucijama i to već znaju i ptice na grani! Definitivno smo svjedoci negativne selekcije u politici i ta negativna selekcija je zaista zagadila naš prostor. To sam osjetio i na vlastitom primjeru kada sam pokušavao dovući mlade stručnjake da rade sa mnom u ministarstvu, no oni nisu bili zainteresirani…“

Bivši Državni tajnik za demografiju je u Bujici opisao “političko licemjerje Plenkovića i njegove Vlade”, ali i “umreženost raznih političkih opcija koje se drže zajedno samo radi osobnih, a ne nacionalnih interesa”: „Vodeći političari su se međusobno ispremješali, vidimo kako svakodnevno prelaze iz jednih stranaka u druge stranke… Koje to stavove oni predstavljaju?! Imamo statute i programe stranaka, a njihovi ih članovi ne žive… Ljudi su razočarani i jako malo izlaze na izbore, mi praktički imamo klijentelističko glasovanje, gdje se izmjenjuju dvije stranke i njihovi sateliti.“

“NISAM VJEROVAO U POLITIKU PREDSJEDNIKA VLADE!“

Strmota smatra da nema ništa od feformi koje su pokrenute, kao ni Plenkovićevog “preporoda Hrvatske“: „Ja sam svoj stav iskazao ostavkom, nisam vjerovao u politiku predsjednika Vlade! Valjda smo u demokratskoj državi, gdje čovjek ima pravo reći svoje stavove. Meni se njegova politika ne čini dovoljno ozbiljnom! Samo nešto malo pričaju, ali ne rade kako treba. Da bi se vodila prava demografska politika predsjednik Vlade mora reći da ćemo kao prioritete staviti gospodarski i demografski razvoj, a svi ostali se moraju prilagoditi tome. Bez ljudi nema razvoja. Vidimo kako se naša zemlja raspada jer nam fali radne snage, ali vidimo na primjerima ostalih zemalja kako se one razvijaju uz pomoć te iste radne snage.“

”Ja se ne sramim reći da volim svoju državu,“ nastavio je Strmota i dodao: “Ja sam građanin Republike Hrvatske i volim svoju zemlju. U politiku moraju biti involvirani ljudi koji žele dobrobit svome narodu. Danas ljudi, na žalost, ne vjeruju u politiku pa je izjednačavaju s nečim lošim. Mislim da bi svatko od nas trebao voljeti svoju državu…“

Iako je bio na visokoj funkciji, dr. Strmota nije htio šutjeti pa za nagradu “preko veze“ zaposliti suprugu ili roditelje: „Mislim da moja obitelj predstavlja većinu ljudi u Hrvatskoj. Kod mene se nije promjenula situacija, moja je supruga i dalje nezaposlena, ali nismo Bogu hvala, kruha gladni, supruga sada radi nešto na zamjeni. Mogao sam kao Državni tajnik zaposliti svoje, ali to mi uopće nije bila opcija, to me nije zanimalo. Nisam uopće tako razmišljao, bio sam posvećen svom poslu i nisam razmišljao da bi funkciju iskoristio na taj način.“

Strmota je na kraju emisije prokomentirao i Arsena Bauka, SDP-ovog zastupnika koji je od cijelog problema demografije vidio tek, za njega spornu, skraćenicu resornog ministarstva ‘ZDOMSP’ – pa ga je nazvao ‘Za dom spremni ministarstvom’…

“Svatko vidi ono što ga smeta. Meni to ne smeta,” bio je i više nego jasan mladi stručnjak.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje:

Potpora vukovarskom prosvjedu iz Biograda na Moru

Iako mnoge obitelji još ne znaju gdje su im najmiliji, iako nemaju grob na kojemu mogu zapaliti svijeću, iako su naše žrtve prevelike, ono što znamo je da su na nabesima i čuju naše molitve.

Mi živi ostali smo graditi budućnost za koju su oni dali sve. Simbol naše patnje – Vukovarski vodotoranj – danas je u skelama. Obnavljamo ga, ali nama nikada nije pružena ista prilika.

Živimo dalje, ali bez istine i pravde. Sudbine onih kojih više nema još uvijek obavija gusta magla.

Dođite u Vukovar 13. listopada 2018. i pomozite nam raspršiti maglu sramotne šutnje koja traje već 27 godina!

Grad Vukovar

Ovdje možete uživo pratiti što se događa u Vukovaru!

Podupire li netko od lokalnih političara u Biogradu na Moru vukovarski prosvjed, koji se u gradu heroju i simbolu rata Vukovaru održava u subotu, 13. listopada, nisam upućena, ali sam zato pročitala pismenu potporu koja stiže iz Biograda na Moru, a  koju je široj javnosti putem društvenih mreža odaslao Drago Krpina.

S obzirom da, iz obiteljskih razloga, ne će nazočiti sutrašnjem prosvjedu u Vukovaru, Drago Krpina iz Biograda na Moru osjeća potrebu i dužnost, barem na ovaj način očitovati se o ovom pitanju te u svom priopćenju javnosti navodi:

Uvjeren sam da je gospodin Penava, gradonačelnik Vukovara, pozivajući na ovaj prosvjed bio motiviran najiskrenijim osjećajima moralne, ljudske pa i političke dužnosti prema svojim sugrađanima a napose s osjećajem poštovanja prema tisućama identificiranih i ne identificiranih vukovarskih žrtva te na poseban način s osjećajem moralne obveze prema svojim sugrađankama koje, prema vlastitim svjedočenjima, i danas na vukovarskim ulicama susreću svoje nekažnjene silovatelje.
Svi oni, uključujući i najviše dužnosnike HDZ-a koji, protiveći se prosvjedu, ističu kako se problem procesuiranja ratnih zločina mora riješavati unutar nadležnih institucija, pokazuju krajnje licemjerstvo. Naime, prosvjed se i organizira upravo zato jer se problemi u institucijama ne riješavaju. Kad bi i da su nadležne institucije profesionalno i odgovorno radile svoj posao, za prosvjedom, naravno, ne bi ni bilo potrebe.
Protivnici prosvjeda svojom hladnom, birokratskom retorikom, svjedoče, zapravo odsutnost elementarne emocije prema žrtvama koje se, neprocesuiranjem njikovih krvnika i silovatelja po drugi put ubijaju i siluju.
Osobito je zanimljivo da ravnodušnost prema vukovarskim žrtvama a napose prema silovanim vukovarkama pokazuju ponajviše oni koji su fanatično promicali i nametali prihvaćanje Instanbulske konvencije, kunući se da im je ponajprije na umu zaštita žena od nasilja i kažnjavanje onih koji to nasilje čine. Upravo ovaj slučaj na drastičan način pokazuje njihovu dvoličnost i besćutnost.
Na kraju krajeva, pravo na javni prosvjed je jedno od temeljnih građanskih prava propisanih i zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske. U tom kontekstu svi oni koji dižu nepodnošljivu graju protiv održavanja prosvjeda, posredno ili neposredno prijeteći organizatorima i sudionicima, očituju svoje nedemokratske i totalitarističke sklonosti. Ne događa se to nažalost samo u ovom slučaju.
Očito pod dojmom političkih pritisaka i prijetnji, gospodin Penava i njegovi suradnici trude se posljednjih dana na neki način opravdati jamčeći da na skupu neće biti nikakvih političkih poruka.
POŠTOVANI GOSPODINE PENAVA, NEMATE SE RAZLOGA BILO KOME OPRAVDAVATI, PA NI „GENIJALNIM“ STRANAČKIM VOĐAMA, ZA BILO ŠTO PA NI ZA MOGUĆE POLITIČKE PORUKE KOJE ĆE BITI UPUĆENE S PROSVJEDA!
S pravom ste nezadovoljni, kao i svi dobronamjerni građani Vukovara ali i cijele Hrvatske, nepodnošljivom (namjernom) neučinkovitošću institucija koje su davno morale procesuirati počinitelje zločina u agresiji na Hrvatsku. Za nedjelotvornost svih državnih institucija uvijek je, pa i danas, odgovorna vladajuća POLITIČKA nomenklatura. Pa što bi onda bilo sporno u tomu da se političarima sa javnog prosvjeda šalju i političke poruke?
Već dugo je jasno, a slučaj vukovarskog prosvjeda to pokazije na posebno bolan način, da politička milost Milorada Pupovca i njegovih jataka, za bučne zagovornike vjerodostojnosti(!!!???) nema cijene pa makar se ta cijena plaćala i pristajanjem na ponovno moralno ubijanje i silovanje vukovarskih žrtava.
Iako osobno, iz navedenih razloga, ne ću biti nazočan na sutrašnjem prosvjedu, najiskrenije se klanjajući svakoj vukovarskoj žrtvi i dižući glas protiv svih koji svojim postupcima te žrtve prešućuju, zanemaruju i ponovo ponižavaju, u nadi da prosvjed neće ostati bez ikakva učinka, upućujem iskrenu potporu gospodinu Penavi, svim njegovim suradnicima te svim sudionicima prosvjeda.

Drago Krpina

U Biogradu na Moru, 12. listopada, 2018.

Priprema, pozor…Od sutra veliko poskupljenje goriva!

Portal koji se bavi praćenjem cijena goriva cijenegoriva.info javlja neugodnu vijest da će cijene goriva još više rasti.

Tako bi, prema njihovim predviđanjima, već od sutra prosječni spremnik od 50 litara benzina mogao poskupjeti za 14.5 kuna.

‘Spremnik od 50 litara benzina mogao bi poskupiti 14,5 kuna’, neslužbeno doznaje taj portal koji je do sada gotovo uvijek točno prognozirao buduće cijene goriva.

Prosječan spremnik dizela od sutra poskupljuje za 14 kuna, dok bi prosječan spremnik autoplina trebao poskupjeti 5 kuna.

Izvor: Cijenegoriva.info