Pjevač Vlado Kalember danas slavi 73. rođendan. Karijeru je započeo sedamdesetih godina, dok je vrhunac slave postigao desetak godina kasnije.
Biograd na Moru – više od ljetne destinacije
Biograd na Moru za mnoge je grad sunca, mora i ljeta, ali za jednog od najpoznatijih pjevača s ovih prostora, Vladu Kalembera, Biograd je puno više od turističke destinacije, to je grad duboko utkan u samu srž njegove glazbene priče.
Poznati hrvatski pjevač, najpoznatiji iz vremena legendarne grupe Srebrna krila koju je osnovao 1978. godine, ima posebnu vezu s Biogradom. Iako ga se često povezuje s ljetnim nastupima i koncertima tijekom turističke sezone, njegova veza s ovim gradom mnogo je dublja i osobnija.
Ljetovanja kod djeda i prve glazbene iskrice
Kao dječak, Vlado je svako ljeto provodio kod djeda s majčine strane, Julkinog oca Glumca, koji se nakon godina provedenih u Americi vratio i nastanio u Biogradu na Moru.
U brojnim intervjuima Kalember se prisjeća kako mu je upravo djed, povratnik iz Amerike, kupio prvi razglas, ključan za njegove prve javne nastupe. Dok mu je otac bio zaslužan za prvu električnu gitaru, djedov poklon omogućio mu je da sa svojim prvim bendom svira na terasama i ozbiljnije se posveti glazbi.
Sestra Mia – prvi glazbeni uzor
Važnu, često prešućenu ulogu u tim počecima imala je i njegova starija sestra Mia Kalember.
U mladosti je Mia bila aktivna pjevačica, a njihov dom bio je mjesto okupljanja glazbenika. Upravo kroz ta druženja mladi Vlado prvi put dolazi u doticaj s glazbenom scenom koja će ga kasnije oblikovati.
Kako je i sam priznao:
“Uz nju sam se prvi put ‘zarazio‘ glazbom. Slušao sam je, promatrao, upijao… Pa kada je došao prvi pravi instrument, znao sam što mi je činiti”
Putem sestre upoznao je i neka od ključnih imena tadašnje scene, poput Drage Mlinareca i Huseina Hasanefendića i ostale iz grupe 220, što će dodatno usmjeriti njegov glazbeni put.
Mijin opus nije bio toliko velik ili popularan, kao kasnije kod slavnog brata, ali poznavatelji povijesti domaće glazbe itekako je se sjećaju. Mia je imala, za razliku od brata, zvonki, čisti glas i po njemu je nikad ne bismo povezali s najvećom zvijezdom Srebrna krila i njegovim napuklim, “rašpastim” vokalom, a koji ga je i učinio jedinstvenim i prepoznatljivim. Pjesma „Ne želim čekati“ iz 1972. godine, koju je izvodila uz VIS “Grešnici”, ostaje jedan od zapamćenih tragova njezina glazbenog djelovanja.
Zanimljivo je da brat i sestra nisu ostali samo na tom ranom utjecaju, kasnije su i zajedno snimali. Među njihovim zajedničkim pjesmama ističe se „Zaljubi se“, ali i druge s istoimenog albuma iz 1982. godine, na kojem su zajedno izveli niz dueta poput „Ljubav je pjesma“ i „Dnevnik“.
Niz dueta koje su izvodili početkom osamdesetih, potvrđujući da njihova glazbena povezanost nije bila samo obiteljska, nego i umjetnička.
I upravo tu se priča ponovno vraća na početak.
Jer prije studija, pozornica i velikih hitova, postojalo je ljeto. Postojao je Biograd na Moru. Postojala je sestra koja pjeva i dječak koji sluša.
Sve ono što će kasnije postati jedna velika glazbena karijera, tada je bilo tek osjećaj.
Biograd – grad djetinjstva i mladenačkih dana
Osim glazbe, Biograd je za Kalembera bio i mjesto bezbrižnih dana provedenih na kupanju i igri s vršnjacima. Ta emocionalna povezanost dodatno se učvrstila kroz sjećanja na obiteljske trenutke i prijateljstva sklopljena uz more.
Stara fotografija i nostalgične uspomene
Vlado Kalember i sestra Mia u Biogradu na Moru
Iz tog vremena izronila je i stara crno-bijela fotografija, nastala početkom 60-ih godina prošlog stoljeća. Uz fotografiju objavljenu u Facebook grupi “Biograd” stoji opis, piše Ivan Colić:
“Najveći galeb u Hrvata, a i puno šire, svih vremena poslije Josipa Broza naravno (desno) sa starijom sestrom Mijom negdje u Biogradu, gdje su svako lito boravili kod dida po materi Julki… Kasnije je, preko sestre, upoznao Dragu Mlinareca, Huseina Hasanefendića i ostale iz grupe 220… pod čijim je utjecajem ostavio fagot, otac mu je kupio električnu gitaru, a biogradski did razglas… Tako je skidajući Led Zeppeline i Deep Purple, vrlo brzo svojim ‘O Anama’ i ‘O, O, O Lilijima’ ušao u legendu.”
Lokalni znalci na Facebooku odmah su prepoznali moguće mjesto snimanja:
“…ravni okoliš s deblom velikog čempresa iznad glave… dio zaštićenog drvoreda na glavnom ulazu u grad… moglo bi biti gdje je danas hotel Bolero…”
Biogradci pamte svoje ljude
Stariji Biogradci dobro pamte Kalemberovu obitelj. Na društvenim mrežama nižu se komentari:
“80-ih pa i kasnije, više puta smo ga imali prilike vidjeti u solo društvu s pok. Vladom Koprčinom… neki iz generacije ’54/’55 sigurno ga bolje poznaju.”
Drugi pak pamte i njegova djeda:
“Ja se dobro sjećam njegovog djeda, prezimenom Glumac, često mi je kupovao čokoladu. Moji su roditelji obilazili te ljude, tako se sjećam i njihovog unuka.”
Takvi uvidi pokazuju koliko su Biograd i njegovi ljudi tihi, ali važni svjedoci velikih karijera. Kalemberova veza s Biogradom nije samo glazbena ili turistička, nego i životna.
Biograd – temelj glazbene karijere
Osim ljetnih kupanja, druženja i prvih ljubavi, Biograd na Moru bio je mjesto gdje su posijane prve glazbene iskrice koje će Vlado Kalember kasnije pretvoriti u karijeru vrijednu legende.
Biograd u ovom slučaju nije samo jedna ljetna uspomena, već je temelj, prva pozornica i prvi aplauz. I zato, kada danas slušamo Vladu Kalembera u pjesmama poput “Ana”, “Vino na usnama”, “Ja nisam kockar” ili “O, Anđele”, u njegovom hrapavom glasu odzvanja i jedan mali, sunčani Biograd na Moru, ali i neizbrisiv utjecaj sestre koja ga je prva uvela u svijet glazbe.
Izvori:
- Vlastiti arhiv i raniji članak: U Biogradu na Moru započeo glazbeni put Vlade Kalembera, 26. travnja 2025.
- Objave i komentari u Facebook grupi “Biograd” (citati i fotografija iz 60-ih godina)
- Intervjui s Vlado Kalember u domaćim medijima (različiti izvori)
- Diskografski podaci i arhive o radu Srebrna krila
- Podaci o ranoj zagrebačkoj rock sceni i grupi Grupa 220
- Glazbene arhive i diskografija: Mia Kalember i Vlado Kalember (uključujući pjesmu „Zaljubi se“ i zajedničke snimke iz 1980-ih)