Benkovački sajam na udaru kritika ljubitelja životinja

Benkovački sajam koji se održava svakog desetog u mjesecu postao je metom kritičara zbog, kako se tvrdi, neprimjerenog odnosa prema psima. Volonterke Zadarskog azila su, koliko se da iščitati iz komentara na društvenim mrežama, bile na jednom sajmu i upozorile nadležne na moguće propuste, na što su oni izdvojili pse izvan prostora na kojem se održava sajam i koji je opasan armaturnom žicom. Nastavno na temu, fotografije koje su objavljene na stranici Zadarskog azila ne ukazuju na mogućnost fizičkog zlostavljanja životinja, svi psi su na svojevrsnoj izložbi i uredno ušminkani – za prodaju. Također se prema fotografijama vidi da psi imaju dostupnu vodu za piće.

„Evo ljudi nasi ovo vam je danasnji BENKOVAC SAJAM! I tako svakog desetog u mjesecu, sto se proda proda, a sto ne baci se ili ih se ostavi u ovom stanju svezane dok ih nesto ne napadne ili slucajno pronadje. Benkovacke institucije prolaze pokraj tih jadnika i nista ne reagiraju jer su psi navodno van ove armaturne zice, a to nije njihov teren. Pitamo se do kad vise, di je javnost da se ovo sprijeci, da se vise stane na kraj ovom zlu sto razmozava i baca te jadne zivotinjice😣😣😔.Gdje je Benkovacka vlast-GRADONACELNIK???“ – uz ukupno 16 objavljenih fotografija kao krunski dokaz stoji ovo u opisu objave Facebook stranice Zadarskog azila. Jedna fotografija je na vrhu teksta, ostatak pogledajte OVDJE.

Spomenuta objava do sada ima ukupno 472 reakcije, 386 dijeljenja i 133 komentara. U komentarima se zaziva inspekciju, komunalne redare, domaće i strane medije… Lavina se zakotrljala i sveopći zaključak jeste da je ovo sramota za Benkovac, premda nije dokazano da su na fotografijama ostavljeni psi nakon sajma. Štoviše, tvorci objave jučer nisu ni bili na sajmu.

Postavlja se pitanje odgovornosti: grada, neodgovornih građana, ali i onih koji imaju bilo kakvih saznanja o kršenjima zakona, a službeno ih ne prijavljuju. Hoće li reakcije po društvenim mrežama promijeniti nešto?

Podsjetimo kako su životinje u nas zaštićene propisima.

Na snagu je 26. listopada 2017. godine stupio novi Zakon o zaštiti životinja koji donosi mnoge pozitivne novosti, ali propisuje i rokove za pojedine odredbe, kao i veće kazne za neodgovorne građane, odgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi. Gotovo su udvostručene novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca, i sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna.

 

Fotografija Biograda „U zrcalu neba“ iz Strikomanovog projekta Terra Croatica

Projekt pod nazivom „Terra Croatica“ prema vlastitioj ideji pokrenuo je Šime Strikoman, diplomirani televizijski i filmski snimatelj i likovni umjetnik – fotograf,  1998. godine. I od tada je objektivom svoga fotoaparata Strikoman bilježio i svoje zabilješke pretočio u fotomonografska tematska izdanja izuzetne umjetničke poetike, koja postaju izuzetno zanimljiv i originalan izvor hrvatske etnografske, kulturne i prirodne baštine. Mape tih fotografija nalaze se danas u Nacionalnoj knjižnici Hrvatske i Nacionalnoj biblioteci Francuske.

Svaka edicija od ukupno 14 fotoserijala Terra Croatice sastoji se od plakata i mapa s dvanaest Strikomanovih fotografija, za koje je teško odrediti granicu vrijednosti između njihove dokumentiranosti i umjetničkog izričaja.

Jednom je prigodom kreativnim okom u svoj onoj punini obuhvatio Strikoman i naš Biograd na Moru i okolicu. Fotografija obuhvaća grad, jezero, more i otoke, Vransko jezero i dva otoka u Pašmanskom kanalu: Planac i Sveta Katarina, a najbolje je opisuje pjesma „U zrcalu neba“ čija je autorica Željke Niković Hasan, a stihovi su u nastavku priloga.

U zrcalu neba

Kao dva osamljenika,
dva živopisna otoka,
čini se da pobjeći žele
od svih rastanaka
i raširenih jedara odlazaka,
od sve živosti i buke,
koji su ozračje biogradske luke.

Planac
nenaseljeni, šumoviti,
samozatajni je biser otočni
i Sveta Katarina,
na kojoj mnogi žele
ispuniti zavjet ljubavni.

Iz daljine,
u zaleđu Biograda,
svojim,
poput duše dubokim jezerskim okom,
i prirodnim čarobnim mirom,
Vransko jezero strpljivo bdije,
te putem oblaka,
nad njih ljepotu svoju odašilje.

 

tekst: Željka Niković Hasan
urednik i foto: Šime Strikoman

Fotografija je objavljena prije nekoliko godina, no svejedno. Zanimanje za ove vrijedne Strikomanove umjetničke fotoserijale nema vremensku ograničenost. Zaslužuju spomen i na ovom mjestu.

Terra Croatica, urednik i foto: Šime Strikoman

Izvor: Terra Croatica

 

 

 

Zapaljen dio službenih prostorija općinske zgrade Općine Polača

Sredinom mjeseca prosinca, baš uoči radosti božićno – novogodišnjih blagdana, Općina Polača suočava se s nemilim događajem koji je jučer među zaposlenicima i mještanima izazvao mnoštvo negativnih emocija, šoka, nevjerice, ljutnje, a pogotovo straha da je netko, bilo tko mogao stradati u požaru u kojem su stradale službene prostorije općinske zgrade.

Kako je sve to loše izgledalo, pogledajte i prosudite prema fotografijama OVDJE.

Općina Polača ovom je prigodom uputila javnosti priopćenje i to su za sada jedine službene informacije o zapaljenju općinskih prostorija.

Priopćenje za javnost Općine Polača o ovom nemilom događaju prenosim u cijelosti:

Dana 14.12.2018. dio službenih prostorija općinske zgrade Općine Polača u potpunosti je uništeno (zapaljeno). Razloge uništenja – zapaljena nismo u mogućnosti iznositi u javnost dok ne završi kriminalističko istraživanje.

Ovim putem molimo mještane i korisnike Općine Polača na razumijevanju ukoliko narednih dana nismo telefonski dostupni iz razloga onesposobljenosti električne i telekomunikacijske mreže, dok osobnim dolaskom u prostorije za potrebe naših usluga bit ćemo vam na usluzi u mogućnostima koje nam dozvoljavaju radni uvjeti.

O ostalim događanjima i nakon završenog službenog očevida pravo vremeno ćemo vas izvjestiti.

Priopćenje potpisuje općinski načelnik Tomislav Prtenjača.

Slavuj iz Polače: Ovdje poslušajte kako je Momir Ražnjević otpjevao pjesmu „Nek’ zvone zvona“

Brat poznatijeg i eksponiranijeg Gorana Ražnjevića, predsjednka Uprave Ilirije d.d. je Momir Ražnjević, diplomirani inženjer strojarstva, omiljeni nastavnik u srednjim strukovnim školama, skroman i samozatajan, ima jedan nesvakidašnji talent koji se upravo otkriva kroz pjesmu „Nek’ zvone zvona“…

Kad u moj dom dođeš mi ti
Imat ću sve, sve, sve što život daje
I čitav svijet postat će moj
Pružit ću sve ljubavi toj

Još ovaj dan ruku mi daj
I reci da, da, da ljubavi mojoj
Ovaj će dan postati tvoj
Dat ćemo sve ljubavi toj

Nek zvone zvona svih katedrala
kad mi budeš ruku svoju dala
Nek zvone zvona svih katedrala
kad mi budeš žena jednoga dana

Kad u moj dom dođeš mi ti
Imat ću sve, sve, sve što život daje
I čitav svijet postat će moj
Pružit ću sve ljubavi toj

Nek zvone zvona svih katedrala
kad mi budeš ruku svoju dala
Nek zvone zvona svih katedrala
kad mi budeš žena jednoga dana

Još ovaj dan ruku mi daj
I reci da, da, da ljubavi mojoj
Ovaj će dan postati tvoj
Dat ćemo sve ljubavi toj

I upravo je 24. studenog ove godine Goran na svojem Facebook profilu ponosno objavio pjesmu koju pjeva njegov brat Momir, a uz opis audio zapisa stoji da je pjesma hit na lokalnim radio postajama (Benkovac, Knin, BnM). Mnogi su je već tamo preslušali i oduševljeno komentirali. Mene se tada, na prvo slušanje, u Momirovoj interpretaciji također posebno dojmila i toplo preporučam svojim čitateljima da je i vi poslušate. Osobito sada, jer je audio zapis uz kadrove Ražnjevića dvora u Polači, na koje su braća naročito ponosni, objavljen i na YouTube-u.

I nećete požaliti: od početka do kraja pjesma je savršeno otpjevana tj. Momirove glasovne mogućnosti izbrušene su u pjesmi do savršenstva, emocije koje unosi u pjevanje rijetko gdje su viđene… Ovo je inače pjesma koju u originalnoj verziji pjeva Duško Lokin, a objavljena je 2007. godine na albumu „Zlatna kolekcija“ uz više od četrdeset njegovih „zlatnih“ pjesama.

Umijeće gradnje suhozida od danas na UNESCO-ovom Reprezentativnom popisu nematerijalne baštine čovječanstva

Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, na sjednici u srijedu, 28. studenog 2018. godine, u Port Louisu u Mauricijusu, tradicijski napjev Međimurja Međimurska popevka kao samostalna nominacija te Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija (Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska) uvršteni su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.

“Umijeće suhozidne gradnje podrazumijeva obradu i slaganje kamenja jednog na drugi bez upotrebe veziva, osim ponekad suhe zemlje. Stabilnost strukture osigurava se pažljivim izborom i slaganjem kamena, a suhozidi su oblikovali različite krajolike od prapovijesti do danas”, stoji u obrazloženju ove odluke.

“Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i odrona, kao i u borbi protiv erozije i pustošenja zemlje, potiču bioraznolikost i stvaraju potrebne uvjete za poljoprivredu.

Nositelji zaštite i gradnje suhozida su seoske zadruge gdje je ovo umijeće duboko ukorijenjeno, ali i profesionalci u graditeljstvu.

Suhozidi su uvijek napravljeni u harmoniji s okolišem, a tehnika gradnje pojačava vezu između čovjeka i prirode. Umijeće se prvenstveno prenosi s koljena na koljeno, ovisno o jedinstvenom krajoliku u kojem se gradi”, između ostalog stoji na stranicama UNESCO-a.

Autorica naslovne fotografije: Melisa

 

Vrlo lagan potres kraj otoka Žuta, 12 kilometara jugozapadno od Biograda

Danas, 27. studenog 2018. godine, u 16 sati i 12 minuta zabilježili su seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske vrlo lagan potres s žarištem u podmorju kod otoka Žuta, a 12 km jugozapadno od Biograda.

Za sada je poznato da se potres  osjetio u Pakoštanima intenzitetom II stupnja Mercalli-Cancani-Spiebergove (MCS) ljestvice.

Magnituda potresa iznosila je M=1,7 prema Richteru.

Otok Žut

 

Izvor: Seizmološka služba Republike Hrvatske

U Zadru koncerti Tomislava Bralića i klape Intrade, prvi već sutra

Povodom obilježavanja Dana Grada Zadra i blagdana Svetog Krševana, 24. studenog s početkom u 11 sati, na Narodnom trgu u Zadru koncert će održati Tomislav Bralić i klapa Intrade.

Na sam blagdan Božića, u utorak, 25.12.2018. očekuje nas također i njihov već tradicionalni blagdanski koncert, koji će i ovog puta, uz već dobro poznat repertoar omiljenih dalmatinskih pjesama i najljepših božićnih skladbi, zabavljati publiku u Ilirijinom Arsenalu.

Prvi mali zadarski koncert uvertira je u tri velika koji će se u sljedeća dva mjeseca oni održati u Areni Zagreb, Areni Split i Areni Ljubljana.

Zagrebački koncerti raspjevanih Zadrana u prosincu već su dugogodišnja tradicija koja je počela 2006. godine koncertom u Lisinskom, a danas je to nezaobilazan događaj za mnoge Zagrepčane, ali i njihove goste iz Austrije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Češke, Njemačke… Bralić i klapa Intrade vesele se i nastupu u Splitu, gdje su 2015. godine proslavili 30 godina karijere, kao i nastupu što će ga održati u Ljubljani, jer u Sloveniji također imaju mnogo obožavatelja.

Klapa Intrade ove godine je, osim prethodno hitova „Zalutali pogled“ i „Ne mogu te prestat ljubit“, obogatila svoj repertoar s još jednim bezvremenskim hitom „Ne mogu jubav krit“ koju će, uz ostale hitove, obožavatelji, za početak, imati priliku čuti u Arsenalu na božićnu noć.

Škabrnja i Vukovar: Poginuli u mislima i srcima

Osvanuo je toga ponedjeljka, 18. studenog 1991. godine, u Ravnim kotarima sunčan dan i za mjesec studeni relativno topao, kolnici suhi, vidljivost dobra. Te godine Škabrnja i Vukovar već su treći mjesec odolijevali napadima agresora, srpskih paravojnih formacija potpomognutim jedinicama JNA. Sve do toga kobnoga 18. studenoga. Dogodili su se na današnji dan stravični, nemilosrdni, brutalni zločini i masakri u Škabrnji i Vukovaru i danas ih se s posebnim pijetetom prema svim nevinim žrtvama prisjećamo.

Snažnom raketno – topničkom paljbom započeo je 18. studenog 1991. godine agresor – srpske paravojne formacije potpomognute jedinicama JNA pod vodstvom Ratka Mladića, svoj konačni, zadnji napad na Škabrnju, a nakon toga je s tridesetak tenkova pristiglih iz pravca Zemunika Gornjeg i Biljana ovo čisto hrvatsko mjesto stavio u okruženje.

Selo je u potpunosti devastirano

Ujutro oko 7:30 sati toga dana srpski agresor, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi potpomognuti zrakoplovstvom JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu, započeo je svoj krvavi pohod na Škabrnju. Nakon 50-ak odbijenih napada agresora i potom sloma otpora slabo naoružanih hrvatskih branitelja, mještana od kojih su velika većina njih prvi put pušku držali u rukama ali su imali hrabro srce, toga dana započinje križni put Škabrnjana. Iz skloništa podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci… Zločin koji je počinjen toga dana stravičan je. Samo je toga dana u jednome danu u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana.

O kakvom je neljudskom činu bila riječ govore podatci s Patološkog odjela zadarskog Medicinskog centra: eksplozivne i strijelne ozljede glave u potiljak i zatiljak, prsnog koša i trbuha zadane iz najveće blizine, zgnječenje glave i prsnog koša izazvane gaženjem tenkom, odsječene uši i mnoge druge strašne ozljede.

Selo je bilo u potpunosti devastirano, uništene su kuće, crkvene građevine i gospodarski objekti. Nakon što je selo uništeno, čitav kraj je miniran, zbog čega je kasnije poginulo još civila koji su pokušali pobjeći iz Škabrnje.

Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.

Ratko Mladić i 9. Kninski korpus upravo su na Škabrnji „ispekli zanat“ za svoje daljnje krvave pohode diljem Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine. Ovdje se posebno spominje Vasilije Vidović kojeg je 1994. godine Vojislav Šešelj proglasio četnickim vojvodom .

Komemoracijom i kolonom sjećanja “Poginuli u mislima i srcima” obilježava se danas 27. obljetnica stradanja mještana Škabrnje.

Obilježavanje 27. obljetnice stradanja Škabrnje započelo je okupljanjem na ulazu u mjesto gdje se održao komemorativni program te se formirala Kolona sjećanja „Poginuli u mislima i srcima“. Kao i svake godine pristigli su u Škabrnju građani iz cijele Hrvatske i mnogobrojna izaslanstva, na desetke tisuća njih, koji su došli pokloniti se žrtvi Škabrnje.

Kod spomen-obilježja masovne grobnice zajednički vijenac položili su predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. Pročitana su imena poginulih. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije upravo se održava Misa za sve stradale u Domovinskom ratu.

Hrvatski pjesnik Miljenko Mandža napisao je antiratnu pjesničku zbirku nazvanu po mjestu pokolja koji je uslijedio kasnije toga dana, „Zaklana Škabrnja“, a ovo je naslovna pjesma iz zbirke:

Stotine kuća samo jedan dim
Bože Škabrnja gori
ne trešnje ne jabuke ne kruške

ne, vješaju ljude
a sada gola stabla ko božićna drvca
mrtvima okićena
nakiti strave
iz umnobolne glave

Jesen je smirila plodove vaših trudnih ruku
a nećete dočekati svadbe
dozrijeva vino u bačvama
vime vinograda na dugim sijelima
nećete ga piti

Kako će sutra zatrudnjeti njive
U smrti ste izmiješali imena
što zbore vaše ugašene oći
nevini težaci
što rasporenih grudi gledate u nebo
stiskaju se prestravljene njive
kao da se mole
tuguju ucviljene za vašom ljubavlju

odjedanput toliko smrti
odlazite mnogi ne oplakani
A psi idu od kuće do kuće
i ne mogu prepoznati svoje gospodare
isječene mržnjom

Škabrnja gori
iz dima u zrak katedrala raste
prema nebu
i moja olovka plače

kao dijete bez naručja

 

 

 

 

Glagoljaštvo u Biogradu i biogradskom kraju

Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Biograd na Moru započet će u prostorijama knjižnice u četvrtak, 18. listopada s početkom u 18 sati, a govorit će se o dugoj povijesti glagoljaštva u Biogradu i njegovoj okolici.

 Za sve posjetitelje koji o dugoj tradiciji glagoljaštva u našim krajevima žele saznati malo više, Gradska knjižnica Biograd na Moru i Udruga glagoljaša Zadar organiziraju čak dva predavanja.

O prvoj temi pod nazivom „Glagoljaštvo kod benediktinaca i benediktinske zajednice Biograd“ govorit će otac Jozo Milanović iz benediktinskog samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu (u mjestu Tkon, na otoku Pašmanu.)

Otac Jozo Milanović

A više o glagoljaštvu u samom Biogradu i biogradskom kraju u drugom predavanju istoimenog naziva reći će ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd na Moru Draženko Samardžić.

Oba predavanja moderirat će predsjednica Udruge glagoljaša zadar Danijela Deković, prof.

Dakle, U ČETVRTAK, 18. LISTOPADA, U 18 SATI u Gradskoj knjižnici Biograd na Moru govorit će se o glagoljaštvu benediktinaca i benediktinske zajednice i glagoljaštvu u Biogradu i biogradskom kraju. Organizatori se već sad raduju vašem/našem odazivu.

 

UHIĆEN JEDAN OD MUČITELJA RADOSLAVA BOBANOVIĆA, Bobanović: Uhićeni Bogunović je bio među onima koji su prednjačili u brutalnosti!

Bogunović je, prema navodima njegove obitelji, uhićen prije dva dana kad je doputovao iz Kanade u posjet sinu koji studira u Češkoj. Na temelju dokumentacije kojom raspolaže Veritas, protiv Bogunovića i još 22 pripadnika tzv. Martićeve milicije tužiteljstvo u Zadru podiglo je optužnicu kojom ih tereti da su sudjelovali u zarobljavanju i zlostavljanju Radoslava i Zorana Bobanovića

Srbin Branko Bogunović (53) uhićen je u Češkoj po tjeralici Hrvatske zbog zločina nad civilima 90-ih godina na području Benkovca, objavili su mediji u regiji, pozivajući se na priopćenje Dokumentacijsko-informativnog centra Veritas.

Bogunović je, prema navodima njegove obitelji, uhićen prije dva dana kad je doputovao iz Kanade u posjet sinu koji studira u Češkoj. Na temelju dokumentacije kojom raspolaže Veritas, protiv Bogunovića i još 22 pripadnika tzv. Martićeve milicije 26. prosinca 2003. tužiteljstvo u Zadru podiglo je optužnicu kojom ih tereti da su 2. rujna 1991. u mjestu Kakma kod Polače sudjelovali u zarobljavanju i zlostavljanju Radoslava i Zorana Bobanovića, koji su sprovedeni i ispitivani u policijskim postajama u Stabnju i Benkovcu.

Devetorica optuženih

Oni su potom odvezeni u kninski zatvor, a nakon 40-ak dana otišli u razmjenu zarobljenika. Rješenjem suda u Zadru od 29. lipnja 2009. postupak je obustavljen protiv 14 optuženih, ali su pod optužbom, osim Bogunovića, ostali Nikola Tintor, Jovo Novaković, Slavko Veselinović, Neven Tepša, Gojko Žeželj, Dušan Tintor, Dmitar Prlić i Svemir Crnobrnja, prenijela je agencija Srna.

Radoslav Bobanović, inače prvi načelnik Općine Polača, dobro se sjeća tih dana i svog uhićenja.

– Ja sam i pokrenuo tužbu protiv ovih zlostavljača i mučitelja. No moram ovdje reći kakva je bila moja uloga u tim vremenima. U to vrijeme, zadužen od najvišeg vrha, pokušao sam uspostaviti komunikaciju između pobunjenih Srba, normalnih Srba i Hrvata, o međusobnom nenapadanju i uvažavanju te uvažavanju demokratskih procesa. U kontaktima s ljudima u Kakmi te u vojarni Benkovac je uspostavljena jedna vrsta komunikacije. Međutim, mojim zadnjim dolaskom kad je Polača 17. do 19. rujna bila napadnuta i prognana, uz znanje vrha države, još jednom smo pokušali spasiti što se spasiti može, rekao je u uvodu svog sjećanja Radoslav Bobanović.

Bobanovićeva uloga

No dolaskom u Kakmu, pobunjeni Srbi su već spoznali njegovu ulogu. Bobanović naglašava da je ona bila, kao pripadnika pričuvnog sastava MUP-a, prvenstveno uloga mira, a ne rata. No znali su i da će pomoći Hrvatima da se naoružaju. Tada, 21. rujna 1991., je i zarobljen. Nakon mučenja u Kakmi, prebačen je u Stabanj, a zatim u Benkovac gdje u pritvoru zadržan sedam dana.

– Paradoksalno, ali istinito, zarobljen sam baš nedaleko od moje današnje vinarije. Bitnu ulogu u mom zarobljavanju odigrao je Vujadin Uzelac. No u tih sedam dana u Benkovcu, bitnu ulogu među mučiteljima ima spomenuti Branko Bogunović. Ostali koji se spominju u članku, su bili dionici tog mučenja koje se provodilo dan i noć. Od izgladnjivanja, do udaranja noću kad nitko ne vidi. Bilo je udaranja kolcem, kundakom puške, pa čak i stolicom. Sve te dane ruke su mi bile vezane žicom. Nisam mogao na toalet, a niti su mi davali jesti i piti. Kasnije sam proveo 40 dana u zatvoru u Kninu. Rekao bih da je dobro da institucije rade svoj posao, iako se čini da ga rade malo sporo, rekao je Bobanović.

U svjetlu najavljenih prosvjeda protiv neprocesuiranja ratnih zločinaca, Bobanović kaže da su stradalnici odavno detektirali sve one koji su prednjačili u mučenju. Jasno su, dodaje, donekle, institucijama izdvojili one Srbe koji su se našli u tom žrvnju, ali su bili mučitelji koji su pritom upotrijebili manji intenzitet nego Bogunović i ostali. Posljedica svih tih trauma za Bobanovića je 12 lomova kostiju i devet operacija. Na listi čekanja je za još tri operacije, no vedar je te, kao i uvijek, spreman na šalu, ističući da još nije za mirovinu.

Milicioner u Beogradu

Inače, centar Veritas navodi i kako im je prijatelj uhićenog Bogunovića rekao da je ovaj optuženik do ljeta 1991. bio zaposlen u Zadru kao policajac, ali je “zbog nastale situacije s obitelji izbjegao u Srbiju, gdje je boravio nekoliko mjeseci, pa tako i u inkriminirano vrijeme, a tek potom se vratio u Benkovac, gdje je došao da radi, također, kao milicioner”.

U vrijeme akcije “Oluja” Bogunović je ponovno izbjegao u Srbiju, odakle se poslije NATO-ove kampanje bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije iselio u Kanadu, navodi agencija Srna. Uhićeni se, prema istim izvorima, nalazio na popisu hrvatskog tužiteljstva osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine “sa stanjem na dan 31. ožujka 2013.”, na kojem je, kako tvrde u DIC-u Veritas, “bilo 1.577 imena”.

Temeljem međunarodnih tjeralica Interpolova ureda u Zagrebu, širom svijeta je do sada uhićeno 169 Srba, od kojih je 61 izručen Hrvatskoj, tvrde isti izvori. Od svih izručenih, postupak je dosad obustavljen ili je optužba odbijena protiv njih 23, uglavnom nakon prekvalificiranja djela “ratnog zločina” u “oružanu pobunu”, što ima za posljedicu gubitak odštete za vrijeme provedeno u pritvoru, ocjenjuje “Veritas”.

Prema istim izvorima na koje se pozivaju mediji u regiji, u hrvatskim zatvorima trenutačno je “zbog kaznenog djela ratnih zločina 28 lica osoba srpske nacionalnosti, pripadnika bivših JNA” i tzv. srpske vojske krajine, “od kojih je 19 pravomoćno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravomoćnost presuda”.

Radoslav Bobanović, suvlasnik PZ Maslina i vino iz Polače (Foto: Facebook)

Izvor: Zadarski list