Biograd – više od ljetne destinacije
Biograd na Moru za mnoge je grad sunca, mora i ljeta, ali za jednog od najpoznatijih pjevača s ovih prostora, Vladu Kalembera, Biograd je puno više od turističke destinacije – on je duboko utkan u samu srž njegove glazbene priče.
Poznati hrvatski pjevač, najpoznatiji iz vremena legendarne grupe Srebrna krila koju je osnovao 1978. godine, ima posebnu vezu s Biogradom. Iako ga se često povezuje s ljetnim nastupima i koncertima u Biogradu tijekom turističke sezone, njegova veza s ovim gradom mnogo je dublja i osobnija.
Ljetovanja kod djeda i prve glazbene iskrice
Kao dječak, Vlado je svako ljeto provodio kod djeda s majčine strane – Julkinog oca Glumca, koji se nakon godina provedenih u Americi vratio i nastanio u Biogradu.
U brojnim intervjuima Kalember se prisjeća kako mu je upravo djed, povratnik iz Amerike, kupio prvi razglas, ključan za njegove prve javne nastupe. Dok mu je otac bio zaslužan za prvu električnu gitaru, djedov poklon omogućio mu je da sa svojim prvim bendom svira na terasama i ozbiljnije se posveti glazbi.
Biograd – grad djetinjstva i mladenačkih dana
Osim glazbe, Biograd je za Kalembera bio i mjesto bezbrižnih dana provedenih na kupanju i igri s vršnjacima. Ta emocionalna povezanost dodatno se učvrstila kroz sjećanja na obiteljske trenutke i prijateljstva sklopljena uz more.
Stara fotografija i nostalgične uspomene
Iz tog vremena izronila je i stara crno-bijela fotografija, nastala početkom 60-ih godina prošlog stoljeća. Uz fotografiju objavljenu u Facebook grupi “Biograd” stoji opis, piše Ivan Colić:
“Najveći galeb u Hrvata, a i puno šire, svih vremena poslije Josipa Broza naravno (desno) sa starijom sestrom Mijom negdje u Biogradu, gdje su svako lito boravili kod dida po materi Julki… Kasnije je, preko sestre, upoznao Dragu Mlinareca, Huseina Hasanefendića i ostale iz grupe 220… pod čijim je utjecajem ostavio fagot, otac mu je kupio električnu gitaru, a biogradski did razglas… Tako je skidajući Led Zeppeline i Deep Purple, vrlo brzo svojim ‘O Anama’ i ‘O, O, O Lilijima’ ušao u legendu.”
Lokalni znalci na Facebooku odmah su prepoznali moguće mjesto snimanja:
“…ravni okoliš s deblom velikog čempresa iznad glave… dio zaštićenog drvoreda na glavnom ulazu u grad… moglo bi biti gdje je danas hotel Bolero…”
Biogradci pamte svoje ljude
Stariji Biogradci dobro pamte Kalemberovu obitelj. Na društvenim mrežama nižu se komentari:
“80-ih pa i kasnije, više puta smo ga imali prilike vidjeti u solo društvu s pok. Vladom Koprčinom… neki iz generacije ’54/’55 sigurno ga bolje poznaju.”
Drugi pak pamte i njegova djeda:
“Ja se dobro sjećam njegovog djeda, prezimenom Glumac, često mi je kupovao čokoladu. Moji su roditelji obilazili te ljude, tako se sjećam i njihovog unuka.”
Takvi uvidi pokazuju koliko su Biograd i njegovi ljudi tihi, ali važni svjedoci velikih karijera. Kalemberova veza s Biogradom nije samo glazbena ili turistička, nego i životna.
Biograd – temelj glazbene karijere
Osim ljetnih kupanja, druženja i prvih ljubavi, Biograd na Moru bio je mjesto gdje su posijane prve glazbene iskrice koje će Vlado Kalember kasnije pretvoriti u karijeru vrijednu legende.
Biograd nije samo uspomena. On je temelj, prva pozornica, prvi aplauz. I zato, kada danas slušamo Vladu Kalembera u pjesmama poput “Ana”, “Vino na usnama”, “Ja nisam kockar” ili “O, Anđele”, u njegovom hrapavom glasu odzvanja i jedan mali, sunčani Biograd na Moru.