Deponija na Baštijunskom brigu – dugogodišnji problem
Teren na Baštijunskom brigu u Biogradu na Moru desetljećima je služio kao odlagalište otpada, stvarajući brojne probleme lokalnim stanovnicima. Deponija je otvorena još 1962. godine i godinama je bila jedno od gorućih komunalnih pitanja u gradu.
Nakon višegodišnjih najava, postupak sanacije konačno je pokrenut u rujnu prošle godine, piše Bauštela. Postojeće smetlište uskoro bi trebalo biti zatvoreno, čime se rješava jedan od najdugotrajnijih ekoloških problema u Biogradu na Moru. Istodobno, sanacija nije samo pitanje okoliša, već i preduvjet za buduću prenamjenu tog prostora.
Sanacija: cijena koja privlači pažnju
Postupak javne nabave za sanaciju Baštijunskog briga započeo je u ožujku 2025. godine, s procijenjenom vrijednošću od 4.764.270,20 eura bez PDV-a. U srpnju iste godine ugovor je sklopljen s tvrtkom Bemix iz Šibenika za 2.422.836,23 eura, znatno manje od početne procjene.
Međutim, tijekom izvođenja radova ugovor je dvaput mijenjan:
- u listopadu 2025. iznos je povećan na 2.958.232,79 eura, uz zadržan rok izvođenja od devet mjeseci
- u siječnju 2026. iznos je dodatno povećan na 3.028.545,29 eura, dok je rok ostao nepromijenjen
Višestruke izmjene cijene posljedica su zakonski dopuštenih dopuna ugovora, prilagodbi troškova izvedbe i promjena uvjeta projekta, no istodobno jasno pokazuju koliko sanacija ovakvih lokacija može biti financijski zahtjevna.
Ukupni iznos koji je premašio tri milijuna eura posebno privlači pažnju u kontekstu drugih javnih ulaganja u regiji.
Usporedba sa Zadrom: sličan novac, drugačiji projekti
Za usporedbu, Grad Zadar je početkom veljače 2026. odabrao izvođača radova za izgradnju vanjskog olimpijskog bazena na Višnjiku, projekta vrijednog 2,7 milijuna eura plus PDV. Riječ je o javnoj sportskoj infrastrukturi koja će služiti sportašima, rekreativcima i publici te omogućiti održavanje međunarodnih natjecanja.
Olimpijski bazen dio je šireg ITU projekta Sport Upbuild, koji uključuje modernizaciju sportske infrastrukture u Zadru i okolnim općinama, a radovi bi trebali trajati deset mjeseci.
U tom kontekstu, iznos koji Biograd ulaže u sanaciju deponije neminovno se uspoređuje s ulaganjima u projekte koji imaju izravnu i dugoročnu korist za širu javnost.
Golf tereni umjesto smetlišta
Na mjestu bivše deponije planira se izgradnja golf igrališta s 45 rupa i pratećim objektima. Projekt je još 2018. godine proglašen projektom od državnog interesa, a glavni investitor je zagrebački poduzetnik Goran Mikec, vlasnik Golf centra Biograd. Mikec je iste godine otkupio okolno privatno zemljište za oko 1,5 milijuna eura, no realizacija projekta do sada nije bila moguća zbog postojanja deponije.
Radovi na sanaciji financiraju se sredstvima:
- Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (60 %)
- Fonda za zaštitu okoliša (10 %)
- Grada Biograda (30 %)
Udio Grada Biograda tako predstavlja značajan izdatak iz gradskog proračuna. Iako je golf projekt privatna investicija, njegova realizacija izravno ovisi o javno financiranoj sanaciji terena, što je otvorilo pitanje ravnoteže između javnog interesa i stvaranja preduvjeta za privatni razvoj.
Trošak u fokusu, dilema ostaje
Iako je zatvaranje deponije nužno s ekološkog i zdravstvenog aspekta, višestruke izmjene ugovorenog iznosa, od početnih 2,4 milijuna eura do više od tri milijuna, ostavljaju vidljiv trag na konačnom proračunu projekta. Istodobno, buduća prenamjena prostora potiče usporedbe s drugim javnim ulaganjima u regiji, poput izgradnje olimpijskog bazena u Zadru.
Dok Biograd rješava višedesetljetni problem otpada, ostaje otvoreno pitanje dugoročne koristi za lokalnu zajednicu i prioriteta javnih ulaganja nakon završetka sanacije.
Izvori:
Bauštela
HRT Hrvatski radio Radio Zadar
