Bez „Kunjskog lita“ nema lita: bacite oko na program „Kunjskog lita“ za 2019

Kao i svake godine, još prije dva mjeseca, puno prije kalendarskog početka ljeta i puno prije mnogih turističkih zajednica Zadarske županije, Turistička zajednica Općine Tkon objavila je svoj program za “Kunjsko lito 2019”.

„Brojna događanja, koja obuhvaćaju kulturno-zabavne i sportske manifestacije, namijenjena su različitim dobnim skupinama i afinitetima gostiju, posjetitelja, ali i lokalnog stanovništva. Želja nam je da svatko pronađe nešto za sebe.“, kaže Taki Rudić iz TZO Tkon te kao središnje događanje ističe Ljetni Sajam otočnih proizvoda s raznolikom ponudom autohtonih otočnih proizvoda čiju kvalitetu jamči i oznaka Hrvatski otočni proizvod.

Svečano otvorenje sajma bit će 23. lipnja, a u srpnju i kolovozu sajam će se održavati svaki četvrtak na Mulu u Tkonu. U Ugriniću će se i ove godine, 14. srpnja, održati regata drvenih brodova na oštra idra i trevu „Đir po konalu“, a u Tkonu Akvatlon, natjecanje u plivanju i trčanju te Plivački maraton do otoka Sv. Katarina.

„Zajamčena zabava sve posjetitelje očekuje 9. kolovoza, na Ribarskoj noći, najstarijoj manifestaciji koja se u Tkonu tradicionalno održava oko blagdana Velike Gospe, a ove godine za dobru atmosferu pobrinut će se Maja Šuput.“, najavljuje Taki Rudić.

Za Dan općine, 11. srpnja, na blagdan sv. Benedikta, u večernjim satima nastupit će Klapa Šufit, a isti dan bit će i prigodno otvorenje izložbe umjetničkih radova fra Joakima Gregova u Škraping centru. Izložba će se moći razgledati tijekom srpnja i kolovoza.

„I ovoga ljeta imat ćemo Večer folklora, Susret klapa, tradicionalnu Kunjsku feštu… Organizirali smo i filmske večeri na otvorenom, u posebnom ambijentu na Kolešću, te lutkarske predstave za djecu koje će se održati kod Osnovne škole u Tkonu. Cilj je da našim gostima i posjetiteljima pružimo raznovrstan program kako bi im boravak u našemu mjestu i na cijelom otoku bio ispunjeniji te kako bi uz prirodne ljepote, sunce i more doživjeli i drugu dimenziju Pašmana kroz kulturu, sport, zabavu.“, napominje Taki Rudić iz TZO Tkon.

Tkon

U Biogradu na Moru pod vedrim nebom otvorilo Ljetno kino, jedino u gradu

Lijepa vijest za Biograd: u subotu 15. lipnja Ljetno kino otvorilo svoja vrata! Na biogradskoj ljetnoj pozornici pod vedrim nebom već od ove subote napokon ćemo biti u prilici pogledati odabrane filmske naslove. Ispred nas su puna tri mjeseca bogatog filmskog programa.

Svaku večer s početkom u 21:30 sati, kad se smrači, u biogradskom kinu ispod milijun zvijezdica započinjat će filmska čarolija i cijelo ljeto moći će se pratiti bogat filmski program. Bit će zastupljeni svi žanrovi: obiteljski filmovi, crtići, akcijski, komedije, filmski hitovi itd. U ugodnoj večernjoj atmosferi i pomno odabranim naslovima naći će se za svakog ponešto.

Raspored filmova i što se nudi na repertoaru pratit ćemo na službenoj Facebook stranici Ljetnog kina, a pogledati se može i na oglasnim pločama uz frekventnija mjesta, glavne biogradske prometnice i šetališta.

Ljetno kino neizostavan je dio kulturne ponude Biograda na Moru i ono ima svoju uistinu dugu tradiciju postojanja. Uz velike Opatiju i Dubrovnik, Biograd na Moru među prvim je gradovima koji su imali ljetnu pozornicu na otvorenom uopće.

Biogradska ljetna pozornica nalazi se na adresi Marina Držića 10. Smještena je u prekrasnoj borovoj šumici u neposrednoj blizini plaže Dražica, svega 10-ak, 15 minuta hoda od centra Biograda. Ljetno kino Biograd na Moru danas djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta Biograd na Moru.

Zadnjih nekoliko godina otvorilo se sve više i više ljetnih kina, kina na otvorenome. Obnavljaju se stara, a niču i neka nova. Uz Biograd na Moru i  gradove poput Zagreba, Splita, Dubrovnika i mnogo je manjih mjesta na obali i otocima u koja je film na platnu vratio odličan kino projekt.

Svečano otkriven spomenik poginulima na plaži Soline u Biogradu na Moru

Prošlo je 26 godina otkako su “zvončići” iz Orkana ispaljenih s tada okupiranog dijela Republike Hrvatske, s biogradskog zaleđa na Biograd, plažu Soline, 14. lipnja 1993. godine oko 14:30 sati, usmrtili petero mladih ljudi i sedmero ranili. Među petero poginulih bila su tri pripadnika Hrvatske vojske – Marijan Pulić, Jozo Tomić i Karlo Paić, ali i Lidija Vrankulj i Danijela Vidaković, civili, bezazlene mlade djevojke, koje su nakon ručka tog lipanjskog dana tamo otišle prošetati, popričati, osvježiti se u vrućem lipanjskom danu. Raketiranje ih je zateklo na mulu, ne dajući im nikakvu šansu za spas, jednako kao ni trojici spomenutih mladića u vozilu HV-a svega 50-ak metara udaljenom od njih…

Marijan Pulić, Jozo Tomić i Karlo Paić

Na biogradskoj plaži soline otkriveno spomen obilježje nevinim žrtvama

Pred oko 150 nazočnih nakon 26 godina na obljetnicu stravične tragedije u kojoj je na plaži Soline u Biogradu na Moru u samo nekoliko trenutaka poginulo petero mladih, sedmero ozlijeđeno, svečano je otkriveno spomen obilježje. Među poginulima bili su trojica pripadnika Hrvatske vojske, Karlo Paić iz Skradina, Marijan Pulić iz Bičana kod Skradina i Jozo Tomić iz Širokog Brijega u susjednoj Bosni i Hercegovini i civili Lidija Vrankulj iz Polače i Danijela Vidaković iz Biograda na Moru.

“Zvončići” iz “orkana”

Još sedam osoba bilo je tada teško ranjeno: Tanja Tolić i Sebastijan Pešić iz Biograda na Moru, Dalibor Drlić iz Radošinovca, Neven Maleš iz Zadra, Stevo Jergović iz Sunje u Sisačko-moslovačkoj županiji, Dalibor Čović iz Širokog Brijega i Mladen Galić iz Splita.

Spomen obilježje nastalo na poticaj Udruge 1. A. satnije 113. brigade Šibenik i pod pokroviteljstvom Grada Biograda na Moru otkrili su članovi obitelji poginulih hrvatskih vitezova i civila. Obred blagoslova predvodio je don Marin Krešić, biogradski župnik.

Kao dio velike kamene stijene sa slikama poginulih spomen obilježje sadrži i njihova imena i u suzi na bijelom mramoru opomenu za buduće naraštaje napisane na hrvatskom i engleskom jeziku: „Prolazniče stani, klekni, pomoli se, tek onda kreni! Tu je 14. 6. 1993. stala mladost, tu su svoje živote dali…“ Slova je ugravirao Marijan Gverić Misaljević, kamenoklesar iz Knina.

Spomen-obilježje na plaži Soline, da se ne zaboravi…

„Srpski agresor nije birao sredstva ni ciljeve, niti se držao bilo kakvog ratnog prava i običaja u odnosu na civilno stanovništvo. Gazili su, razarali i zvjerski ubijali nevine ljude, uništavajući hrvatske svetinje, domove, crkve, škole, a naročito mlade živote“, s puno emocija progovorio je Dragan Toljan Tetejac, predsjednik Udruge 1. A. satnije 113. brigade Šibenik.

Potresne stihove čitao je Ivica Matešić Jeremija, dok se nazočnima obratio i Marijan Šimović, ratni zapovjednik 1. A. satnije 113 brigade Šibenik. Za svečaniji ugođaj uz domoljubne pjesme bila je zadužena klapa Barone iz Šibenika.

Cvijeće je položilo i svijeće zapalilo dvadesetak izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata te petero izaslanstva ovdašnjih lokalnih jedinica. Među, onima koji su zapalili svijeću istaknuli bi Željku Mitrović Jurić iz Vukovara, jednu od simbola stradanja grada heroja Vukovara, dobro znanu djevojčicom uplakanih očiju u plavom kaputiću u tužnoj vukovarskoj koloni, danas odraslu ženu i majku.

Drago Vrankulj, brat poginule Lidije, izjavio je, piše 24 sata, da je istovremeno i tužan i ponosan i k tome dodao: „Čekali smo spomenik 26 godina.“

 

Pjesma „Fališ ljube“ klape Biograd i Hrvatskih sokolova za Kaštelanski đir

Klapa Biograd, uz Tamburaški sastav Hrvatski sokol, pjesmu „Fališ ljube“ premijerno će izvesti 21. srpnja na drugoj večeri ovogodišnjeg festivala „Večeri dalmatinske pisme“ pod nazivom Kaštelanski đir 2019 u Kaštel Kambelovcu. Natjecateljska je to večer na kojoj će, uz pratnju orkestra, klape predstaviti nove autorske skladbe u maniri klapskog pop -a.

Mušku klapu Biograd inače vodi Tatjana Jergan Botunac, koja je ujedno i autorica glazbe za pjesmu „Fališ ljube“, a klapu čine momci u sastavu: Antoni Rudić –prvi tenor, Marin Rudić – drugi tenor, Anito Jeličić – bariton, Petar Jakovljev – bas i Nenad Macuka – bas. Solisti su u pjesmi Antoni Rudić i Tonči Mišević.

U Tamburaškom sastavu Hrvatski sokoli su: Darko Mečenero – prim, Dario Hideg – bas, Tihomir Lakotić – bugarija, Ivan Živković – basprim, Matej Živković – basprim, Filip Pešut – čelo i Tonči Mišević – vokal.

Poseban štih ovoj pjesmi daje sjetna violina Domagoja Bašića. Autor stihova je Lući Lu, dok aranžman pjesme potpisuju Željko Nikolin i Tomislav Pehar.

Pjesmu snimljenu u audio produkciji Music 4 life i prema mix&masteringu majstora Saše Miočića možemo poslušati već danas, budući je audio zapis objavljen na YouTubeu…

Da će proći, prošlo bi

već bi srce našlo put

Maklo se od potribe

za te pitat, za te’ čut…

 

Ma ne blide sićanja

neka biži dan po dan

Sve na svitu ja bi da’

samo da te ugledan…

 

Ref.: Fališ ljube, fališ mi

ja ti ne znan za sebe

Niman zore, niman sna

ni života bez tebe…

 

Fališ ljube, fališ mi

da mi svoju ruku daš

Da uza te’ ostarin

kako fališ, da bar znaš…

 

Duhovi – biogradska fešta uz mlade talente i Miu Dimšić

Nedjelja svetkovine Duha Svetoga – Duhova ubraja se među najstarije svetkovine Crkve, a u Biogradu na Moru slavi se kao biogradska fešta. Slavi se pedeseti dan nakon Uskrsa, što znači da su Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs. Ove godine svetkovinu Duhove slavimo u nedjelju, 9. lipnja misnim slavljima u biogradskoj župi, svečanijim obrocima za nas i naše goste.

Ponekim koncertom iznenađenja znali bi nas redovito iznenaditi Grad Biograd i TZG Biograda. Tako su nam na Duhove 2017. godine svirali Marijan Ban i Diktatori, pa nas je 2018. godine zabavljala grupa Vigor…

I sad gledam najave za ovu godinu, nigdje ništa ne nalazim osim glazbenog festivala zamišljenog kao susret mladih glazbenih talenata s područja grada Biograda na Moru i najbliže mu okolice, a kojeg smo nedavno spominjali u kontekstu kontinuiteta održavanja.

Dakako, riječ je o Biograjskom trampulinu iliti ga šestom po redu Bioritmu koji će se, u organizaciji biogradskog Društva Naša djeca i pod pokroviteljstvom Grada Biograda na Moru, kako stoji u najavi, održati u nedjelju, 9. lipnja 2019. godine s početkom u 20 sati na Narodnom trgu ili Trgu Brce, svejedno, a kao gošća iznenađenja nastupit će mlada pjevačica i kantautorica iz Osijeka, Mia Dimšić.

„Sve je crno, sve je bijelo, ali život nije siv. Sve je dobro dok si zdrav i dok si živ.“, pjevat će nam Mia za feštu, ali i mnogi mladi talenti koji su se prijavili na ovaj festival.

Svim Biograjkama i Biogradcima i njihovim gostima neka je na blagoslov, radost i veselje blagdan Duhova!

U Biogradu na Moru održana projekcija filma „U što igra?“ Branimira Kambera

Gradska knjižnica Biograd na Moru nedavno je ugostila Branimira Kambera, koji je, osjećajući se, kako kaže, dužnim prema rodnom gradu Zadru, bez i jedne kune javnog novca,  snimio dokumentarni film „U što igra?“ – o odrastanju u Zadru tijekom ratnih godina.

Iz razloga što je prostor biogradske knjižnice pretijesan, predstavljanje gosta i gledanje filma upriličeno je 23. svibnja u Kapetanskom klubu Marine Kornati. Događaj je ovo koji smo propustili (i skoro zaboravili), ali Kamber se pobrinuo da ga zabilježi svojom opremom za snimanje i slikanje:

Kamber je u filmu 4 u 1: scenarist, snimatelj, montažer i režiser, dok su u glavnim ulogama obični ljudi, svjedoci vremena i događaja devedesetih godina prošlog stoljeća, koji u filmu iskreno i bez zadrške govore o tri teme: heroinu, košarci i ratu u Zadru. Svoja osobna svjedočanstva u filmu iznose i dvije osobe iz Biograda na Moru. Film putuje i na “Sarajevo film festival”.

U Zavičajnom muzeju Biograd na Moru predstavljena knjiga „Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje“ prof. Bože Došena

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru predstavljena je knjiga „Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje“ autora prof. Bože Došena, dugogodišnjeg ravnatelja Srednje škole Biograd na Moru, rođenog u Radošinovcu. Uvodnu riječ izrekao je domaćin Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja, a knjigu su predstavljali recenzent prof. Božidar Šimunić, dr. sc. Lovorka Čoralić, tehnički urednik Goran Jeličić i naposljetku i sam autor, prof. Došen, aktualni dopredsjednik Ogranka Matice hrvatske Zadar. Moderatorica je bila prof. Martina Drobnak.

 „Ljubav autora Došena, domoljuba, rodoljuba i čovjekoljupca, i povijest rodnog Radošinovca naziru se kao nedjeljiv spoj. Došenova knjiga nije tek usput zapisana prošlost već ozviljan i temeljit rad. Autor doživljava svoju istraživačku potvrdu, osiguranu temeljem dokumentiranosti. Došen piše samo naoko o običnom, on nevažno pretvara u važno.“, kazao je prof. Božidar Šimunić, počasni predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru.

Predstavljanje knjige održano je u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru

O knjizi i autoru govorili su još i dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik zadarske Matice hrvatske te sveučilišni profesor i jezikoslovac prof. dr. sc. Josip Lisac, urednik časopisa Zadarska smotra.

Profesor Božo Došen autor je monografije „40 godina Srednje škole Biograd na Moru  (od 1971. do 2011. godine)“ i knjige „Porušene crkve Zadarske nadbiskupije tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.)”. Njegova treća knjiga na 310 stranica sadrži 100 – injak bilježaka, brojne tabelarne priloge, rodoslovna stabla pojedinih obitelji, zasebne priloge te odgovarajući broj ilustracija.

„Središnji i najvažniji dio knjige, koji je zapravo sadržan i u samom naslovu, usmjeren je na izrazito podrobnu raščlambu obitelji i njihovih ogranaka. Tragom matičnih knjiga i drugih relevantnih vrela, autor je do najpomnijeg detalja dao pregled svih stanovnika sela Radošinovac kroz protekla stoljeća, iznoseći njihove osnovne biografske podatke, ali dajući vrlo vrijedan grafički genealoški pregled svake pojedine obitelji ili njezina ogranka.“, istakla je dr. sc. Lovorka Čoralić.

prof. Božo Došen

Profesor Došen, koji je, baveći se jadranskom lingvistikom, koju je studirao na Postdiplomskom studiju u Dubrovniku, ušao i u problematiku onomastike i toponije, te je ovom prigodom govorio:

„Prema nekima, ovo srednjovjekovno hrvatsko selo u srcu Ravnih kotara dobilo je naziv prema mjesnom knezu Radošu, odnosno obitelji Radošinović koja je živjela u Biogradu na Moru početkom XII. stoljeća. Stari Radošinovčani spominju izvjesnog strica Radoša i njegovog sinovca po kome je mjesto dobilo naziv.“

Selo kneza Radoša i starohrvatskih utvrda Zečeve glave, Osredaka i Krejina grada, na zemljištu hrvatskih obitelji Krpina, Bašić i Došen, spominje se pri istraživanjima predjela Vinogradine  iz IX. stoljeća, a prvi spomen prema povijesnim knjigama datira iz 1176. godine. Kao župa spominje se od 1700 – te, dok je 1851. svedena na kapelaniju župe Vrana. Za Kandijskih ratova (1645.-1669.) stanovništvo se raselilo po primorskim mjestima. Župi pripada i mjesto Dobra Voda, nekadašnji posjed hrvatskih plemića Keglevića (1479.).

Marica Tolić s novom knjigom prof. Bože Došena

„Važno je kazati da je Tridentinski sabor održan 1455.-1463. godine donio odluku da se po župama vode matične knjige rođenih, krštenih i umrlih. U „Mletačkom katastru 1709. godine“ autora Marka Rimca i Gorana Mladinea mjesto se spominje kao Radošinovci. Na stranici 154.-oj spomenute knjige Donji Kotar u obrazloženju teksta se navodi: „Selo je srednjovjekovnog postanka, a u starije doba češći naziv je bio u jednini Radošinovac, pa je mjesto tako zabilježeno i u mletačkom katastru.“, ističe prof. Došen.

Ono što prof. Došen smatra najmerotirnijim su šematizmi odnosno Adresari Zadarske Zadarske nadbiskupije, kao i matične knjige, koje se vode za ovu župu od 1825. godine do danas „in continuo“. U šematizmima, adresarima i svim matičnim crkvenim knjigama naziv mjesta je – Radošinovac. Dakle, nisu Radašinovci ni Radošinovci, nego Radošinovac.

„Vjerujem da će se jednom skupiti relevantan broj mladih ljudi i moguće vratiti mjestu povijesni naziv Radošinovac.“, zaključio je prof. Došen za kraj i najavivši predstavljanje knjige u rodnom Radošinovcu 6. lipnja i u Benkovcu 11. lipnja.

Prigodni domijenak pripremila je Radica Rada Vrančić, biogradska pjesnikinja iz Tkona na otoku Pašmanu.

Radica Rada Vrančić

Izvor: Zadarski list

 

Bila sam na četvrtom po redu Susretu braniteljica RH u Solinu i Splitu, evo što sam zabilježila

Pod pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva branitelja RH, Splitsko-dalmatinske županije te gradova Splita i Solina, u subotu, 25. svibnja 2019. godine, održavao se u Solinu i Splitu četvrti godišnji Susret braniteljica RH.

Pozvale su me da im se na ovom susretu pridružim iz Udruga Žene iz Domovinskog rata Zadar, predsjednice Ivane Haberle i ja im se ovim putem iskreno, od srca, zahvaljujem. I skupa s tim ženama, majkama, bakama, braniteljicama, nazočila sam po prvi put na ovom prilično emotivnom događaju koji se ponavlja iz godine u godinu, do sada već četvrti put.

Ovom prigodom imala sam čast upoznati i pozdraviti dr. sc. Ljiljanu Zmijanović, čija je ratna fotografija obogatila izložbu „Žena – majka – ratnica“.

Dr. sc. Ljiljana Zmijanović i moja malenkost

Po povratku dala sam izjavu za Zadarski list, ponešto i sama snimila i zabilježila. Na ovom mjestu želim objasniti i kako je sve to krenulo.

Kako je sve to krenulo?

Prije četiri godine krenula je inicijativa braniteljica iz Slavonije te su se prvi put okupile u Vinkovcima. Poziv je išao od jedne do druge i taj susret ostat će zabilježen u njihovim srcima i sjećanju. Već tada se rodila ideja da susrete organiziraju svake godine u drugom gradu, da pokušamo doći do svih braniteljica bez obzira da li su u nekoj udruzi ili ne. Došle su iz svih krajeva Lijepe naše. Braniteljice VSŽ-e upriličile su 2017. godine i drugi susret braniteljica, a idući susret održan je 2. lipnja 2018. godine u Petrinji. Ovom prigodom u prigradskom naselju Mošćenica otvoren je prvi Trg braniteljica u Hrvatskoj. Tijekom 2018.godine u Petrinji su održane tribine u kojima su sudjelovale braniteljice iz raznih krajeva Hrvatske.

Prekrasan proljetni dan ove godine bio je ispunjen bogatim programom. Braniteljice okupljene u Solinu, položile su vijence i zapalile svijeće kod spomenika poginulim braniteljima Gospin Otok Solin.

Molitvu za pokojne predvodio je domaći župnik don Ranko Vidović. Nazočnima se kratko obratio i gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.

Kod crkve Gospe od Otoka, na otvorenom, služena je sv. misa za sve poginule, umrle i nestale branitelje i braniteljice.

Program je nastavljen u Domu Hrvatske vojske u Lori na Poljudu, gdje je postavljena je izložba fotografija iz Domovinskog rata „Žena-majka-ratnica“: autorica Vere Jurčević i postav izložbe Ivana Andrijašević, te održana svečana akademija.

Izložba ratnih fotografija „Žena – majka – ratnica“

Autorica izložbe je Vera Jurčević, predsjednica Kluba žena Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak grada Petrinje, a postav je u zavičajnoj zbirki Gradac, a evo što o njoj kaže Ivana Andrijašević:

„Izložba ratnih fotografija „Žena – majka – ratnica“ nastala je u potrazi za nepoznatom, ženskom pričom iz Domovinskog rata. Njome autorica izložbe, Vera Jurčević, i sama hrvatska braniteljica, daje glas nečujnim i u društvu nedovoljno priznatim hrvatskim braniteljicama. Naime, iako su se ove junakinje našeg doba rame uz rame borile s muškarcima, njihova uloga u Domovinskom ratu do danas je ostala gotovo nezapažena.

Ova je izložba ratnih fotografija po mnogo čemu zanimljiva. Prvenstveno, zamišljena je kao svojevrsna nedovršena izložba koja se obogaćuje novim fotografijama pri svakom njezinom postavu. Potaknute izložbom u svom mjestu ili gradu, braniteljice često same dostavljaju autorici izložbe nove fotografije te se na taj način metodom snježne grude obogaćuje izložba. Nadalje, autori fotografija izloženih u okviru ove izložbe najčešće nisu profesionalni fotografi ni novinari, već braniteljice i branitelji. Kao rezultat, kvaliteta tih fotografija možda nije najbolja, no kao takva ona bez filtera i uljepšavanja oslikava život u vremenu njihova nastanka – život u doba rata.

Njihove fotografije donose nam priče neznanih hrvatskih junakinja. Pokazuju nam njihove osmijehe u vremenu straha, višestruko zavrnute rukave prevelikih uniformi krojenih za muškarce, nezgrapne i nekoliko brojeva veće vojničke čizme ili neadekvatnu obuću na nogama onih koje nisu bile dovoljno sretne da dobiju svoj par prevelikih čizama. Tek ponekada, u trenucima umora i nesvjesnosti da je ispred njih fotoaparat, na licima im se ispisala zabrinutost – no ne za sebe, već za svoju djecu i obitelji.

Kroz fotografije koje je prikupljala tijekom godina iz privatnih albuma hrvatskih braniteljica i branitelja, autorica izložbe pretvorila je male ljudske priče u velike. Žene s ovih fotografija i njihove priče su vrijedne slušanja, gledanja i divljenja. Zato, zastanimo na trenutak odajmo im zasluženu počast.“

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara otvorio je izložbu ratnih fotografija te nazočio programu. Pozdravljajući brojne braniteljice iz svih krajeva Hrvatske okupljene u Splitu, izrazio je zahvalnost što su čovjekoljublje i domoljublje utkale u neovisnu Hrvatsku.

Između ostalog Opara je rekao: „Ako je trenutak kada treba stati i zahvaliti se svima vama braniteljicama koje ste dale svoju mladost, snagu, a na žalost, brojne i vlastiti život, onda je to ovaj trenutak kada bivamo ponizni i kada ostajemo bez riječi. Tisuće žena, kćeri, majki i sestara branilo je i obranilo našu domovinu. Tu činjenicu valja stalno osvjetljavati i na nju podsjećati… Osim osjećaja ponosa zbog slavne prošlosti, vas zaokuplja i pitanje budućnosti, budućnosti naše djece te budućnosti naše zemlje. Upravo zbog toga od nas na dužnostima tražite, zahtijevajte i inzistirajte da se kao društvo pomaknemo naprijed uz daljnju afirmaciju vaše srčanosti s kojom ste branili Hrvatsku. Vaši ciljevi tada, moraju biti ostvareni sada, danas! To su vrijednosti o kojima nema spora, ni dvojbe…“

U ime predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović skup je pozdravio župan Blaženko Boban, saborski zastupnik Petar Škorić prenio je pozdrave u ime Hrvatskog sabora, a u ime Ministarstva obrane okupljene braniteljice pozdravio je i zapovjednik HRM komodor Ivo Raffanelli.

Skupina djece i mladih iz KUD-a Karol Wojtyla iz Kaštel Kambelovca izvela je dirljivu predstavu „Brod“ za koju je tekst i režiju potpisala Doris Grgurin, a u spomen poginuloj djeci u napadima na Slavonski Brod.

Za svečanu atmosferu uz lijepe, domoljubne pjesme pobrinule su se članice ženske klape „Neverin“ iz Kaštel Lukšića, a koja je jedna od najtrofejnijih u Hrvatskoj. U klapi pjeva Danijela Matulić, čija je mama naše gore list tj. iz Biograda na Moru, iz obitelji Vidaković.

U ime organizatora okupljenima su se obratili i Bruno Vukić, predsjednik UDVDR – ogranak Splitsko-dalmatinske županije te Mirjana Rakijar, predsjednica Kluba žena UDVDR – Ogranak Splitsko-dalmatinske županije.

„Trnovit je hod žena kroz hrvatsku povijest. Uz radost susreta, sjećanja su i ovog dana bila ispunjena tugom, suzama i ponosom. Zahvaljujemo domaćinima na gostoprimstvu i silnom trudu koji su uložili da se ovaj divan dan dogodi – posebno Vesni Boban i Ivani Andrijašević. Ali, sve bi bilo uzaludno da se braniteljice iz čitave Domovine – Vukovara, Vinkovaca, Petrinje, Siska, Karlovca, Slavonskog Broda, Gospića, Zagreba, Rijeke, Varaždina nisu odazvale i došle u poštovanja vrijednom broju…Izašle smo iz sjene, nismo više nevidljive…I zato se već danas radujemo našem novom Susretu dogodine u povijesnom gradu na četiri rijeke – prelijepom Karlovcu…“, napisala je Katica Gašljević Tomić za ps portal ovaj osvrt.

I ja bih još samo nadodala: a poslije toga, 2021. godine i u Zadru.

Jasna Mikas i ja, svijeće za poginule, nestale i umrle braniteljice i branitelje

Kroz redovita godišnja okupljanja braniteljice Republike Hrvatske nastojaje promicati sljedeće ciljeve:

– očuvati trajnu uspomenu na Domovinski rat,
– promicati vrijednosti Domovinskog rata,
– promicati istinu o Domovinskom ratu utemeljenu na činjenicama,
– poticati zajedništvo braniteljske populacije,
– ukazivati na ulogu žena i majki u Domovinskom ratu,
– širiti istinu o braniteljicama danas – predstavljati ih kao žene koje i u miru, kao i u ratu, doprinose svojim zajednicama i domovini,
– omogućiti dostojanstven život braniteljicama i braniteljima,
– potaknuti medije da daju zasluženo mjesto braniteljicama u medijskom prostoru te društvu.

Statistika

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu aktivno je sudjelovalo 24.246 žena, odnosno 4,78 posto od ukupnog broja hrvatskih branitelja. Poginulo je njih 110, dok je 1.146 žena uslijed teških ozljeda danas trajni invalidi (Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske, 2019). U skladu s iznesenim podatkom, nisu zabilježene ni znatnije razlike u spolnoj strukturi hrvatskih branitelja prema županijama jer se udio žena u braniteljskoj populaciji kreće u rasponu od 2,1% do 8,2%. Najveći udio žena je u Ličko-senjskoj (8,2%), zatim Vukovarsko-srijemskoj (7,3%) i Zadarskoj županiji (6,6%).

VIDEO: Jedina snimka s prvog Bioritma (Biograjskog trampulina), uskoro će se u Biogradu na Moru održati novi susret mladih talenata

U organizaciji biogradskog Društva Naša djeca i pod pokroviteljstvom Grada Biograda na Moru, u  nedjelju, 1. lipnja 2014. godine u večernjim satima, na Trgu Brce u Biogradu na Moru, održan je “Biograjski trampulin – Bioritam”.

Bio je to prvi glazbeni festival zamišljen kao susret mladih glazbenih talenata s područja Biograda na Moru i okolice.

Tada je nastala naslovna fotografija i ova snimka:

Na snimci pjeva Petra Šarić, bivša učenica Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru, danas medicinska sestra u OB Zadar.

Društvo Naša djeca Biograd na Moru još od 14. svibnja 2019. godine poziva sve male talente da se i ove godine prijave i na Bioritam, a u objavi na Facebooku između ostalog piše:

„Bilo da plešete, pjevate, glumite, žonglirate, pričate viceve ili nešto što nama uopće ne pada na pamet, javite nam se i pokažite nam svoj talent. Imate oko mjesec dana da se prijavite, pa do tad skupite hrabrost i dođite! Sjetite se samo koliko nam je zabavno bilo prijašnjih godina! Jeeeeeedva čekamo!!!“

Dakle, za manje od 15 dana u Biogradu na Moru ide i novi Bioritam, sad već šesti po redu. Podržimo ovaj događaj i nove mlade talente u pjesmi i plesu.