VIDEO: Počeo Slovenski vikend u Biogradu – manifestacija koja traje punih deset dana

U Biogradu na Moru u tijeku je Slovenski vikend – manifestacija koja se organizira povodom prvosvibanjskih praznika i traje punih deset dana.

Premda se naziva „slovenski vikend“, zapravo je ova manifestacija namijenjena svima onima koji su  željni različitih događanja i zbivanja u okviru aktivnog odmora i zabavnog programa. Slovenski vikend zamišljen je kao spoj odmora ispunjenog dnevnim aktivnostima i dobrom zabavom, gdje se naglasak stavlja na uključenost cijele obitelji.

Kao uvod u manifestaciju na glavnom mulu biogradske rive otvoren je u petak sajam izvornih hrvatskih proizvoda i nastup klape Donat koja je pozdravila pridošle goste.

Drugi i svaki dan nastavlja se sajam, poslijepodne od 17 sati na glavnom mulu tekle su prijave za edukativnu igru u kojoj sudionici na zabavan način otkrivaju razne lokacije kulturnih i povijesnih vrijednosti grada Biograda, te se upuštaju u avanturu potrage za blagom. Igra ima naziv Biograd  GO – treasure hunt, a osmislili su je učenici Srednje škole Biograd na Moru zajedno s profesoricom Davorkom Demo.

Od 20 sati se na rivi nudio čitav niz gastro delicija koje se tamo i pripremaju, bilo na roštiljima, bilo u tećama, od mesa, od ribe, od hrvatskih do slovenskih specijaliteta, a sve to za posjetitelje Slovenskog vikenda koji su pomalo degustirali pripremljenu hranu.

K tome još, za pravu dalmatinsku dobrodošlicu zadužena je bila klapa Bunari iz Vodica.

Nedjelja je bila dan za aktivni odmor pa je tako od 10 sati ujutro krenula obiteljska vožnja biciklima, gdje je ruta vodila od glavnog mula do Fun parka Biograd. Poslijepodne od 18 sati na glavnom mulu krenula je popularna utrka na tri discipline naziva Biograd Run.

Nakon aktivno provedenog dana navečer se krenulo u svečano otvorenje turističke sezone u gradu Biogradu, a sve prisutne zabavljao je popularni slovenski bend Modrijani.

Idući tjedan bit će pun raznih događanja i aktivnosti, a najavu i izvještaje o tome poslat će organizatori uskoro. Nakon nabrojanih razloga zašto ovaj vikend provesti u Biogradu, nemate isprika da nam se ne pridružite 🙂 , naveli su u svom pozivu.

„67 je previše“: I u Biogradu počelo prikupljanje potpisa

Sindikalna inicijativa „67 je previše“ pokrenula je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.

U Biogradu na Moru građani mogu dati svoj potpis za raspisivanje ovog referenduma počevši od nedjelje, 28. travnja, na štandu kod spomenika dr. Franje Tuđmana. Na toj lokaciji svoj potpis građani bi mogli dati svaki dan tijekom dana do subote, 11. svibnja. Nažalost, Biograd na Moru loše je pokriven mrežom volontera koji bi prikupljali potpise.

I stoga, ako netko ima vremena i volje pomoći Biogradu na Moru u prikupljanju potpisa neka se javi glavnom koordinatoru Mirku Zriliću na kontakt broj 091 563 3372. Svaka pomoć je dobrodošla.

Diljem Hrvatske u iduća dva tjedna bit će otvoreno oko 300 štandova na kojima će se prikupljati potpisi. Potrebno prikupiti 385 000 potpisa da bi uopće došlo do raspisivanja referendum o promjenama uvjeta za mirovinu s glavnim ciljem vraćanja granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina starosti. Više o tome s konferencije za medije održane u Zagrebu:

Prikupljanje potpisa u Hrvatskoj organiziraju tri sindikalne središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata.

Kup Grada Biograda u sportskom ribolovu 2019.

Pred sam Uskrs u Biogradu na Moru održano je jedno prigodno natjecanje: tradicionalni Kup Grada Biograda na Moru u sportskom ribolovu.

Na natjecanju je nastupilo ukupno 54 natjecatelja iz 6 klubova: ŠRD Zubatac iz Zadra, ŠRD Vir, ŠRD Sipa iz Benkovca, ŠRD Škrpina iz Banja, ŠRD Tribunj, te domaćin ujedno i organizator natjecanja ŠRU Podlanica koja je nastupila s ukupno 14 natjecatelja.

Natjecalo se u tri dobne kategorije, a najbolje rezultate ispred Podlanice ostvarili su bratići ujedno i reprezentativci Hrvatske Domagoj i Ivan Pribilović osvojivši 1. i 2. mjesto u kategoriji U16 u konkurenciji 26 natjecatelja, s tim da je Ivan u navedenoj kategoriji ostvario i najveći pojedinačni ulov ulovivši Ovčicu težine 235 grama.

Dodajmo još da je u ovoj kategoriji dobar rezultat ostvario i Duje Jurić osvojivši 5. mjesto među četiri godine starijim natjecateljima od njega.

I u kategoriji U 12 među 21 natjecateljem, uspješni su bili članovi Podlanice budući su 1. i 2. mjesto osvojili braća Niko Bepo Juričin, dok je 4. mjesto osvojio još jedan član Podlanice Damjan Nemet. Osim što je osvojio 1. mjesto, Niko je imao i najveći pojedinačni ulovljeni primjerak.

U kategoriji U 21 među 7 natjecatelja, naš najbolji predstavnik bio je Krešimir Panđa s najvećim pojedinačnim ulovom i osvojenim 5. mjestom. Kažimo još da je najmlađi sudionik navedenog natjecanja također bio član Podlanice Marko Krpeta.

ŠRU Podlanica na čelu s njezinim predsjednikom Mirkom Rudićem se još jednom pokazala odličnim organizatorom natjecanja koje je proteklo u najboljem redu, te se ovim putem zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji istoga.

Duga tradicija glazbene kulture Biograda na Moru

Glazbena kultura u Biogradu na Moru ima tradiciju dugu više od jednog stoljeća. K tome u prilog, fotografija koju gledamo ima osobitu vrijednost za opću i glazbenu povijest grada Biograda na Moru, jer  datira iz druge polovice 19. stoljeća, ili preciznije od 1884. (ili 1889.) godine, a prikazuje gradski tamburaški zbor. Fotografija je nastala najvjerojatnije 1984. godine tj. u godini kada je u Biogradu osnovan Tamburaški zbor, pa u prigodi osnivanja.

Važni su na fotografiji i glazbenici. Prvi s lijeve strane u prvom redu je Ante Rudić, a prvi zdesna u zadnjem redu je Josip Barani , tzv. zborovođa. Imena ostalih članova nažalost nisu ostala zapisana.

Fotografija je nastala u vrijeme kada u Biogradu nastupaju veće promjene na političkom planu  i sam grad poprima sve veći značaj. Bilo je to vrijeme u kojem na pogručju Biograda na Moru i okolice prevladava politika Narodne stranke (politička stranka uglavnom hrvatskog naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideje ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda). Naročito je to došlo do izražaja na općinskim izborima provedenim 1887. godine.

Za načelnika općine izabran je tada knez Hubert pl. Borelli koji je, uz nekoliko domaćih i uglednih ljudi, ključna ličnost u kulturnom, političkom i gospodarskom razvoju općine Biograd, ali i Zadra, u kojem je sjedište austrijske pokrajine Dalmacije.  Iako Talijani, dio članova obitelji Borelli bili su zagovornici hrvatskog narodnog identiteta.

Životopis Huberta pl. Borellija čuva se danas u Znanstvenoj knjižnici Zadar, a osim dužnosti općinskog načelnika Biograda, tijekom života obavljao je on i više uglednih funkcija među kojima i dužnost predsjednika Zemaljskog gospodarskog vijeća, čije je sjedište bilo u Beču.

U razdoblju kada je Hubert pl. Borelli obavljao dužnost načelnika općine učinjeni su veliki pomaci u razvoju Biograda  i općine.

Krenimo od jednog skromnog, ali vrlo značajnog hortikulturnog spomenika Jadranske obale koji i danas stoji na samom ulazu u Biograd. Riječ je o Drvoredu čempresa zasađenom na inicijativu Huberta Borellija.

Čempresi su u drvoredu posađeni uz cestu od Biograda prema Vrani (od Biograda do Opatinskih Torova) prilikom izgradnje te ceste nakon isušenja Vranskog blata u periodu od 1898. do 1902. godine. Blato se moralo isušiti radi dobivanja novih obradivih površina.

Ovaj načelnik započeo je i s pošumljavanjem parka Soline i drugih općinskih terena te potaknuo Izgradnju makadamskim putem kroz park Soline koji je nazvan Klaićev put.

Biograd se u to vrijeme raščišćava od gomila srednjovjekovnih ruševina (nastalih u Kandijskom ratu i drugim ratnim okršajima), čime se nasipava istočni dio morskog jaza. Nasipavanjem se dobiva veliki prostor na istočnom dijelu grada na kojem niču novi privatni objekti. Izgrađen je i novi put na istočnoj strani grada.

Uređuje se prostor za pazar odnosno sajmište, a danas je to park kod autobusnog kolodvora.

Dovršeno je uređenje mjesnog groblja koje je stavljeno u funkciju (riječ je o starom gradskom groblju koje je od 1977. godine izvan funkcije).

Uređuje se gradska četvrt Varoš, u kojoj niču privatni i državni objekti od kojih su najznačajniji općinska zgrada, koja je i danas u funkciji, a čija je gradnja započeta 1874. godine.

Gradnja zgrade osnovne škole započeta 1905. godine, završena je 1906. godine, u kojoj se do nedavno nalazio katastar i drugi uredi, bila je za tadašnje vrijeme jedna od modernijih zgrada u Dalmaciji, imala je parket, ventilaciju i drugu suvremenu opremu.

Izgradnja vodovoda od izvora Bibe u Vrani preko Pakoštana, Biograda, Sv. Filip i Jakova do Turnja također započinje u vrijeme Borellija, ali je Prvi svjetski rat 1914. godine zaustavio započete radove.

Prvi svjetski rat u kojem je nestala moćna Austro – ugarska monarhija zaustavio je i nova gibanja na gospodarskom i kulturnom planu Biograda na Moru.

Izvor: Božulić, G. (2008). Stogodišnjica Gradske glazbe Biograd na Moru. Biograd na Moru: Zavičajni muzej Biograd na Moru

 

Upisi djece u Dječji vrtić Biograd za 2019./2020. pedagošku godinu

Na službenim mrežnim stranicama Grada Biograda na Moru od srijede, 24. travnja, nalazi se obavijest o prijavi i provođenju postupka upisa djece u Dječji vrtić Biograd za 2019./2020. pedagošku godinu. Što prikupiti, kako se prijaviti, kada i gdje, tko ostvaruje određenu prednost i sl. piše u javno dostupnoj objavi:

OBAVIJEST O UPISU
u programe predškolskog odgoja i obrazovanja za pedagošku godinu 2019./2020.

Dječji vrtić „Biograd“ primat će zahtjeve za upis djece u program predškolskog odgoja i obrazovanja od 29.04.2019. do 13.05.2019. godine, u vremenu od 08:00 do 15:00 sati za redovni 10-satni program za djecu koja navršavaju godinu dana pa do polaska u školu i 2,5 satni program predškole za djecu školske obveznike u 2020./2021.

DOKUMENTI UZ ZAHTJEV ZA UPIS
Roditelj ili skrbnik djeteta dostavlja Dječjem vrtiću,
1. Popunjeni i potpisani zahtjev za upis (obrazac dostupan u dječjem vrtiću (Marina Držića 1) i na web stranici: http://www.dv-biograd.hr),
2. Upitnik o razvojnom statusu djeteta za roditelje dostupan u dječjem vrtiću (Marina Držića 1) i na web stranici: http://www.dv-biograd.hr),
3. Rodni list djeteta ili izvadak iz matice rođenih (preslika),
4. Potvrdu o prebivalištu za oba roditelja ili preslike važećih osobnih iskaznica, osim za Kratki program predškole gdje roditelj može imati umjesto prebivališta boravište na području grada Biograda ,
5. Potvrdu nadležnog liječnika o zdravstvenom stanju djeteta,
6. Preslika knjižice imunizacije kao dokaz da je dijete redovno cijepljeno,
7. Potpisana privola za korištenje osobnih podataka djeteta i roditelja u svrhu cijelog upisnog postupka,
8. Dokaze o činjenicama bitnim za ostvarivanje prednosti kod upisa.

PREDNOST ZA UPIS U REDOVITI PROGRAM
1. Djeca roditelja invalida Domovinskog rata: preslika drugostupanjskog rješenja Ministarstva branitelja o statusu HRVI (pravomoćno rješenje) ili potvrda nadležnog ureda o pripadanju kategoriji,
2. Djeca zaposlenih roditelja i djeca čiji su roditelji redovni studenti: potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu roditelja, odnosno potvrda fakulteta o statusu redovnih studenata, ne starija od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za upis,
3. Djeca iz obitelji s troje ili više djece:  preslike rodnih listova za svako dijete koje se navodi u prijavi,
4. Djeca s teškoćama u razvoju:  nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela vještačenja Centra za socijalnu skrb ili dokaz o postupku vještačenja uz ostale zdravstvene nalaze sa dijagnozom,
5. Djeca samohranih nezaposlenih roditelja: preslika presude o razvodu braka u kojoj se navodi da je majka/otac samohran/a: dokaz da osoba ne prima alimentaciju, preslika smrtnog lista (ukoliko je jedan roditelj umro) ili izvatka iz matice umrlih, preslika rodnog lista u koji nije upisano ime oca, potvrda banke o neisplati uzdržavanja za dijete,
6. Djeca u udomiteljskim obiteljima: Sudska odluka i rješenje Centra za socijalnu skrb o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj,
7. Djeca u godini prije polaska u osnovnu školu: preslika rodnog lista za dijete u godini prije polaska u školu (do 01.04. dijete puni 6 godina); rodni list je već dio obvezne dokumentacije,
8. Djeca roditelja koji primaju dječji doplatak:  rješenje o priznavanju prava na dječji doplatak (ukoliko rješenje za tekuću godinu nije zaprimljeno, prilaže se rješenje iz prošle godine i potvrda o predaji zahtjeva za tekuću godinu),
9. Djeca korisnika stalne pomoći Centra za socijalni skrb:  dokaz o primanju stalne pomoći za uzdržavanje (rješenje Centra za socijalnu skrb o primaju stalne pomoći za uzdržavanje),

OBJAVA REZULTATA UPISA
Skupno Rješenje o rezultatima upisa koje donosi Povjerenstvo za upis uz suglasnost Upravnog vijeća bit će objavljeno na oglasnoj ploči dječjeg vrtića „Biograd“ (Marina Držića 1) i na web stranici vrtića www.dv-biograd.hr do 3. lipnja 2019.

UPIS
Djeca primljena u vrtić upisuju se u dječji vrtić temeljem ugovora koji roditelj sklapa s dječjim vrtićem. Potpisani Ugovor predati upravi vrtića do 15. srpnja 2019. Dijete se uključuje u program 02.09.2019.

Prilozi:

Foto ilustracija: Pixabay

VIDEO: Ante Cash u ulozi Isusa: „Evo vidiš ti, ja umro za njega, a on meni šalje zeca, ka’ da ću gulaš od njega radit.“

Božanstvena komedija, popularna je emisija Laudato TV-a, koja donosi puno zabavnih skečeva koji duhovito progovaraju o raznim temama povezanim s duhovnim životom. U emisiji redovito nastupa i Ante Cash, poznati hrvatski reper iz Imotskog.

Ante Cash u novom skeču pod nazivom „Isus doma“ u petoj sezoni emisije ponovno glumi Isusa, a kratki video objavljen je prigodno na Uskrsni ponedjeljak i na YouTube-u.

Isus mobitelom razgovara s majkom i veseli se susretu s ocem. Odgovarajući  na mnogobrojne poruke žali se da mu je inbox zatrpan porukama „sretan Uskrs, sretan Uskrs….“

Pomisli naglas kako svi ti vjernici koji mu se obraćaju ne kuže baš što se to točno togodilo na Uskrs, a svoj zaključak  objašnjava riječima: „Evo vidiš ti, ja umro za njega, a on meni šalje zeca, ka’ da ću gulaš od njega radit.“, te k tome još dodaje: „Viš’ ti oni samo da in se šunke najist i još in ža što svake godine Uskrs padne na nedjelju. Sve se nadaju neće li dikad pasti na sridu, pa da onda Uskrsni ponediljak bude četvrtak, pa da mogu spojit…“

Fotografija: Screenshot

Kako (ne)rade trgovine na Uskrsni ponedjeljak?

Trgovine Konzuma i Lidla zatvorene su na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Trgovine Bure Centra isto tako, zatvorene su na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Trgovine Plodina, nakon neradnog Uskrsa, na Uskrsni ponedjeljak rade prema nedjeljnom radnom vremenu.

Isto tako rade svi Sparovi i Intersparovi supermarketi odnosno hipermarketi, a slično je i s Kauflandom koji na Uskrsni ponedjeljak radi skraćeno: od 8 do 16 sati. Tommy radi do 14 sati.

Fotografija: Ilustracija/Pixabay

Neki barba u Biogradu prošetao guštericu na špagi

Da je gušterica u Biogradu kućni ljubimac već je stara vijest. No o tome sada piše i Zadarski.hr, pa se čini da je još uvijek aktualna, ovako.

Netko u Biogradu šeta guštericu kao psa, objavila je Facebook stranica Dnevna doza prosječnog Dalmatinca. I stvarno, neki barba u kafiću na tankoj uzici vodi malog guštera. Tko i zašto, nije poznato, ali su komentari korisnika za plakati se od smijeha:

“Kad naraste bit ce krokodil”,

“Bračaninu dali krokodila na čuvanje”,

“Ima san ja puža na špagi ma mi pobiga”,

“kako nema jos ovih za zastitu zivotinja?”,

“Jbt, ovoga ni Sigmund Freud ne bi uspija izpsihoanalizirat”…

…samo su neki od duhovitih komentara ovog neobičnog hobija starijeg gospodina.  Objava do sada ima ukupno 2.8 tisuća reakcija, 415 komentara i 44 dijeljenja.

Dominis, plemićka obitelj, najviše ih ima u Biogradu na Moru

Dominisi u Hrvatskoj su Hrvati, većim dijelom iz Biograda na Moru. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima  Zadru i Biogradu na moru, donosi  Acta Croatica, internetska platforma na kojoj možete istražiti i svoje prezime i još štošta. Duga povijest ove obitelji objavljena je i u Hrvatskom biografskom leksikonu na stranici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Dominis, plemićka obitelj s otoka Raba. Prema obiteljskoj predaji bili su odvjetnici krčkih knezova Frankopana. Osnivač je vjerojatno bio Diminja, 1166. jedan od rapskih poslanika mletačkom duždu. U prvoj polovici XIII. st. djelovao je rapski biskup Stjepan (u. 1258); Krševan (u. prije 1413) je bio rapski i trogirski biskup te kaločko-bački nadbiskup, dok je Krsto bio biskup u Velikom Varadinu (oko 1409).

Potkraj XIV. i na početku XV. st. ističe se Ivan, pristaša stranke kralja Sigismunda Luksemburgovca. Njegov je sin Andrija 1403. primljen u zadarsko plemstvo; iste ga je godine kralj Ladislav Napuljski imenovao dvorjanikom zajedno s njegovom braćom Damjanom, Stjepanom, Krstom i Ivanom te rođakom Franom. Andrijin sin Šimun (u. 1423) bio je trogirski, a Ivan senjski biskup. God. 1434. kralj Sigismund Luksemburgovac podijelio je Ivanu i njegovoj braći Damjanu, Stjepanu, Krševanu i stricu Krsti grbovnicu s plemstvom i novi grb, a 1437. imenovao ih je palatinskim grofovima s pravom imenovanja bilježnika i zamjenjivanja kneza.

U XVI. st. ističu se senjski biskup Ivan (1537–41) te soprakomiti Krsto Nikolin (1538) i Ivan Krstov (1571). Šimun Ivanov preselio se u Šibenik i osnovao šibensku granu, koja se po muškoj lozi održala do 1665. Njegov je brat Jeronim (u. oko 1566), pjesnik i pravnik, bio otac slavnoga splitskog nadbiskupa i učenjaka Markantuna.

Senjski biskup Antun poginuo je pri opsadi Klisa 1596. U XVII. st. u Mlecima je djelovao proizvođač stakla Melkior Nikolin i sitnoslikar Nikola Konstantinov. U XVII. i XVIII. st. više članova obitelji obnašalo je službu rapskog bilježnika.

Jeronim (u. 1723), zadarski kapitularni vikar, bio je teolog i pravni pisac, prevoditelj crkvenih djela na hrvatski jezik. Njegov brat Vicko (rođen 1654) bio je osnivač druge šibenske grane, koja je u muškoj lozi izumrla potkraj XIX. st. God. 1744. Mletačka Republika priznala im je naslov »conte veneto«. Poslije su poznatiji članovi obitelji Ante, rapski bilježnik (od 1798) u doba francuske i austrijske uprave te rapski načelnik (1812), Ivan Šimun, koji je bio primljen u ninsko plemićko vijeće 1804., narodnjak Josip, rapski načelnik 1875. i osnivač rapske Narodne čitaonice. Potkraj XIX. st. umro je havajski princ John Owen. Rapski je načelnik i Petar(oko 1903), dok je Dragomir Ivanov istaknuti vinarski stručnjak, predsjednik zadarske Matice dalmatinske (1901–07) i član odbora za utemeljenje zadarskoga Gradskog prirodoslovnog muzeja (1901).

Posebno se u Hrvatskom biografskom leksikonu ističe jedno ime upravo iz Biograda na Moru. DOMINIS, Marko Jure, gospodarstvenik i novinar (Biograd na moru, 22. IV. 1888 — Zagreb, 26. I. 1958). Gimnaziju polazio u Zadru, pravo završio u Pragu 1908. Sudski ispit položio u Zagrebu 1910. te zatim rigoroz 1912. god. 1911–18. radi u okružnom i kotarskom sudu u Šibeniku, pa u odvjetnika u Zadru i Biogradu. Potom vodi vlastitu odvjetničku kancelariju u Šibeniku 1918–45. te 1951–58. u Zagrebu. Od 1948. do 1951. pravni je referent Glavnoga saveza poljoprivrednih zadruga Hrvatske u Zagrebu, a nakon 1913. jedan od urednika šibenskog lista Hrvatska riječ. U međuraću bio je suvlasnik rudnika »Dubravice« u Šibeniku, »Dalmatia Boxit« i »Adria Boxit« u Splitu te »Adria Boxit« rudarsko i industrijsko d. d. u Zagrebu. Za života i rada u Šibeniku predsjednik je Veslačkoga kluba »Krka« (1925–41), Veslačkog saveza Jugoslavije i Turističkog saveza sjeverne Dalmacije.

(LIT.: N. Bego: Pedeset godina Krke. Šibenik 1973, 13–15, 50–51, 97, 113. — A. Tambača: Šibensko iverje 1871–1941. Šibenik 1987, 120.)

Potomci obitelji žive i danas diljem Hrvatske.

U Hrvatskoj danas živi oko 160 Dominisa u 80 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 210, pa se njihov broj smanjio za 30 posto. Prisutni su u devet hrvatskih županija, u dvanaest gradova i šest manjih naselja, najviše u Biogradu (45), Salima na Dugom otoku (40), Zagrebu (20), Zadru (20), te u Postirama na otoku Braču (15).

Prezime Dominis prisutno je u 14 država na četiri kontinenta. Prezime “Dominis” nosi oko 100 osoba u Italiji, oko 100 osoba u Americi, te oko 80 osoba u Brazilu. “Dominish” nosi oko 90 osoba u Australiji, manji broj u Americi, te manji broj osoba u Mađarskoj.

P. S. Acta Croatica intenetska je platforma na kojoj možete pronaći milijune spominjanja osoba u brojnim povijesnim dokumentima, preko dvjesto tisuća detaljnih opisa hrvatskih prezimena i prezimena spomenutih u hrvatskih povijesnim prostorima te preko sto tisuća hrvatskih imena. Također, možete potražiti svoje pretke, istražiti svoje ime i prezime i organizirati obiteljska sjećanja.

Nakon besplatne prijave na stranicu, imate mogućnost pregledavati brojne povijesne izbore poput matičnih knjiga Katoličke crkve, poreznih popisa, imenika dostojanstvenika, činovnika i javnih bilježnika, popisa iseljenika u SAD i slično. Također, može se vidjeti koja su hrvatska prezimena zastupljena u drugim zemljama poput Njemačke, Švicarske, Austrije, Australije, SAD-a itd.
Link:
https://www.actacroatica.com/hr/
Facebook:
https://www.facebook.com/ActaCro/?fref=ts

 

Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Acta Croatica

Pisanice sa šljokicama: Trik je u tome da jaja kuhaš u vinu

Načina ukrašavanja uskršnjih pisanica je uistinu mnogo. No tko više ima vremena za dugotrajne postupke ili strpljenja za one klasične koji su nam na neki načini i dosadili. I zato donosimo jedan nepotrošeni prijedlog o bojanju jaja u vinu, crnom ili bijelom. Od sastojaka za bojanje potrebno nam je samo hladno vino bilo koje boje i kvalitete.

Bojanje jaja u vinu odlična je ideja za sve one koji žele drukčije pisanice, bez da potroše puno vremena i napora. Jaja se stave u posudu za kuhanje te se doda vino po izboru i kuha dok vino ne zavrije. Zatim se ostavi još pet minuta da se sve to kuha.

Skuhana jaja ostave se da odstoje u zdjeli s vinom u kojoj su se kuhala još barem osam sati, a može i preko noći. U tom periodu na jajima će se pojaviti vinski kamen koji će ljuski dati svjetlucavi sjaj kao da je jaje  prekriveno šljokicama.

Pogledajte kako napraviti ove jednostavne, čudesne i svjetlucave pisanice.

Iduće jutro (ili nakon osam sati) jaja se ostave da se prirodno osuše i spremna su za slaganje u košaricu. Ne moraju se premazati masnoćom za sjaj, jer su sama po sebi svjetlucava, kao da su posuta šljokicama.

Za razliku od jaja, koja se kuhaju u bijelom vinu te im se mora dodati neka jestiva boja za jaja, jaja kuhana u crnom vinu imat će sama po sebi, bez ikakvih dodataka, lijepu, tamnu, ljubičastu boju.

Fotografija: Radojka Orlović