U Biogradu na Moru pod vedrim nebom otvorilo Ljetno kino, jedino u gradu

Lijepa vijest za Biograd: u subotu 15. lipnja Ljetno kino otvorilo svoja vrata! Na biogradskoj ljetnoj pozornici pod vedrim nebom već od ove subote napokon ćemo biti u prilici pogledati odabrane filmske naslove. Ispred nas su puna tri mjeseca bogatog filmskog programa.

Svaku večer s početkom u 21:30 sati, kad se smrači, u biogradskom kinu ispod milijun zvijezdica započinjat će filmska čarolija i cijelo ljeto moći će se pratiti bogat filmski program. Bit će zastupljeni svi žanrovi: obiteljski filmovi, crtići, akcijski, komedije, filmski hitovi itd. U ugodnoj večernjoj atmosferi i pomno odabranim naslovima naći će se za svakog ponešto.

Raspored filmova i što se nudi na repertoaru pratit ćemo na službenoj Facebook stranici Ljetnog kina, a pogledati se može i na oglasnim pločama uz frekventnija mjesta, glavne biogradske prometnice i šetališta.

Ljetno kino neizostavan je dio kulturne ponude Biograda na Moru i ono ima svoju uistinu dugu tradiciju postojanja. Uz velike Opatiju i Dubrovnik, Biograd na Moru među prvim je gradovima koji su imali ljetnu pozornicu na otvorenom uopće.

Biogradska ljetna pozornica nalazi se na adresi Marina Držića 10. Smještena je u prekrasnoj borovoj šumici u neposrednoj blizini plaže Dražica, svega 10-ak, 15 minuta hoda od centra Biograda. Ljetno kino Biograd na Moru danas djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta Biograd na Moru.

Zadnjih nekoliko godina otvorilo se sve više i više ljetnih kina, kina na otvorenome. Obnavljaju se stara, a niču i neka nova. Uz Biograd na Moru i  gradove poput Zagreba, Splita, Dubrovnika i mnogo je manjih mjesta na obali i otocima u koja je film na platnu vratio odličan kino projekt.

Svečano otkriven spomenik poginulima na plaži Soline u Biogradu na Moru

Prošlo je 26 godina otkako su “zvončići” iz Orkana ispaljenih s tada okupiranog dijela Republike Hrvatske, s biogradskog zaleđa na Biograd, plažu Soline, 14. lipnja 1993. godine oko 14:30 sati, usmrtili petero mladih ljudi i sedmero ranili. Među petero poginulih bila su tri pripadnika Hrvatske vojske – Marijan Pulić, Jozo Tomić i Karlo Paić, ali i Lidija Vrankulj i Danijela Vidaković, civili, bezazlene mlade djevojke, koje su nakon ručka tog lipanjskog dana tamo otišle prošetati, popričati, osvježiti se u vrućem lipanjskom danu. Raketiranje ih je zateklo na mulu, ne dajući im nikakvu šansu za spas, jednako kao ni trojici spomenutih mladića u vozilu HV-a svega 50-ak metara udaljenom od njih…

Marijan Pulić, Jozo Tomić i Karlo Paić

Na biogradskoj plaži soline otkriveno spomen obilježje nevinim žrtvama

Pred oko 150 nazočnih nakon 26 godina na obljetnicu stravične tragedije u kojoj je na plaži Soline u Biogradu na Moru u samo nekoliko trenutaka poginulo petero mladih, sedmero ozlijeđeno, svečano je otkriveno spomen obilježje. Među poginulima bili su trojica pripadnika Hrvatske vojske, Karlo Paić iz Skradina, Marijan Pulić iz Bičana kod Skradina i Jozo Tomić iz Širokog Brijega u susjednoj Bosni i Hercegovini i civili Lidija Vrankulj iz Polače i Danijela Vidaković iz Biograda na Moru.

“Zvončići” iz “orkana”

Još sedam osoba bilo je tada teško ranjeno: Tanja Tolić i Sebastijan Pešić iz Biograda na Moru, Dalibor Drlić iz Radošinovca, Neven Maleš iz Zadra, Stevo Jergović iz Sunje u Sisačko-moslovačkoj županiji, Dalibor Čović iz Širokog Brijega i Mladen Galić iz Splita.

Spomen obilježje nastalo na poticaj Udruge 1. A. satnije 113. brigade Šibenik i pod pokroviteljstvom Grada Biograda na Moru otkrili su članovi obitelji poginulih hrvatskih vitezova i civila. Obred blagoslova predvodio je don Marin Krešić, biogradski župnik.

Kao dio velike kamene stijene sa slikama poginulih spomen obilježje sadrži i njihova imena i u suzi na bijelom mramoru opomenu za buduće naraštaje napisane na hrvatskom i engleskom jeziku: „Prolazniče stani, klekni, pomoli se, tek onda kreni! Tu je 14. 6. 1993. stala mladost, tu su svoje živote dali…“ Slova je ugravirao Marijan Gverić Misaljević, kamenoklesar iz Knina.

Spomen-obilježje na plaži Soline, da se ne zaboravi…

„Srpski agresor nije birao sredstva ni ciljeve, niti se držao bilo kakvog ratnog prava i običaja u odnosu na civilno stanovništvo. Gazili su, razarali i zvjerski ubijali nevine ljude, uništavajući hrvatske svetinje, domove, crkve, škole, a naročito mlade živote“, s puno emocija progovorio je Dragan Toljan Tetejac, predsjednik Udruge 1. A. satnije 113. brigade Šibenik.

Potresne stihove čitao je Ivica Matešić Jeremija, dok se nazočnima obratio i Marijan Šimović, ratni zapovjednik 1. A. satnije 113 brigade Šibenik. Za svečaniji ugođaj uz domoljubne pjesme bila je zadužena klapa Barone iz Šibenika.

Cvijeće je položilo i svijeće zapalilo dvadesetak izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata te petero izaslanstva ovdašnjih lokalnih jedinica. Među, onima koji su zapalili svijeću istaknuli bi Željku Mitrović Jurić iz Vukovara, jednu od simbola stradanja grada heroja Vukovara, dobro znanu djevojčicom uplakanih očiju u plavom kaputiću u tužnoj vukovarskoj koloni, danas odraslu ženu i majku.

Drago Vrankulj, brat poginule Lidije, izjavio je, piše 24 sata, da je istovremeno i tužan i ponosan i k tome dodao: „Čekali smo spomenik 26 godina.“

 

Varteksov Modabus dolazi u Biograd na Moru – fotografirajte ga i osvojite vrijedne nagrade

Varteksov Modabus trenutno putuje Hrvatskom i donosi novo iskustvo modnog shoppinga – mogućnost da isprobamo i kupimo željene odjevne predmete te da besplatno zatražimo savjet Varteksovih prodajnih stručnjaka čak i ako ne živimo blizu njihovog prodajnog mjesta.

„Varteks Modabus eliminira udaljenost između kupca i trgovine. Vraćamo se u mjesta u kojima smo nekada bili i idemo gdje još nikada nismo. Donosimo vam ponudu kvalitetnih odijela od vrhunskih tkanina, ali i druge muške i ženske odjeće uz stručno vodstvo naših konzultanata za potpuni modni doživljaj. Također, Modabus ćemo iskoristiti za predstavljanje kolekcija i druge modne doživljaje koji se inače događaju samo u glavnom gradu“, istaknuo je predsjednik uprave Varteksa, Nenad Bakić.

Varteksov Modabus u Biograd na Moru će doputovati u ponedjeljak, 27. svibnja 2019. godine, a parkirat će se na adresi Trg kralja Tomislava. Događaj je oglašen na Facebooku ovdje.

Osim što vozi modu gotovo na naš kućni prag, Modabus nam donosi i vrijednu nagradu – poklon karticu u vrijednosti od 500 kuna!

Najbolja fotografija Modabusa na putu bit će nagrađena, a više možete saznati ovdje: https://www.varteks.com/novost/pravila-nagradnog-natjecaja-modabus-na-putu/

Više o samom konceptu 100 – godišnjeg varaždinskog modnog inovatora – “jedinstvenom modnom doživljaju koji dolazi k tebi”, u video prilogu:

Stanari Ulice dr. Franje Tuđmana u Biogradu zabrinuti, njihova ulica se ne navodi u rasporedu odvoza komunalnog otpada do kraja sezone?!

Komunalnu djelatnost prikupljanja i odvoza komunalnog otpada na području Grada Biograda na Moru obavlja tvrtka Bošana d.o.o. u stopostotnom vlasništvu Grada Biograda na Moru.

Odvoz komunalnog otpada vrši se organizirano, specijalnim vozilima u dane i vrijeme određeno rasporedom odvoza.

Na internetskim stranicama Bošane d.o.o.  još uvijek stoji stari raspored, koji se odnosio na razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja 2019. godine. I premda smo već i u drugoj polovici mjeseca svibnja, novi raspored odvoza komunalnog otpada još nije javno objavljen. Jedino što tamo možemo pronaći a da je novo jest  Raspored odvoza plastične ambalaže, papira i biootpada za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna 2019. godine, koji je sastavljen 16. travnja.

Novi, ljetni raspored Bošane d.o.o. koji se odnosi na razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna 2019. godine dobili smo u mjesecu svibnju u omotnici s računom za mjesec travanj .

Sudeći prema novom, ljetnom rasporedu Bošane d.o.o., upitan je odvoz komunalnog otpada za neke stanare na području grada Biograda na Moru, a riječ je o razdoblju do 1. rujna 2019. godine.

Kako je vidljivo prema priloženoj fotografiji, u spomenutom rasporedu konkretno se Ulica dr. Franje Tuđmana ne navodi u Rasporedu odvoza komunalnog otpada za razdoblje od 1. lipnja  – do 31. kolovoza, a isto tako je nema ni u Rasporedu odvoza plastike, biootpada i papira za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna, kako u papirnatom izdanju, tako i u onom rasporedu objavljenom na internetskoj stranici Bošane d.o.o..

Gradski kvart Meterize nešto bolje je prošao, budući je izostavljen iz Rasporeda odvoza komunalnog otpada za razdoblje od 1. lipnja  – do 31. kolovoza, dok se u Rasporedu odvoza plastike, biootpada i papira za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna – ipak spominje. I tako dalje…

Gradska tvrtka Bošana d.o.o. bi trebala ipak ozbiljnije pristupiti izradi svojih rasporeda i kalendara, budući od građana redovito ubire novac za sve svoje usluge.

Nakon plaćenih računa u omotnici za svibanj skupa s računom očekujemo isprike odgovornih.

 

Nediljko Gagić (28.1.1975. – 18.5.1992.) poginuo tijekom iznenadnog granatiranja Biograda u samom centru grada s nepunih 17 godina

Ratom i ratnim razaranjima tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija. Tijekom obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od strane prilično dobro naoružanog dijela pobunjenih Srba, potpomognutih ljudstvom i teškom artiljerijom srpsko-crnogorske JNA, kao nesagledive posljedice, uz materijalne,  imali smo izravne demografske gubitke.

No međutim, ni danas, nakon toliko godina proteklih od rata, hrvatske institucije nisu napravile objedinjene popise ili registre svojih žrtava, tako da o ukupnoj brojci stradalih danas ne možemo puno govoriti. Hrvatske žrtve još uvijek se zbrajaju i ne postoji dovoljno jasan i kvalitetan podatak o njihovom točnom broju.

Slično stanje je i u Biogradu na Moru. Točan broj poginulih hrvatskih branitelja, civila i nestalih u ratnom vihoru se ne zna, imena svih žrtava danas nema nigdje zapisanih. Jedino u što smo sigurni jest da ih je u bivšoj Općini Biograd bilo na desetke poginulih i ranjenih (spominju se brojke od 11 poginulih civila i 18 poginulih hrvatskih branitelja iz samog grada Biograda na Moru), a izrada popisa poginulih u Domovinskom ratu, obzirom na vrijeme koje je proteklo, zahtjevan je danas i odgovoran posao.

„Granate padaju po Biogradu, ubijaju ljude, ranjavaju prirodu, ruju ulice, ruše kuće, potapaju brodove.“, opisuje u svom ratnom svjedočanstvu objavljenom u knjizi „Snaga ljubavi: činiti dobro“ psihologica iz Osnovne škole Biograd, Danica Dominis.

Jedan od ubijenih granatom je i mladić koji je nekoliko mjeseci nakon što je navršio 17. godinu poginuo tijekom iznenadnog granatiranja Biograda na Moru, u Splitkoj ulici, gotovo u samome centru grada.

Dogodila se ova tragedija dana 18. svibnja 1992. godine. Mladić se zvao Nediljko Gagić i, po svemu sudeći, bio je prva civilna žrtva ovoga grada u Domovinskom ratu.

Njega (i ne samo njega) u spomenutom ratnom svjedočanstvu prisjeća se psihologica Danica Dominis.

„Kroz glavu mi sada prolaze slike mojih poginulih učenika, vedrih, bezbrižnih, nasmijanih, u školskim klupama, na izletima: Nade, Luka, Marija, Ante, Danijela, Lidija, Nediljko, Darko…, prijatelja i poznanika: Branimir, Siniša, Nikica, Ivica, Neven, Ivan, Željko, Berislav, Hrvoje, Nikola, Dragan…te mnogi neznani mladići.“, navodi Dominis.

Osim Nediljka, u evidenciji Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije sljedeća su na popisu ubijena i poginula djeca tijekom Domovinskog rata:

  • Marija, rođena 1982. godine (Biograd na Moru), ubijena 1992. godine vatrenim oružjem na cesti Vrana – Pakoštane. Imala je 10 godina.
  • Ante, rođen 1984. godine (Biograd na Moru) ubijen 1992. godine vatrenim oružjem na cesti Vrana – Pakoštane. Dvije godine mlađi Marijin brat Ante imao je svega 8 godina. S njima zajedno istoga dana ubijen je i njihov otac Ivan.
  • Šime, rođen 1990. godine (Sveti Filip i Jakov) poginuo 1993. godine od granate. Imao je svega tri godine.
  • Danijel, rođen 1986. godine (Sveti Filip i Jakov) poginuo 1992. godine od mine. Imao je svega 6 godina.
  • Jure, rođen 1988. godine (selo Popovići kraj Benkovca) poginuo je 1994. godine u Zadru od nagazne mine. Imao je svega 6 godina.
  • Mira, rođena 1975. godine (selo Medviđa kraj Benkovca) ubijena je 1993. godine vatrenim oružjem. Imala je 18 godina.
  • Marin, rođen 1975. godine (Bibinje) ubijen je 1993. godine u Debeljaku vatrenim oružjem. Imao je, kao i Mira, 18 godina.
  • Jure, rođen 1984. godine (Pridraga) stradao je 1991. godine od granate. Imao je svega 7 godina.
  • Marin, rođen 1980. godine (Kruševo) poginuo je 1993. godine u Zadru, od kasetne bombe. Imao je svega 13 godina.
  • Marko, rođen 1982. godine (Sveti Filip i Jakov) poginuo je 1994. godine od bombe u svojoj 12. godini života.
  • Hrvoje, rođen 1975. godine (Zemunik Donji) poginuo je 1991. godine od mine u svojoj 16. godini života.
  • Dubravko, rođen 1977. godine (Zadar) ubijen je 1991. godine granatom u 14. godini života.
  • Tomislav, rođen 1973. godine (Zadar) ubijen je 1992. godine bombom bačenom u sklonište. Imao je 19 godina.
  • Miljenko, rođen 1979. godine (Zadar) poginuo 1993. godine od mine, u 14. godini života.
  • Perica, rođen 1976. godine (Zadar) ubijen 1991. godine od granate. Imao je 15 godina.
  • Marijo, rođen 1979. godine (Zadar) poginuo je 1993. godine u 14 – oj godini života od kasetne bombe.
  • Vladimir, rođen 1980. godine (Zadar) poginuo je 1995. godine u svojoj 15 – oj godini života od mine u selu DobraVoda kraj Benkovca.
  • Davor, rođen 1975. godine (selo Popovići kraj Benkovca) poginuo je u Zadru 1993. godine od mine. Imao je 18 godina.
  • Slobodan, rođen 1981. godine (Zadar) ubijen je vatrenim oružjem 1992. godine, a potom zapaljen u Erveniku, Šibensko – kninska županija. Imao je 11 godina.
  • Goran, Slobodanov mlađi brat, na isti način je izgubio svoj mladi život. Imao je svega 4 godine.
  • Darko, rođen 1975. godine ubijen je vatrenim oružjem 1992. godine u Vrani – Pakoštane (druge okolnosti).

Gore navedeni popis objavljen je u Glasu koncila u broju 10/2019.

Kad govorimo o popisu hrvatskih branitelja, prema mojim saznanjima riječ je o ukupno 43 poginula hrvatska branitelja, od toga njih 18 iz Biograda na Moru: Siniša Brkljača, Luka Brkljača, Hrvoje Jeličić, Silvestar Trtica, Marinko Adžić-Kapitanović, Oliver Pešić, Eduardo Morožin, Darko Dubravica, Branimir Dujić, Berislav Ivanišević, Ivan Kazija, Mile Knez, Nikola Mikulić, Stipe Nekić, Milan Pandžić, Franjo Vlašić, Šime Zelantov, Milivoj Zrilić.

Poginuli branitelji bivše Općine Biograd izuzev Biograda na Moru: Dragan Maksan, Nedjeljko Maksan, Radoslav Maksan, Ante Maksan Brblje, Gorki Maksan Tić, Miro Kukin Bajokin, Ivica Marketin (Pakoštane), Miro Barešić (Drage), Marinko Šarić, Miroslav Vođera, Predrag Zurak, Ivica Rogić, Tomislav Kovačević, Zorko Zelić, Željko Prtajin (Vrana), Enio Banov (Vrgada), Erik Colić (Sv. Petar), Danijel Mandić (Turanj), Berislava Bera Barbarossa, Goran Batur, Željko Đinđić, Neven Baričić, Ante Prtenjača (Sv. Filip i Jakov), Ivica Erstić, Neven Mikulić, Nikica Mikulić (Sikovo), Zoran Galešić (Raštane Donje), Tihomir Mitrović, Nado Rogić (Raštane Gornje), Nikica Tomasov (Dobropoljana), Ivica Ugrinić (Tkon)…

Fotografije:

Naslovna: Davor Visnjic/PIXSELL Posljedice granatiranja Biograda 1993.

HRT Screenshot

Ratko Dragović – Klet

 

 

 

Kako do nove knjige Ivana Mitrovića “Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada”?

Ovih dana iz tiska izlazi i treća knjiga „Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada II“, autora Ivana Mitrovića iz Rijeke. Prvu knjigu naslova „Župa Medviđa – prilozi za povijest objavio je Ivan Mitrović s Marijanom Mitrovićem 2008. godine, a drugu knjigu „Povijest Hrvata Krmpote, Medviđe i Zelengrada Ivan Mitrović objavljuje 2011. godine.

Najnovija knjiga je vrijedna monografija župe Medviđa u kojoj je prezentirana povijest mjesta navedenih u naslovu na  čak impresivnih 900 stranica teksta.

Korice knjige su u boji kardinalskog plašta i kape, jer je riječ o monografiji katoličke župe, navodi autor knjige, Ivan Mitrović, koji je na pisanje knjige uložio svoja vlastita sredstva i donacije, svoj trud i veći dio svog slobodnog vremena u proteklih pet godina.

Cijena knjige je 300, 00 kuna, a dostavlja se pouzećem. U cijenu knjige nije uključena poštarina, tako da svaki kupac knjige uz cijenu knjige posebno plaća i troškove dostave.

Narudžba se šalje autoru knjige putem Facebooka tako da se u inbox profila Ivan Mitrović napišu osnovni podatci (ime, prezime, adresa i dr.). Ili se jednostavno pošalje preko autorove e-mail adrese imitrovic@net.hr ili putem broja za kontakt: 091/766-2564.

Pošto je veliki broj građana grada Biograda na Moru porijeklom iz župe Medviđa, vjerujem da će mnogi kupiti ovu vrijednu knjigu izravno od autora na gore navedeni način.

Između ostalog, u knjizi su navedena rodoslovna stabla za sve osobe župe Medviđa koje su tamo rođene u posljednjih 230 godina, kao i rodoslovna stabla prvih generacija osoba koja su od tamo odselila, tako da se u knjizi nalaze svi moguće utvrđeni podatci za oko 8 000 osoba. Čitanjem knjige izravno saznajete i o svojim precima.

 

U Biogradu se početkom lipnja okupljaju ljubitelji Winnetoua

Duh slavnog Winnetoua ponovno će u lipnju dotaknuti Biograd. Naime i ove godine održat će se Winnetoufeste, tradicionalni susret ljubitelja filmova o pustolovinama indijanskog poglavice Winnetoua, a snimljenih prema romanima njemačkog pisca Karla Maya.

Uzbudljiv i raznolik izletnički program trajat će tjedan dana tj. od subote 1. lipnja do subote 8. lipnja 2019. godine.

Sudionici će obilaziti mjesta snimanja filmova i najpoznatije lokacije u okolici Biograda na Moru, Zadra, Benkovca, Šibenika i Splita: NP Paklenica, Modrič-Rovanjska, Jasenice, kanjon rijeke Zrmanje, PP Velebit, Tulove grede i prijelaz Prezid, Raštević, PP Vransko jezero, Omiš – rijeka Cetina, Grobničko polje, Platak i dr.

Neke od navedenih lokacija posebno su izdvojene u video prilogu:

Između mnogih potencijalnih lokacija širom svijeta upravo su navedena područja svojedobno bila odabrana kako bi „glumila“ američki Divlji zapad.

Zajedničkom produkcijom Rialto filmova iz Berlina i Jadran filma iz Zagreba u razdoblju od 1962. do 1968. godine tu je snimljeno ukupno 11 filmova o Winnetou, koji se u Njemačkoj do danas smatraju najgledanijim filmovima svih vremena! Sva ta mjesta u svoj svojoj ljepoti netaknute prirode sačuvana su sve do dana današnjeg i njihov obilazak svim sudionicima predstavlja nezaboravan doživljaj. Iz godine u godinu rado im se vraćaju.

U najavi Winnetou festa za ovu godinu posebno se izdvaja jedno ime: Dunja Rajter, u Njemačkoj vrlo poznata hrvatska glumica i glazbena umjetnica. Rođena je u Našicama 1940. godine.

Glumila je  u čuvenom filmu Winnetou I i njemačkim serijama: Salto Mortale, Großer Mann was nun, Hofkonzert im Hinterhaus, Traumschiff, Almenrausch und Pulverschnee, Tisch und Bett, Roda Roda kao i TV filmu Die Botschafterin.

Kao jedina europska pjevačica nastupila je u američkom TV-Show američkog glumaca i pjevača Harrya Belafontea. Zajedno s njom nastupali su i Paul Newman, Bill Cosby i senator Robert Kennedy.

Za vrijeme, a i nakon Domovinskog rata, angažirana je bila na mnogobrojnim humanitarnim projektima. Naročito je pomagala dječje bolnice u Hrvatskoj. Za svoju humanitarnu aktivnost dobila je orden Kaiser – Augustus. Danas je angažirana na projektima za zaštitu životinja.

BIOGRAD KUP 2019: Drugi međunarodni turnir u nogometu za djecu u organizaciji Škole nogometa HNK Primorac

U subotu, 11. svibnja 2019. godine na Gradskom stadionu Kazimir i Silvio u Biogradu na Moru službeno je započeo Biograd kup, drugi međunarodni turnir za djecu u nogometu. Ova velika i značajna sportska manifestacija odvija se po drugi put zaredom  u organizaciji Škole nogometa HNK Primorac. Službenom otvorenju turnira, uz organizatore i goste, nazočio je biogradski zamjenik gradonačelnika, Marijan Stopfer.

U subotu su se na travnjaku gradskog stadiona odigrale i prve utakmice turnira na kojem sudjeluju 500-injak djece 2008. i 2010. godišta.

U Biogradu na Moru tako je dva dana zbog njih vrlo živopisno, a mnogobrojnih susreta, smijeha, zabave, druženja, sportskog navijanja i nogometa po uzoru na naše „vatrene“ ne nedostaje. Osim toga, na ovom turniru sudjeluju i djeca stasala u školama nogometa većih klubova kao što su Dinamo i Hajduk.

Turnir će se nastaviti i u nedjelju, 12. svibnja 2019. godine, kada započinju nova kola, nove utakmice, te borba za prvo mjesto i osvajače turnira.

No kako se čini, velika završnica turnira, zbog obilne kiše neuobičajene za ovo doba godine, premjestit će se u školsku sportsku dvoranu Osnovne škole Biograd. Ovo bi mogao biti mali problem za gostujuće ekipe koje nisu računali na igru po parketu.

Organizaciji turnira doprinijeli su brojni generalni pokrovitelji, sponzori i volonteri.

Sve ostale važne informacije nalaze se na službenoj Facebook stranici.

 

GALERIJA: Natjecanje u sportskom ribolovu od 11. svibnja 2019. u organizaciji ŠRU Podlanica

Lijep i sunčan dan u subotu, 11. svibnja 2019., u Biogradu na Moru izmamio je sportske ribolovce na lukobran pokraj hotela Ilirija na samoj rivi. Naime, tamo je, u organizaciji ŠRU Podlanica iz Biograda na Moru održano još jedno natjecanje u sportskom ribolovu, ovaj put između općina i gradova. Nastupilo je sveukupno 24 natjecatelja, od kojih je 12 natjecatelja iz Podlanice i 12 iz Sipe.

Ukupni poredak natjecatelja: 1. mjesto: Ivan Pribilović (Podlanica), 2. mjesto: Antonio Pribilović ((Podlanica), 3. mjesto: Domagoj Pribilović (Podlanica).Od boljih rezultata koje su ostvarili na ovom natjecanju tu su još Stipan Barišić i Karlo Galešić iz Podlanice, koji su završili na četvrtom odnosno petom mjestu.

Od ženskih natjecateljica, jedina je bila Anamarija Pribilović iz Podlanice, koja je za sebe osvojila 11. mjesto ili zlatnu sredinu.

Rezultati najmlađih natjecatelja: 1. mjesto: Filip Vasiljevski, 2. mjesto: Josip Krpeta, 3. mjesto: Marko Krpeta.

Natjecanje sportskih ribolovaca odvijalo se pod budnim okom sudaca. Glavni sudac bila je Ivana Pribilović, pomoćni sudac Tomislav Jurjević i opunomoćenik Ante Šuto. Uz ručak, proglašenje pobjednika održalo se u restoranu Figa u Biogradu na Moru.

Najbolje plasirani natjecatelji osigurali su sebi mjesto na županijskom natjecanju koje će se održati u Karinu 26. svibnja 2019. godine.

I u Biogradu na Moru otvorena birališta: Nacionalne manjine danas biraju članove vijeća

U Zadarskoj županiji, birališta su danas otvorena u Benkovcu, Biogradu na Moru, Gračacu, Jasenicama, Lišanima, Ninu, Obrovcu, Pagu, Polači, Povljani, Stankovcima, Starigradu, Tkonu, Viru, Vrsima, Zemuniku i u Zadru.

Pripadnici nacionalnih manjina biraju članove vijeća nacionalnih manjina i manjinske predstavnike, tijela važna radi sudjelovanja manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima. Biraju se članovi 352 manjinskih vijeća i 109 predstavnika, vijeća se biraju u 19 županija, Gradu Zagrebu, 68 gradova i 108 općina, predstavnici u 19 županija, Gradu Zagrebu, 34 grada i jednoj općini.

Članove vijeća bira 14 manjina, gotovo 254.000 birača, a svoje predstavnike bira 20 nacionalnih manjina i oko 14 i pol tisuća birača. Na izborima je ukupno 6. 686 kandidatkinja/kandidata, a glasovat se može na 846 biračkih mjesta.

Popis 846 biračkih mjesta objavljen je na mrežnim stranicama jedinica u kojima se izbori provode, te stranicama DIP-a gdje se nalaze i sve ostale informacije važne za provedbu ovih izbora.

Manjinska vijeća biraju se u jedinicama u kojima pripadnici manjina čine najmanje 1,5 posto stanovništva, u općinama i gradovima u kojima živi više od 200, te u županijama gdje živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine. U općinska manjinska vijeća bira se 10 članova, gradska 15, a županijska 25 članova. U jedinicama u kojima nema dovoljno pripadnika pojedine manjine za formiranje vijeća, ali ih ipak ima najmanje 100, biraju se manjinski predstavnici.

U Zadarskoj županiji, birališta su danas otvorena u Benkovcu, Biogradu na Moru, Gračacu, Jasenicama, Lišanima, Ninu, Obrovcu, Pagu, Polači, Povljani, Stankovcima, Starigradu, Tkonu, Viru, Vrsima, Zemuniku i u Zadru.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksanadar Tolnauer poziva pripadnike manjina da izađu na izbore, poručuje im kako je to “izuzetno važno” kako bi se njihov glas čuo u sredinama gdje žive.

„Za svakog je manjinca važno da participira na području na kojem živi, da ima uvid i mogućnost utjecati na odluke koje se donose, ako ništa drugo da se njegov glas čuje.“, poručio je Tolnauer.

Birači mogu glasovati samo na biračkom mjestu prema mjestu prebivališta, ne mogu to učiniti izvan njega, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu. Kao i na svim drugim izborima, glasuje se od 7 do 19 sati.

Pripadnici manjina s biračkim pravom, koji dolaskom na biračko mjesto utvrde da ih nema u izvatku iz popisa birača, mogu danas pravo na glasovanje dokazivati potvrdom za glasovanje (npr. osobe koje nemaju važeće osobne iskaznice), poručilo je Ministarstvo uprave koje je na svojim stranicama objavilo popis mjesta za izdavanje potvrda, sa adresama i brojevima telefona.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) će u podne i u 17 sati, na svojoj mrežnoj stranici, objaviti podatke o odazivu birača. U ponedjeljak će, pak, tamo biti objavljeni izborni rezultati u općinama, gradovima i županijama gdje neće biti ponavljanja izbora, odnosno drugog kruga glasovanja te informacija o tome gdje će se izbori ponoviti.

Ostale informacije o provedbi izbora mogu se dobiti od nadležnih općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava, odnosno Izbornog povjerenstva Grada Zagreba, čiji su kontakt podaci objavljeni na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr, upućuje DIP.

Ovi ‘manjinski izbori’ peti su po redu, a prvi su održani 2003. godine.

Poznat je iznos kojim će se manjinskim udrugama i biračima koji su predložili kandidate naknaditi troškovi izborne promidžbe. Manjinsko vijeće županije i Grada Zagreba ima po svakom izabranom članu pravo na 750 kuna naknade, a vijeće grada i općine po 500 kuna, isto toliko pripada i izabranom manjinskom predstavniku. Naknade se dobivaju tek po objavi službenih izbornih rezultata, a sredstva za njih u svom proračunu osiguravaju županije, gradovi i općine u kojima su izbori provedeni. – piše Novi list.