Duga tradicija glazbene kulture Biograda na Moru

Glazbena kultura u Biogradu na Moru ima tradiciju dugu više od jednog stoljeća. K tome u prilog, fotografija koju gledamo ima osobitu vrijednost za opću i glazbenu povijest grada Biograda na Moru, jer  datira iz druge polovice 19. stoljeća, ili preciznije od 1884. (ili 1889.) godine, a prikazuje gradski tamburaški zbor. Fotografija je nastala najvjerojatnije 1984. godine tj. u godini kada je u Biogradu osnovan Tamburaški zbor, pa u prigodi osnivanja.

Važni su na fotografiji i glazbenici. Prvi s lijeve strane u prvom redu je Ante Rudić, a prvi zdesna u zadnjem redu je Josip Barani , tzv. zborovođa. Imena ostalih članova nažalost nisu ostala zapisana.

Fotografija je nastala u vrijeme kada u Biogradu nastupaju veće promjene na političkom planu  i sam grad poprima sve veći značaj. Bilo je to vrijeme u kojem na pogručju Biograda na Moru i okolice prevladava politika Narodne stranke (politička stranka uglavnom hrvatskog naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideje ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda). Naročito je to došlo do izražaja na općinskim izborima provedenim 1887. godine.

Za načelnika općine izabran je tada knez Hubert pl. Borelli koji je, uz nekoliko domaćih i uglednih ljudi, ključna ličnost u kulturnom, političkom i gospodarskom razvoju općine Biograd, ali i Zadra, u kojem je sjedište austrijske pokrajine Dalmacije.  Iako Talijani, dio članova obitelji Borelli bili su zagovornici hrvatskog narodnog identiteta.

Životopis Huberta pl. Borellija čuva se danas u Znanstvenoj knjižnici Zadar, a osim dužnosti općinskog načelnika Biograda, tijekom života obavljao je on i više uglednih funkcija među kojima i dužnost predsjednika Zemaljskog gospodarskog vijeća, čije je sjedište bilo u Beču.

U razdoblju kada je Hubert pl. Borelli obavljao dužnost načelnika općine učinjeni su veliki pomaci u razvoju Biograda  i općine.

Krenimo od jednog skromnog, ali vrlo značajnog hortikulturnog spomenika Jadranske obale koji i danas stoji na samom ulazu u Biograd. Riječ je o Drvoredu čempresa zasađenom na inicijativu Huberta Borellija.

Čempresi su u drvoredu posađeni uz cestu od Biograda prema Vrani (od Biograda do Opatinskih Torova) prilikom izgradnje te ceste nakon isušenja Vranskog blata u periodu od 1898. do 1902. godine. Blato se moralo isušiti radi dobivanja novih obradivih površina.

Ovaj načelnik započeo je i s pošumljavanjem parka Soline i drugih općinskih terena te potaknuo Izgradnju makadamskim putem kroz park Soline koji je nazvan Klaićev put.

Biograd se u to vrijeme raščišćava od gomila srednjovjekovnih ruševina (nastalih u Kandijskom ratu i drugim ratnim okršajima), čime se nasipava istočni dio morskog jaza. Nasipavanjem se dobiva veliki prostor na istočnom dijelu grada na kojem niču novi privatni objekti. Izgrađen je i novi put na istočnoj strani grada.

Uređuje se prostor za pazar odnosno sajmište, a danas je to park kod autobusnog kolodvora.

Dovršeno je uređenje mjesnog groblja koje je stavljeno u funkciju (riječ je o starom gradskom groblju koje je od 1977. godine izvan funkcije).

Uređuje se gradska četvrt Varoš, u kojoj niču privatni i državni objekti od kojih su najznačajniji općinska zgrada, koja je i danas u funkciji, a čija je gradnja započeta 1874. godine.

Gradnja zgrade osnovne škole započeta 1905. godine, završena je 1906. godine, u kojoj se do nedavno nalazio katastar i drugi uredi, bila je za tadašnje vrijeme jedna od modernijih zgrada u Dalmaciji, imala je parket, ventilaciju i drugu suvremenu opremu.

Izgradnja vodovoda od izvora Bibe u Vrani preko Pakoštana, Biograda, Sv. Filip i Jakova do Turnja također započinje u vrijeme Borellija, ali je Prvi svjetski rat 1914. godine zaustavio započete radove.

Prvi svjetski rat u kojem je nestala moćna Austro – ugarska monarhija zaustavio je i nova gibanja na gospodarskom i kulturnom planu Biograda na Moru.

Izvor: Božulić, G. (2008). Stogodišnjica Gradske glazbe Biograd na Moru. Biograd na Moru: Zavičajni muzej Biograd na Moru