Biogradski leksikon: Znate li što znače riječi angurija, bangulina, dinjož, žbica…?

Govor starog Biograda je čakavština. No može li suvremeni Biogradac danas pisati čakavštinom? Čini se kako to danas više nije moguće. Njegova zavičajna riječ svodi se na ikavski govor koji se još koliko – toliko opire štokavskoj progresiji. Jezik je, poput živog organizma, podložan promjenama. Iskonska čakavština Biograda na Moru iščeznula je u raznoraznim sociološkim, etnološkim (migracijskim) i egzistencijalnim uvjetima tijekom vremena i nailazimo je još ponegdje u onom svom, endemnom obliku, napose  u oazama otočja (Pašman, Vrgada). No tu su se zadržali još poneki idiomi, lokalizmi karakteristični za biogradsko područje. U nastavku je popis nekih, možda, manje poznatih riječi tipičnih za biograjski kraj. Ukoliko se sjetite još koje riječi, rado ćemo je uvrstiti u ovaj popis…

A

afan (nesvijest), angurija (dinja, lubenica), arja (zrak, klima), atroke (pogotovo, još bolje), avancati (uznaprijediti)

B

bakšiš (sitni novac, sitniš), bangulina (štap, štap za hodanje), basetan (onizak čovjek), batuda (udarac; šala), balzebub (vrag, vražić), blago (domaće životinje), bome (skr. dabome), budža (tur. toljaga; pren.: važna osoba), bunbiti (piti; lokati), buzdo (glupan)

C

cima (konop za privez broda), coletati (šepati)

Č

čapati (uhvatiti), čigov (čiji), čufit (tavan, potkrovlje)

Ć

ćućka (paštafažol, grah s tjesteninom)

D

dinjož (prijazan), dišpet (inat), dokon (lijen, neradišan), duperati (upotrijebiti), duzina (dvanaest)

F

faca (lice, ličnost), facol (marama za glavu), fafarikul (kostanj, kostela, pelegrinka), faliti (pogriješiti), faliti (hvaliti), falšo (prijetvorno, lažno), finta (prijevara, lukavština), foje (novine, tisak), feldešpanj (najlonska nit za pecanje), frenđa (pikula), frušta (bič s više krakova)

G

gajeta (tip ribarskog broda), gnjati (donji dio noge, list), greb (grob), grij (grijeh), gucalj (gutljaj), gucati (gutati; pren: trpjeti)

I

isti (jesti), išijatika (išijas, kostobolja)

J

jargola (ručka na kormilu), jerbo (jer), juva (juha)

K

kaban (ogrtač, kabanica), kacijola (velika duboka žlica, kutlača), kakofonija (ružni zvuk, nesklad), kanela (pipa, špina, slavina), kanpanel (zvonik), kapac (sposoban, kadar), kapelin (kapa, šešir), kapija (vrata dvorišta), karba (oveći kamen), karijola (kolica za prijevoz tereta), kašnje (kasnije), katriga (sjedalica, stolica), kenja (magarica), klepniti (udariti dlanom po glavi), kofidenca (preslobodno ponašanje), koprcati (ritati), krijanica (pristojnost), kuriti (trajati, za novac – kolati)), kušin (jastuk), kuželjati (kipjeti, vriti), kužina (kuhinja)

L

lancun (plahta), lapnar (mrežasta kesa za ribu, špurtil), lešo (kuhano), lik (lijek), lušija (lug i vruća voda)

M

maća (malja, mrlja), manjamukte (besplatno jesti), marač (ožujak), marinero (mornar), miritati (zavrijediti), molati (pustiti, popustiti), mot, motati (davati znakove), moviti (žuriti), mučati (šutjeti), muzuvir (smutljivac), nabasati (naići, sresti), nabubriti (nadebljati se, gravidnost), nabunbizati (namočiti, nasupati), naiditi (naljutiti), naponase (posebno), naraniti (nahraniti, najesti), natapac (otprilike, navisiti (staviti lonac na vatru), njanci (niti malo)

NJ

njizi (njih)

O

obadavati (obratiti pažnju, opažati)

P

panbiokino (dječja igra s loptom), pernica (pero, perje), petati (ošamariti), pinica (brod sličan trajektu), plaurita (upala pluća, porebrica), podanak (dno, fundament), pokora (kazna, za vjernike), ponabaška (posebno, napose), poza tezga (iza toga, poslije), prdecati (ritati se), pričinjati (praviti se važan), progucati (progutati, pren.: istrpiti), pržun (zatvor), pucalica (zrela, raspucana smokva), pucaliki (kokice od kukuruza), pantižela (deblja daska)

S

saket (manja vreća, kesa, popularni lokalni naziv za sitnu ribu), sakretvo (skrito, skriveno), sapet (sputan, vezan), skutriti (prikriti, pritajiti), smantati (ošamutiti), strgnja (oborita riba), svrniti (svratiti, odvratiti pogled)

Š

šenpija (mahnita osoba), šetemana (tjedan, sedam dana), ševrljati (šešurati, teturati), škabelin (ormarić), škama (stolić, bančić), škapular (amajlija u kesici), škartoc (papirnata kesa, sitna riba), šina (leđa), škovacera (podmetač za skupljanje smeća, lopatica), škuribanda (mrak, tama), šmrdokula (morsko jaje), šotovoće (ispod glasa), šticati se (naljutiti se), štraloč (razrok), štriga (leptir, vještica), šunprešati (opeglati), šupljača (velika rupičasta žlica)

T

tapun (čep za bačvu), tenperin (nožić), terina (zdjela), tikula (cigla), tirake (naramenice), tirambola (pokretni konop za sušiti robu), trinoge (tronožac), triska (ćuška, šamar), tukati (trebati), turkati (gurati), tute (tu, ovdje)

U

ujme (u ime), ukočeniti (ukočiti leđa), uncut (vragolan, obješenjak), ušparati (uštedjeti), uvisti (ujesti, ugristi), užanca (navika, navada, običaj)

V

vanka (vani), važ (limenka), visalica (prezrela smokva na stablu), viti (vidjeti), vrčina (noćna posuda za mokrenje), vrći (vraga) (staviti), vrniti (vratiti), vonj (miris)

Z

zabručiti (umočiti, uroniti), zafrndeljati (baciti, odbaciti), zeru (malo)

Ž

žbica (prutić, tanka grančica), žvelto (živo, brzo, okretno), žveljarin (sat, budilica)

Nastavite niz…

Naslovnica: Razglednica starog Biograda iz Zbirke razglednica Zavičajnog muzeja Biograd na Moru

Izvor: Kazija, Tomislav – Braco (2004.). BIOGRAD u šali i anegdoti. Biograd na Moru: Pučko otvoreno učilište.