U većini muzeja, arhiva i biblioteka, kao i u privatnim kolekcijama, koji su tematski vezani uz jadranski pojas, postoji stotine ili tisuće fotografija kupališta i kupača iz razdoblja prve polovice prošlog stoljeća, ovjekovječenih ljetnih radosti. Osim što zavirimo u naš Zavičajni muzej Biograd na Moru u potrazi za fotografijama i pretežno razglednicama iz tog razdoblja, i sami ih skupljamo. Prikupili smo jednu solidnu virtualnu kolekciju, pa ih možete pogledati u našem Facebook albumu u linku OVDJE.
Ovaj put pregledavali smo fotografije na mađarskoj foto-arhivi Fortepan. Pošto je ljeto, zanimalo nas je kako je fotografijama zabilježeno i dokumentirano vrijeme od prije stotinjak godina, kako se tada ljetovalo u Opatiji, Crikvenici, Rabu… U bogatoj kolekciji pronašli smo jednu i iz našeg Biograda na Moru, vidite je na naslovnici ovog priloga.
Fotografija Biograda nastala je 1937. godine na rivi. U pozadini vidimo stari i nikad prežaljeni hotel „Ilirija“, brodice i svu infrastrukturu potrebnu za prihvat plovila. Uz vreće krumpira i kukuruza stoje žene u fuštanima, ali i one u modernijoj odjeći. Vidimo zatim djecu, djevojčicu s pletenicama i svjetlokosok dječaka, gospodu u odijelima, jednog žandara ili vojnika.
Razgledanjem fotografije zapravo svu pozornost plijeni par u prvom planu: dama sa sunčanim naočalama, nismo sigurni nosi li Ray Ban osnovan iste te 1937. godine, i atletski građen gospodin s foto-aparatom kraj nje. Da se danas ovaj par pojavi na biograjskoj rivi – ničim ne bi odudarali od modernosti naših suvremenika u 21. stoljeću i privlačili bi pozornost svojom atraktivnom pojavom.
Još kad bismo saznali tko su oni, vjerojatno turisti koji su čekali parobrod. Stoga ćemo dodati i riječ, dvije o parobrodima, od vremena kada se Biograd prvi put uključio u plovidbeni red kao stalno sidrište. Bilo je to vrijeme kada je, uvjereni smo, pošta brže putovala nego danas..
Prvi parobrod pristao je uz gat u Biogradu 1881. godine, a 2. rujna 1896. godine prvi Lloydov parobrod „Iris“ pristao je u biogradskoj luci, uz njen gat – mul, preteču današnjeg koji je bio znatno kraći i uži, građen na nasipu. Do parobroda se dolazilo brodom na vesla radi ukrcaja i iskrcaja putnika i robe. Od 1890. godine uspostavljena je redovita lokalna parobrodska pruga za prijevoz pošte, putnika i robe na relaciji Zadar – Tisno, s pristajanjem u Biogradu, a od 1892. godine parobrodsko društvo P. Negri iz Šibenika drži redovitu prugu Zadar – Biograd – Tisno – Vodice – Šibenik. Izgradnjom novog, produženog gata s odgovarajućim gazom, kao i dijela operativne obale od 1913. godine, parobrodi redovitih pruga pristaju u Biogradu. (Ove podatke pronašli smo u „Biogradskom zborniku“ na stranici 552.) Kako tada još nije bilo autobusa, aviona i drugih prijevoznih sredstava za putnike, brod je bio jedina linijska veza između jadranskih gradova. Zbog toga su putnički brodovi gotovo uvijek dočekivani svečano uz mnoštvo ljudi, pri dolasku i odlasku, što se vidi iz priložene fotografije:
Naš kolumnist Cipre, koji je vidio ovu fotografiju, ovako ju je komentirao: „To vam je Biograd kada je Hrvatska bila sridnja europska mediteranska država.“
Sjećamo se i komentara jedne gospođe od koje smo doznali da joj je njen pokojni did ispričao štoriju o tome što se događalo u Biogradu kada se pojavila prva žena u hlačama, turistkinja, naravno, a bilo je tridesetih godina prošlog stoljeća. „Bila je to prava atrakcija, osobito djeca su je gledala u čudu.“, ponovila je ona riječi svoga djeda.