Danas se prisjećamo jednog od najtužnijih događaja iz Domovinskog rata – 3. rujna 1992. godine, pobunjeni Srbi minirali su crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Benkovcu, pokušavajući izbrisati ne samo sakralni objekt, već i povijesni i kulturni identitet Hrvata tog kraja.
Početak pobune i dolazak don Ivana Mustaća
Općina Benkovac je 1990. godine postala žarište pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj, a već 1991. godine ušla je u sastav samoproglašene Republike Srpske Krajine. Hrvati, koji su ondje postali nezaštićena manjina, bili su izloženi sve češćim i brutalnijim oblicima nasilja i progona.
U to teško vrijeme, za župnika u Benkovac dolazi don Ivan Mustać. Svoje svjedočanstvo iz tog razdoblja kasnije je podijelio u knjizi “Gospa u Masliniku”, autora Nebojše Gunjevića i Šime Ćurka:
“Premda je to već bio početak rata, premda mi je život bio ugrožen, svaku noć su odjekivale detonacije u kućama, kioscima, autima, pa je tako i moj auto bio razbijen, ni to iskustvo ne bih dao ni za što. Tih godinu dana u Benkovcu povezalo me s ljudima kao da sam tamo bio deset godina.”
Egzodus Hrvata i bijeg župnika
Do rujna 1991. godine većina Hrvata napustila je Benkovac. S njima je, spašavajući živu glavu, otišao i župnik don Ivan Mustać. Posljednju svetu misu u Benkovcu slavio je 6. rujna 1991.
U bijegu je uspio spasiti vrijednu crkvenu dokumentaciju – matice krštenih, vjenčanih i umrlih s područja župe. No, nije uspio spasiti svoje osobne stvari ni uspomene, koje su, kao i župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, uništene.
Miniranje crkve i pokušaj brisanja tragova
Na današnji dan, 3. rujna 1992. godine, svega nekoliko dana prije blagdana Male Gospe, pobunjeni Srbi minirali su crkvu Rođenja BDM – spomenik kulture s oktogonalnom kupolom visokom 13 metara, posvećenu 8. rujna 1865. godine, a obnovljenu 1962.
Ubrzo nakon miniranja, krajem iste godine, crkva i zvonik su do temelja srušeni. Buldožerima su uklonjeni čak i temelji, teren izravnan, očišćen od ostataka građevine, a na mjestu nekadašnje crkve zasađena su stabla i trava. Ostaci građevinskog materijala odvezeni su izvan grada, a lokalne vlasti planirale su izgradnju tržnice – sve s ciljem brisanja traga postojanja sakralnog objekta.
Reakcija Crkve i apel UNPROFOR-u
Na ovaj brutalan čin reagirali su nadbiskup Marijan Oblak i njegov koadjutor mons. Ivan Prenđa uputivši protestno pismo zapovjedništvu UNPROFOR-a. U njemu su izrazili tugu i zabrinutost:
„Nitko nije dao ni najmanjeg povoda za taj čin. On je djelo zaslijepljene mržnje pred kojom iz dana u dan nestaju tragovi katoličke vjere i hrvatske kulture na tom okupiranom području.“
Na kraju pisma apelirali su vrhovnom zapovjedniku UNPROFOR-a, generalu Satishu Nambiaru:
„Od Vas, gospodine Generale, očekujemo da svojim autoritetom učinite sve kako se i dalje ne bi rušile katoličke crkve, ali ni domovi Hrvata i druga njihova imovina na tom području.“
Razoreno – ali ne i zauvijek izgubljeno
Crkva Rođenja BDM bila je samo jedna od brojnih žrtava razaranja. U Benkovačkom dekanatu do temelja je srušeno čak 9 crkava, a 7 ih je teško oštećeno. Razmjeri ovog razaranja postali su jasni tek nakon vojno-redarstvene operacije Oluja 1995. godine.
U rujnu te iste godine, na ruševinama stare crkve, zadarski nadbiskup Marijan Oblak ponovno je slavio Svetu misu. U propovijedi je naglasio:
„Na neprijateljsku mržnju trebamo odgovoriti radikalnom ljubavlju i molitvom za one koji ne znaju što čine.“
Njegov nasljednik, nadbiskup Ivan Prenđa, često je znao reći:
„Što je mržnja rušila, gradit će ljubav opet.“
Obnova i nova posveta 2003. godine
Upravo mons. Ivan Prenđa 20. rujna 2003. godine posvetio je novoizgrađenu crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Benkovcu. Time je simbolično zatvoren jedan bolan krug – crkva je obnovljena, ali pamćenje na zločine i stradanja ostaje kao opomena budućim generacijama.
Sumnja u ratni zločin: Miniranje crkve Rođenja BDM u Benkovcu
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu donijelo je ove godine rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Australije, rođenog 1951. godine, zbog osnovane sumnje u počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, temeljem članka 120. stavaka 1. i 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.
Okrivljenika se tereti da je u kolovozu 1992. godine, odnosno u razdoblju koje je prethodilo miniranju crkve 3. rujna, tijekom oružane agresije tzv. JNA, srpskih paravojnih snaga i paravojnih postrojbi SR Jugoslavije na Republiku Hrvatsku, kao pripadnik paravojne postrojbe pobunjenih Srba poznate kao „Specijalna jedinica milicije“, postupao protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava.
Prema navodima iz istrage, sumnja se da je u nakani da uništi katoličku crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije iz 1864. godine – prepoznatljiv simbol katoličke vjere i kulturne baštine hrvatskog naroda, registriran kao sakralni spomenik kulture B kategorije – postavio i aktivirao eksplozivnu napravu. Crkva je u potpunosti srušena, a materijalna šteta procijenjena je na oko 225.570 eura.
Zaključak
Priča o benkovačkoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije nije samo priča o uništenju sakralnog objekta – to je svjedočanstvo o pokušaju brisanja identiteta, kulture i vjere jednog naroda. Ali i svjedočanstvo o snazi vjere, opraštanja i obnove.
Izvori i literatura
- Gunjević, Nebojša, i Ćunko, Šime. Gospa u Masliniku – prvih devetsto godina. Zadar: Župa Uznesenja BDM Belafuža, 2018.
- Zubak, Ivana. Revitalizacija sakralne baštine nakon Domovinskog rata u središnjem dijelu Ravnih kotara. Diplomski rad, Sveučilište u Zadru, 2022.
- Živković, Ilija (gl. urednik). Ranjena Crkva u Hrvatskoj – uništavanje sakralnih objekata u Hrvatskoj (1991. – 1995.). Zagreb: Hrvatska biskupska konferencija, 1996.
- DORH – Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Priopćenje od 28. ožujka 2025. o provođenju istrage protiv državljanina Australije zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, uključujući miniranje crkve u Benkovcu. dorh.hr
- Nadbiskupijski arhiv Zadarske nadbiskupije
- Pismo nadbiskupa Marijana Oblaka i mons. Ivana Prenđe zapovjedništvu UNPROFOR‑a
- Izvješća o stanju sakralnih objekata na području Benkovca nakon Domovinskog rata
- Zadarska nadbiskupija – podaci o obnovi crkve Rođenja BDM u Benkovcu (2003.)
- Izvori iz vojnoredarstvene operacije Oluja (1995.)
- Lokalna kronika Župe Benkovac
