Branka Juraga – pionirka arheologije i muzeologije Biograda na Moru

Branka Juraga (Sisak, 30. travnja 1942. – Biograd na Moru, 16. prosinca 1982.) bila je muzeologinja i arheologinja koja je svojim radom zadužila ne samo Biograd na Moru, već i hrvatsku znanstvenu i kulturnu zajednicu. Kao prva ravnateljica Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, zaslužna je za njegovo osamostaljenje, razvoj i stručno profiliranje.

👩‍🎓 Od Siska, preko Zadra, do Biograda na Moru

Nakon završetka gimnazije u rodnom Sisku 1961. godine, Branka Juraga upisuje studij arheologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Diplomirala je 1969., a deset godina kasnije, 1979., magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši rad pod nazivom „Spomenici kulture na području djelovanja jednog muzeja“.

Odmah nakon diplome započinje svoj stručni rad u Biogradu na Moru, najprije kao kustosica Arheološke zbirke zadarskog Arheološkog muzeja, a potom — od 1971. odnosno 1973. godine — kao ravnateljica novoosnovanog, samostalnog Zavičajnog muzeja. Radila je i kao srednjoškolska nastavnica i kao općinska dužnosnica u kulturi.

⚒️ Arheološki rad na terenu

Branka Juraga bila je neumorna istraživačica kulturne i arheološke baštine biogradskog kraja. Sudjelovala je i vodila istraživanja na nizu lokaliteta:

  • rimsko gospodarstvo (villa rustica) na Kumenatu,
  • ostaci benediktinske bazilike sv. Ivana,
  • starohrvatska crkvica s grobljem,
  • željeznodobna i antička naselja na otočićima Ričul i Frmić.

Posebno je bila posvećena prikupljanju, obradi i zaštiti muzejske građe, a gotovo svi starohrvatski spomenici iz Biograda i okolice prošli su kroz njezine ruke i stručno oko. Njezin katalog starohrvatskih spomenika, objavljen u časopisu Diadora 1980., i danas je vrijedan izvor za arheologe.

Branka Juraga

🖋️ Znanstveni doprinos

Branka je surađivala u stručnim i znanstvenim časopisima:

  • Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1971, 1973),
  • Bilten informatica museologica (1973),
  • Katalozi:
    • Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas (1981),
    • Nakit na našem primorju između Krke i Istre od prapovijesti do danas (1982).

🏛️ Zavičajni muzej Biograd — njezina ostavština

Branka Juraga bila je prva ravnateljica Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, osnovanog kao samostalna ustanova početkom 1970-ih. Njezina vizija i stručno vodstvo doveli su do formiranja temeljnih muzejskih zbirki te osnaživanja muzeja kao kulturnog središta grada.

🔧 Trenutna situacija

Danas je Zavičajni muzej privremeno zatvoren zbog opsežne obnove i prenamjene u Interpretacijski centar “Blago potopljenog broda”. Projekt uključuje temeljitu obnovu zgrade, modernizaciju izložbenog prostora te implementaciju multimedijskih tehnologija za inovativnu prezentaciju baštine.

🏚️ Sama zgrada muzeja

Zavičajni muzej smješten je u zgradi na gradskoj rivi, u samom srcu Biograda. Ta zgrada nije samo prostor za muzej – ona je i sama spomenik kulture. U njoj je od 1876. djelovao Kotarski sud, uspostavljen od strane cara Franje Josipa I., što joj daje dodatnu povijesnu i simboličnu vrijednost.

Blago s dna mora

Najznačajnija zbirka muzeja, i ujedno njegova najprepoznatljivija, je kulturno-povijesna zbirka “Teret potopljenog broda iz XVI. stoljeća”. Radi se o teretu venecijanskog trgovačkog broda koji je potonuo 1583. godine kod otočića Gnalić, nedaleko od Biograda.

Na lokaciji Gnalić pronađeno je više od 20.000 predmeta s potonulog trgovačkog broda iz 16. stoljeća, od kojih se preko 10.000 nalazi u Zavičajnom muzeju u Biogradu, a dio tih predmeta izložen je u Hrvatskom povijesnom muzeju. Predmeti uključuju brodsku opremu, kao što su topovi i sidra, te raznovrsnu robu poput luksuzne tkanine, stakla, alata, predmeta osobne uporabe, nakita, svijećnjaka… Zbirka je jedinstvena ne samo na Jadranu, nego i u svjetskim okvirima.

👣 Trag koji ostaje

Branka Juraga nije bila samo arheologinja ni muzeologinja — bila je temelj na kojem je izgrađen identitet biogradskog muzeja. Iako je preminula prerano, u 41. godini života, njezin znanstveni, muzeološki i kulturni doprinos ostaje duboko utkan u identitet naše lokalne zajednice i ustanove koju je pažljivo i s ljubavlju stvarala.

Poseban trag ostavila je i zajedno sa svojim suprugom, Ljubomirom Juragom, dugogodišnjim nastavnikom tjelesne kulture, koji je sredinom 1960-ih došao u Biograd i zajedno s Pavom Tomićem osnovao Rukometni klub Biograd. Ljubomir je bio iznimno cijenjen i voljen član zajednice – kao pedagog, sportski djelatnik i građanin.

Naraštaj biogradskih rukometaša iz 1965. godine. S lijeva stoje: Đino Labar, Pave Tomić, Ante Kolega, Josip Šale, Mile Ajduković. Čuče: Rade Tomić, Zvonko Čerina, Igor Dominis i Miro Jelić.

Njih dvoje – Branka i Ljubomir – bili su bračni i profesionalni stupovi Biograda, svatko u svom području. Ljubomir je preminuo u prosincu 2023., a građani su se od njega oprostili riječima:
„Počivaj u miru sa svojom Brankom, oboje ste puno dali ovom gradu.“

📝 Ako ste u Biogradu ili planirate posjet, svakako pratite informacije o ponovnom otvaranju muzeja.

📚 Izvori:

  • Š. Batović, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 32(1983) 1, str. 9–10.
  • Š. Batović, Diadora, 10(1988), str. 243–250.
  • Božulić: Sjećanje na mr. Branku Juraga. Vijesti muzealaca i konzervatora, 2002, 2/4, str. 88–89.

Citiranje:
JURAGA, Branka. Hrvatski biografski leksikon (mrežno izdanje). Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2023. Pristupljeno 1. 9. 2025.
👉 https://bl.lzmk.hr/clanak/juraga-branka

Zgrada Zavičajnog muzeja Biograd na Moru