Atentat na Stjepana Radića i hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini u Beogradu 20. lipnja 1928. godine predstavljao je prijelomni trenutak u političkoj povijesti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Taj događaj nije bio samo čin političkog nasilja, nego i uspješan pokušaj gušenja demokratskih odnosa u državi koja je ionako bila opterećena nacionalnim sukobima i institucionalnom nestabilnošću.
Manje od godinu dana kasnije, 6. siječnja 1929., kralj Aleksandar I. Karađorđević ukinuo je Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zabranio rad svih političkih stranaka. Time je uspostavljena Šestosiječanjska diktatura, a sva politička moć koncentrirana je u kraljevim rukama.
Država bez demokracije i identiteta
Uvođenjem diktature zabranjeni su politički skupovi, sindikati i nacionalne organizacije, uvedena je stroga cenzura, a represivni aparat države znatno je ojačan. Proglašena je ideologija integralnog jugoslavenstva, prema kojoj su svi narodi trebali biti stopljeni u jednu „jugoslavensku naciju“.
U tom duhu: država je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju, ukinuta su nacionalna obilježja, zemlja je podijeljena na banovine koje su negirale povijesne i nacionalne granice.
Ovakva politika osobito je teško pogodila hrvatsko društvo, u kojem je atentat na Radića već bio doživljen kao dokaz političke neravnopravnosti.
Odjek diktature u Biogradu na Moru
Iako malen dalmatinski grad, Biograd na Moru jasno je osjetio posljedice velikih političkih promjena. Državna diktatura nije ostala apstraktna pojava „negdje u Beogradu“, već se vrlo brzo odrazila na svakodnevni život, društva i kulturne institucije grada.
U političkom smislu, u Biogradu se u tom razdoblju mogu prepoznati dvije glavne struje:
- hrvatska (radićevska), vezana uz ideje Stjepana Radića i Hrvatske seljačke stranke,
- projugoslavenska (režimska), sklona novoj državnoj ideologiji i centralističkoj vlasti.
Ta podjela nije bila samo politička, ona je zahvatila i kulturni i društveni život grada.
Kulturni život pod pritiskom režima
Jedan od najjasnijih primjera nametanja nove ideologije bio je slučaj Društva Hrvatski sokol, koje je nakon uvođenja diktature, pod pritiskom vlasti, promijenilo naziv u Jugoslavenski sokol. Time je iz javnog prostora uklonjen hrvatski nacionalni naziv, što je bio dio šire politike brisanja nacionalnih identiteta.
Političke napetosti posebno su se odrazile i na gradsku glazbu, gdje dolazi do rascjepa i osnivanja dviju glazbi:
- Općinske (hrvatske) glazbe, u kojoj su uglavnom djelovali Biograci skloni hrvatskom političkom bloku i Radićevim idejama,
- Sokolske glazbe, projugoslavenski orijentirane i povezane s režimskim strukturama.
Na poznatoj fotografiji iz 1929. godine, snimljenoj ispred crkve svete Stošije, vidi se Općinska (hrvatska) glazba, ne samo kao glazbeni sastav, nego i kao svjedočanstvo političkih i društvenih podjela u Biogradu toga vremena.
Biograd kao zrcalo države
Primjer Biograda pokazuje kako je Šestosiječanjska diktatura djelovala odozgo prema dolje: od kraljevskih proglasa i državnih zakona sve do malih lokalnih zajednica. Promjene imena društava, podjele u kulturnim ustanovama i politička svrstavanja običnih ljudi jasno govore da diktatura nije bila samo politički režim, nego duboki zahvat u društvenu strukturu.
U Biogradu se, kao i u cijeloj Hrvatskoj, pokušalo nametnuti jedinstvo, ali je rezultat bio upravo suprotan: polarizacija, nepovjerenje i očuvanje identiteta kroz lokalne društva i kulturu.
Zaključak
Šestosiječanjska diktatura ostavila je snažan trag u povijesti Kraljevine Jugoslavije, ali i u povijesti Biograda na Moru. Ona je pokazala kako autoritarni sustav može promijeniti svakodnevni život jedne male sredine: od politike, preko kulture, do glazbe.
Biograd je u tom razdoblju postao mali, ali jasan primjer kako se velika povijest upisuje u lokalnu memoriju kroz ljude, društva i fotografije koje danas svjedoče o vremenu kada je demokracija bila utišana, ali ne i zaboravljena.
Izvori
- Božulić, G. (2008). Stogodišnjica Gradske glazbe Biograd na Moru. Zavičajni muzej Biograd na Moru.
- Hrvatska enciklopedija – natuknica: Šestosiječanjska diktatura, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
- Ivo Perić, Vladko Maček: politički portret, Zagreb, 2003.
- Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb, 1999.
- Lokalni povijesni zapisi o Biogradu na Moru između dva svjetska rata (Biograjski.com).
- TV kalendar.