U rujnu 1935. godine pred Okružnim sudom u Šibeniku vodilo se suđenje koje je privuklo pozornost javnosti i tadašnjih novina. Rude Bačinić, bivši načelnik Općine Biograd na Moru, optužen je da je u službenom svojstvu uništio žalbu mještana te u more bacio vreću općinskih dokumenata, među kojima su se navodno nalazili i važni službeni spisi. Protiv njega je svjedočio i njegov nasljednik na čelu općine, Jovo Šeat, tereteći ga za neuredno vođenje općinske administracije. O tijeku suđenja i iznesenim iskazima izvijestio je Jadranski dnevnik, br. 139, god. II, Split, subota 15. rujna 1935., str. 4.
Biograd na moru, kraj 1920-ih / početak 1930-ih.
Skupna fotografija istaknutih članova biogradske društvene i političke scene. Među njima je i Rude Bačinić (sjedi, četvrti s lijeva), novinar i političar, tadašnji načelnik Općine Biograd na moru, protiv kojega se 1935. godine vodilo suđenje pred Okružnim sudom u Šibeniku. Na fotografiji su i osobe koje se spominju u samom sudskom postupku i novinskom izvještaju.
Fotografija dodatno osvjetljava društveni i politički krug u kojem su se odvijali događaji opisani u nastavku teksta.
Arhivski zapis iz 1935. o optužbama protiv bivšeg načelnika Rude Bačinića i svjedočenju njegova nasljednika
U nastavku donosimo cjeloviti prijepis novinskog članka iz Jadranskog dnevnika, koji vjerno prenosi tijek sudske rasprave, navode optužnice, obranu optuženoga te svjedočenja i zaključak sudskog senata. Tekst je zadržan u izvornom obliku, s tadašnjim pravopisom i stilom, kao vrijedan dokument jednog vremena i načina funkcioniranja lokalne uprave i pravosuđa u međuratnom razdoblju.
strana 4
ŠIBENIK
Suđenje Rudi Bačiniću
Pred senatom Okružnog suda u Šibeniku, započela je danas rasprava protiv Rude Bačinića, bivšeg načelnika općine u Biogradu na moru. Sudskom senatu predsjedava g. Špiro Vales, državnu optužbu zastupa državni tužilac g. Šestan iz Splita, a optuženika brani g. dr. Sime Vlašić, odvjetnik iz Šibenika.
Optužnica tuži Rudu Bačinića, što je neizvjesnog dana i mjeseca godine 1931 u Biogradu na moru u svojstvu općinskog načelnika uništio žalbu Ive Pelicarića i drugova, prikazanu kod općinskog ureda dana 1. jula 1931 pod br. 3872, protiv zaključka općinskog vijeća od 4 jula 1931 br. 3578, kojim je nadredar Filip Bačinić (rođak optuženog) bio imenovan stalnim u smislu Zakona.
Poništenje žalbe optužnica navodi da bi optuženi Bačinić bio izvršio u svrhu, da bi odnosna odluka postala pravomoćna, te što je time kao državni službenik ispravu poništio u namjeri, da drugome pribavi korist. Nadalje optužnica tereti bivšeg načelnika Rudu Bačinića, da je neizvjesnog dana i mjeseca godine 1932 u Biogradu na moru, kao načelnik općine bacio u more jednu vreću punu općinskih dokumenata u svrhu da sebi, a eventualno i drugima pribavi kakovu korist, a biogradsku općinu time ošteti.
Nakon čitanja optužnice prešlo se na ispitivanje optuženog o prvom inkriminiranom djelu. U uvodu svoje obrane, optuženi Bačinić naveo je, kako je kao načelnik imao za vrijeme njegovog službovanja od 1927 do 1932 nekoliko neprijateljski raspoloženih ljudi, prema njemu, koji su u više prigoda lažnim tužbama, žalbama, pa i tvornim napadajima nastojali smanjiti i potpuno uništiti njegov autoritet. Tako da je bio u više prigoda od istih tužen političkim i sudskim vlastima, a ovi postupci nakon provedenih izvida, da bi završavali u njegovu korist.
Osvrnuvši se na nestalu žalbu Ive Pelicarića i drugova, rekao je optuženi, da ona nije nestala njegovom krivnjom, jer da rješenje takovih žalba nije spadalo u njegovu nadležnost kao predsjednika općine, već da je to bio posao općinske kancelarije i činovnika. Jer je žalba bila redovito provedena kroz protokol, sigurno bi ju on bio da je došla do njegovih ruku posljednjoj nadležnoj političkoj vlasti, na koju je ista bila adresirana.
Za drugo djelo o nalazu vreće općinskih dokumenata, među kojima je nađeno bilo i nekoliko njegovih privatnih pisama, on se ne osjeća krivim, jer da iste nije on bacio u more. Za ovo tvrdi, da je djelo podvale, kako bi njegovi neprijatelji uspjeli u svojim namjerama proti njemu. Na pitanje, kako su se među općinskim dokumentima, od kojih su neki veće važnosti i vrijednosti, našla i neka njegova privatna pisma, optuženi je izjavio, da se do njegovih privatnih pisama moglo lako doći, kada je bilo deložirano bez njegova prisustva pokućstvo iz općinske zgrade.
Ova su dokumenta nađena u moru u biogradskoj luci jeseni 1932 godine po ribaru Anti Pelicariću, koji nakon što su nađena izjavio je bivši načelnik Bačinić nisu sušena ni predana nadležnim istražnim vlastima, već da ih se sušilo i držalo neko vrijeme kod privatnih osoba. Za oba djela se ne osjeća krivim i apelira na sud da bude riješen od optužbe.
Zatim je bio preslušan sadašnji predsjednik općine u Biogradu na moru g. Jovo Šeat, koji u cijelom svom iskazu tereti optuženika, radi neurednosti koje da su bile nađene za vrijeme njegova službovanja u općinskoj administraciji, a koje da je svjedok ustanovio nakon što je preuzeo upravu općinskih poslova. Čitali su se zapisi i iskazi svjedoka ispitani ranije u istrazi, te je rasprava bila prekinuta u 12 sati, a nastavak iste zakazan za poslije podne.
Na poslijepodnevnom nastavku suđenja, a nakon govora zastupnika optužbe g. dr. Šestana i branitelja g. dr. Sime Vlašića, senat je izrekao presudu, kojom se okrivljeni g. Rude Bačinić rješava od optužbe.
Urednička napomena:
Prijepis članka donosi se u izvornom obliku, s očuvanim jezikom, pravopisom i stilom vremena u kojem je objavljen. Eventualne jezične i pravopisne osobitosti odraz su tadašnje novinske prakse i povijesnog konteksta, a ne suvremenih uredničkih intervencija.
Izvor:
Jadranski dnevnik, br. 139, God. II, Split, subota 15. rujna 1935., str. 4.
