Blatna kiša padala je zadnji put u noći 16. travnja ove godine kada je u nas palo nešto takve kiše koja je za sobom ostavljala sivožute prljave mrlje i ovaj fenomen sam tada zabilježila OVDJE.
Iz te uspomene posebno izdvajam zanimljiv komentar koji sam tada zapisala, a koji glasi:
„Današnja satelitska karta nam otkriva velike količine pijeska u atmosferi kako nad Sredozemljem tako i nad Italijom te nad Hr iako zbog oblaka se pijesak nad našim područjem slabije vidi. Ovo je najveća količina pijeska od početka godine na našem području što će se dobrano vidjeti kad krene kiše, odnosno nakon kiše. Vjerojatno ste primjetili da se pijesak u prognozama DHMZ-a gotovo nikad ne spominje. S obzirom da je pijesak postao sveučestaliji na našem području i da definitivno utječe na naš život kakav je vas stav? Dal’ bi trebao DHMZ- u svojim prognozama najavljivati da će uz kišu padati i pijesak, odnosno da će kiša sadržavati čestice pijeska iz Afrike?“
(Autor: Facebook stranica Vremenska prognoza by Silvio)
I gle što se poslije toga dogodilo! Iz DHMZ-a su jučer objavili da tijekom ovog tjedna u Hrvatskoj postoji mogućnost za tzv. blatnu kišu.
Svi mediji su ovo prenijeli kao da će susvita. Pregledajmo samo neke od naslova:
- „Hrvatskoj prijeti krvava kiša; evo kako do nje dolazi“,
- „Nestabilnost na snazi: Uz iznadprosječno toplo vrijeme, u Hrvatsku stiže i fenomen zastrašujućeg naziva: U dijelovima zemlje padat će krvava kiša“,
- „Krvava kiša stiže i u Hrvatsku, pijesak iz Sahare opet prijeti“,
- I tako dalje.
Ajmo sa’ vidit’ što su ovi iz DHMZ-a stvarno napisali.
„Kiša koja ostavlja najčešće smeđe ili žućkaste tragove na površini ili izloženim objektima naziva se blatna kiša, a poznata je i kao žuta kiša, krvava kiša i obojena kiša.
Blatna kiša povremeno se može zamijetiti i na području Hrvatske, češće na Jadranu i u područjima uz Jadran nego u kontinentalnom dijelu zemlje.
Blatna kiša nastaje samo u određenim sinoptičkim situacijama. Na području Hrvatske nastaje kada je nad našim predjelima ili malo južnije u prizemnom sloju atmosferski sustav koji sadrži dosta vlage, ciklonalno polje ili i izraženi frontalni sustav, a u višim slojevima atmosfere (od 5 000 m i više) je izraženo jugozapadno ili južno strujanje. U takvim situacijama čestice pijeska iz sjeverne Afrike, odnosno područja Sahare dospijevaju u više slojeve atmosfere te ulaze u oblačne sustave, pa kiša koja pada iz njih u sebi sadrži saharski pijesak te je stoga obojena.
Valja napomenuti da kiša može dodatno biti onečišćena drugim česticama u atmosferi, npr. peludi kao što je to bio slučaj u travnju ove godine kada je blatna kiša padala diljem Hrvatske.
U Europi blatne kiše najčešče su na području Pirinejskog poluotoka, Apeninskog poluotoka te na području Grčke gdje se ona češće pojavljuje upravo zbog blizine sjeverne Afrike i mogućnosti obogaćivanja zraka vlagom prilikom prelaska Sredozemnog mora. Meteorološka služba Španjolske i Sveučilište u Ateni izdaju i prognoze koncentracije prašine u atmosferi: https://dust.aemet.es i http://forecast.uoa.gr
Ipak, nad našim područjima takve sinoptičke situacije nisu prečeste, a i blatna kiša nije opasna vremenska pojava te se u pravilu ne izdaju posebna meteorološka upozorenja, a često njezinu pojavu ne sadrži ni opća vremenska prognoza. Najčešće se spominje kao meteorološka zanimljivost.“, navodi se između ostalog na stranicama DHMZ-a.
I u Brlogu kod Otočca padala je u travnju ove godine blatna kiša, što su zabilježili lokalni mediji:
Uobičajena pojava, kažu.
Foto: DHMZ.