Trgovački lanci rade i na Međunarodni praznik rada, evo do kada

Hrvatska praksa kada je riječ o prazničkom radnom vremenu ove godine nije drukčija od dosadašnje. Na Međunarodni praznik rada i blagdan sv. Josipa radnika većina trgovina bit će otvorena za kupce. Tako će se i ove godine na Međunarodni praznik rada i blagdan sv. Josipa radnika neki odmarati kupujući, a neki radeći.

Informacije o radnom vremenu pojedinih prodavaonica moguće je pronaći na web stranicama svakog trgovačkog lanca. Radno vrijeme ovisi o veličini prodavaonice i mjestu u kojem se nalazi, no i o tome je li ona smještena unutar nekog trgovačkog centra. U slučaju da jest, radno vrijeme se ne mijenja značajno povodom blagdana i praznika. Svoje slobodne dane, naime, mnogi vole iskoristiti kupujući, pa se ne isplati zatvoriti trgovine.

Izdvajam nekoliko trgovačkih lanaca koji posluju u Biogradu na Moru i njihovo radno vrijeme povodom Međunarodnog praznika rada i blagdana sv. Josipa radnika:

Konzum

Konzum je na svojim stranicama objavio listu prodavaonica s podacima o sutrašnjem radnom vremenu za svaku od njih. Većina prodavaonica bit će otvoreno do ranih popodnevnih sati – kao nedjeljom. Na ovoj poveznici možete pronaći više informacija.

Lidl

Sve Lidlove trgovine radit će skraćeno, kao nedjeljom – do 14 sati. Veća prodajna mjesta bit će otvorena do 18 sati.

Plodine

Plodine će raditi po nedjeljnom radnom vremenu, što je za većinu prodavaonica od 7 do 22 sata. Uvjerite se klikom na poveznicu (ili pronađite radno vrijeme sebi najbliže prodavaonice).

Dakle, ne odmaraju svi na Praznik rada i blagdan sv. Josipa radnika. Veliki šoping centri i trgovački lanci većinom rade kao što rade nedjeljom, što znači da će nekim trgovcima blagdansko-praznički 1. svibanj započeti tek u ranim poslijepodnevnim satima, po završetku radnog vremena.

Foto: Pixabay

 

Pjesma o Biogradu iz 1876. godine, prvi put objavljena u Narodnom listu prilikom otvorenja Kotarskog suda

Priču o kulturi grada Biograda najbolje priča Zavičajni muzej Biograd, smješten u samom centru na rivi, uz obalu grada. Osim što je u njemu pohranjena bogata spomenička baština burne prošlosti Biograda, zgrada u kojoj je smješten i sama je spomenik kulture: u njoj je nekoć djelovao Kotarski sud kojeg je uspostavio car Franjo Josip I 1876. godine.

U Biogradu se 5. veljače 1876. godine otvara Kotarski (Sreski) sud. Grupa zastupnika u Carevinskom vijeću još 1873. godine predala je promemoriju austrijskoj vladi, koja je sadržavala 13 zahtjeva. Pod točkom drugom ovih zahtjeva traženo je da se u Biogradu otvori sud. I zaista, početkom 1876. godine održana je svečanost u vezi s tim osnivanjem, kojoj su nazočili tadašnji općinski načelnik Tomo Pelicarić, Srećko BiIbija, pakoštanski i biogradski župnici i dr., uz prvog suca Ivančića. Svečana misa održana je u župnoj crkvi, a ručak za uzvanike u kući veletrgovca Srećka Bilbije na obali. Tom je prigodom istaknuto da će sud biti od velike koristi „svom plemenitom narodu“ („A al suo gentle popolo“)

Prilikom otvorenje Kotarskog suda u Biogradu na Moru, 1. veljače 1876. godine, don Stjepan Buzolić, tadašnji direktor zadarske učiteljske škole,  napisao je i posvetio pjesmu Biogradu, tzv. prigodnicu, a pjesma je objavljena u Narodnom listu 5. veljače 1876. godine.

Oj, ti Biograde,

Stara naša slavo!

Hrvatskih kraljeva

Ponosna tvrđavo

Kamo, vaj ostanci

Bitlih tvojih dvora

S kojih si blieštao

Ko labud vrh mora?

Kamo šanci tvrdi

Njegdašnjih ti mira?

Kamo l’ samostani

Tvojih Krešimira?

Kamo ti ostrovlje,

Tvoja jednoč dika,

I hrvatski ponos

Tvojorih vladika?

Kamo, vajnic! Kruna

Iz zlata suvoga

Kojom ti ovjenča

Kolomana tvoga?

Odovle on razpne

Krila sokolova:

Poklon si pribavi

Svih naših gradova.

Neg ti posve malo

Uztrajala slava.

E’ te skonča zavist

Mletačkoga lava!

Dominik Micheli

Dužde od Mletaka

Razori zi kule

Ulice oplaka.

Dobra kob ti odtad

Obunula pleća:

Dični Biograde

Posta Zaraveća!…

I baštinom tvojom

Zadar obogati;

Šibenik uz Skradin

S’ pljena tvog procvati

Nad glavom ti prošlo

Do sedam stolieća;

Uj, ti ubog vaviek,

Vaviek…Zaraveća!

No, tek zasja zora

Našeg preporoda

Ti opet pokaza

Da krv nije voda.

Ter, samolet drugi

Uz klik roda svoga,

Živ, zdrav, čil ustade

Iz pepela tvoga!

Sjetio se, brojne,

Stare svoje slave,

Udario tragom

Trobojne zastave.

U slogu okupljaš,

Moj zlatni prstene,

Jednokrvne majke

Sinke razciepljene.

Tako te pratila

Stara tvoja sreća,

Kad još bje Biograd

A ne Zaraveća!…

I svedj ti u prilog

Išla milost Cara,

Kom’ da budeš vieran

Dok te nosi para,

A ja uz to kličem:

Biograde zdravo!

Mladi naš ponose,

Stara naša slavo!

O pjesmama posvećenim Biogradu pisali smo povodom Svjetskog dana poezije, no kako se čini, pjesma don Stjepana Buzolića je ipak najstarija pjesma o Biogradu ikad objavljena.

Pjesma je objavljena u Narodnom listu 5. veljače 1876. godine

(Izvor: Biogradski zbornik 1, str. 553, Zavičajni muzej Biograd)

VRUĆE I SPARNO U BIOGRADU: U razdoblju iznadprosječnih temperatura u travnju, sezona kupanja po plažama sada i službeno može započeti ranije

Razdoblje iznadprosječnih temperatura traje cijeli travanj, u Biogradu je trenutno 27°C s osjetom 29°C dnevne temperature, dok su one morske, biogradske, 19.5°C. Neka takvo stanje ostane zabilježeno, da sutra ne bi ispalo da ovakve temperature u travnju ni najstariji ne pamte. Sezona kupanja po plažama službeno time započinje sve ranije. Što se najhrabrijih tiče, upravo je ovo taj trenutak.

Fenomen fenske bure

Zbog iznadprosječnih temperatura zraka, neke su lokacije zabilježile apsolutne rekorde za travanj. Kada je vrijeme na Jadranu obilježila fenska bura, početkom ove dekade, do temperaturnog rekorda od 29.5° stigli su Zadar i Šibenik. Zatim je s okretanjem vjetra na jugozapadne i zapadne smjerove na Jadranu malo osvježilo, a glavnina topline premjestila se na kopno gdje su zabilježena još tri apsolutna rekorda za travanj. Iznadprosječna toplina tek je malo bila popustila s prolaskom oslabljene fronte u noći s četvrtka na petak, a zatim se za vikend nastavilo i vruće vrijeme, osobito u Slavoniji, ali i u zaleđu Dalmacije.

Rekordni Knin u Hrvatskoj i Tirana u Albaniji

U subotu je do apsolutnog rekorda za travanj došao Knin, u kojem je izmjereno 29.6°C. Time je srušen rekord iz 1952. godine, koji je iznosio 29.2°C. No sve te temperature nisu usporedive s najtoplijim europskim mjestom u subotu, a to je bila Tirana u Albaniji s izmjerenih 35°C. – navodi Šibenik meteo.

Biogradske plaže

U takvim prilikama potraga za osvježenjem može završiti na nekoj od najljepših biogradskih plaža, počevši od onih koje su u neposrednoj blizine samog centra grada (Dražica, Soline, Bošana, hotelske plaže Ilirije i Adriatica…) pa dalje prema popisu koji stoji u linku: BIOGRADSKE PLAŽE.

Rekordne brojke

Tijekom Slovenskog vikenda, mnogi će se gosti iz Slovenije okusiti čari plaža i uvjeriti se u gostoljubivost priobalja i stoga je realno za očekivati njihov povratak s još više gostiju i u srcu turističke sezone.

U prva dva dana manifestacije Slovenski vikend posjetilo je Biograd više od 10 tisuća ljudi. U hotelskoj kući Ilirija je već prvi dan manifestacije prijavljeno više od 500 turista iz Slovenije, a broj stranih turista u dva dana prelazi brojku od 6 tisuća. Mahom su to Slovenci, ali i Nijemci, Austrijanci, Česi pa i turisti iz Republike Koreje.

Igor Peternel, potpredsjednik HHO-a, s Pašmana poručuje…

Nasuprot Biograda s otoka Pašmana Igor Peternel, potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora,  na svom Facebook profilu već nekoliko dana objavljuje fotografije s pašmanskih plaža i u opisu jedne, posebno inspiriran ljepotom trenutka, navodi:

„Treba ljetovati u travnju i svibnju! Nema komaraca, maestrala, muha ni budala.“.

Zanimljiva objava odgovara trenutku u kojem je nastala i ova objava.

Foto ilustracija/arhiv

Uzbudljiv vikend je pred nama: Od Slovenskog vikenda u Biogradu, preko otvorenja Dana otvorenih vrata agroturizma u Maškovića hanu u Vrani do 18. Festivala cvijeća u Svetom Filip i Jakovu

Vikend pred nama donosi nam spoj poljoprivrede i gastronomije Ravnih kotara i šarene rapsodije cvijeća u Svetom Filip i Jakovu te sporta, rekreacije i zabave u Biogradu. Od 27. do 29. travnja održavaju se Dani otvorenih vrata agroturizma Zadarske županije, 18. izdanje Festivala cvijeća i Slovenski vikend. O Slovenskom vikendu već svi sve znamo, pa riječ dvije o preostale dvije manifestacije, plus program, koje se održavaju u sklopu Županijskih dana.

Drugi po redu Dani otvorenih vrata agroturizma Zadarske županije započinju u petak, 27. travnja u Maškovića Hanu u Vrani, a tijekom tri dana koliko manifestacija traje, predstavit će se ukupno 11 agroturističkih gospodarstava. Riječ je o spoju poljoprivrede, gastronomije i turizma, odnosno gospodarstvima koji su se na poziv AGRRA-e kao organizatora uključili u ovaj događaj, kojem je osnovni cilj promocija, ali i turistička aktivacija ruralnog prostora Zadarske županije kroz prezentaciju poljoprivredne proizvodnje, autohtonih proizvoda te valorizaciju ambijentalne gastronomije.

Tijekom “Dana otvorenih vrata agroturizma” svi posjetitelji moći će uživati u spoju poljoprivrede, gastronomije i turizma diljem Zadarske županije. Mnoga poljoprivredna gospodarstva i zadruge otvorit će tako svoja vrata, te po promotivnim cijenama prezentirati svoje najbolje proizvode.

Tako će na 11 lokacija u županiji, domaći i strani posjetitelji moći oskusiti lokalne delicije poput vina, maslinovog ulja, sireva, pršuta i ostalih tradicionalnih pripravaka i specijaliteta, pritom uživajući u prirodnim ljepotama zadarskog zaleđa.

Posjetitelji će moći degustirati posebno kreirane menije po pristupačnim cijenama na sljedećim seoskim gospodarstvima: Ražnjevića dvori, Mas – vin, Dušević, Sandra Babac, Maškovića han, Ante Butić, Matulić-Modus Vive, Roca Stnkovci, Šime Škaulj, Odžaković Agroturizam, Kraljevski vinogradi i Mićanovi dvori.

Osamnaesti po redu Festival cvijeća Zadarske županije u Svetom Filip i Jakovu tijekom tri dana svim posjetiteljima ponudit će sve vezano za cvijeće, od sudjelovanja na eko radionicama, preko različitih prezentacija do iznimno bogatog kulturno-zabavnog programa.

Ovogodišnji Festival cvijeća bit će u znaku obilježavanja Europske godine kulturne baštine i događanje koje prethodi Festivalu kulturne baštine, turističkih manifestacija, atrakcija i destinacija u Vukovaru od 3. do 6. svibnja. U programu svečanog otvorenja , na kojem će biti i predstavnici Grada Vukovara, predstavit će se i dio zaštićene hrvatske nematerijalne baštine na UNESOVOJ listi zaštićene svjetske baštine.

PROGRAM 18. Festivala cvijeća Zadarske županije 

  • četvrtak, 26. travanj

Seminar za cvjećare: Master designer NEIL WHITAKER iz Velike Britanije organizira seminar za cvjećare u Sv. Filip i Jakovu.

  • petak, 27. travanj

12:00 Otvorenje Festivala uz prigodni program – voditeljica Ljiljana
Vinković s HTV-a
18:00 Etno modna revija MINE PETRE s motivima filipjanske nošnje
18:30 Kulturno – umjetnički program KUD-a Sv.Roko

  • subota, 28. travanj

10:00-12:00 i 14:00-17:00
Kreativne igraonice i radionice za djecu
18:00 Obilježavanje Svjetskog dana plesa
20:00 Koncert grupe VATRA

  • nedjelja, 29. travanj

09:30-11:00 Kreativne igraonice i radionice za djecu
15:00 Cvjetni korzo dječjih vrtića Zadarske županije „NEKA RIVA U CVIĆU PLIVA“
16:00 Dječji zabavni program VOICE
18:30 Koncert MIE DIMŠIĆ
20:00 Puštanje lampiona s Velikog mula

TIJEKOM FESTIVALA
Izložbeno prodajni štandovi
Izložba orhideja OCEAN ORCHIDE iz Slovenije
Cvjetne instalacije Cvjećarnica Nives, Bjelovar, Mozaik Osijek, Udruge 3-5-8 Zagreb i PPVŠ Stanko Ožanić, Zadar
Dječje igraonice i radionice
BESPLATNA CVJETNA AUTOBUSNA LINIJA LIBURNIJE na relaciji ZADAR – SV. FILIP I JAKOV u subotu i nedjelju.

Polazak iz Zadra – Sv. Filip i Jakov

15:00, 17:00

Polazak iz Sv. Filip i Jakova – Zadar

15:45, 17:45, 20:45

 

 

 

TRADICIJA KOJU BI VALJALO ZAŠTITITI: Postupak soljenja srdela (inćuna)

Nutricionisti i gastronomi u današnje vrijeme najčešće ljudima preporučaju hranu u domaćoj obradi i preradi, bez konzervansa, a soljene srdele (inćuni) su upravo to, jelo bez konzervansa pripremljeno po najstarijem receptu prerade.

O plavoj ribi i njezinoj vrijednosti kao namirnice, mislim da nije potrebno trošiti previše riječi. Osim toga, plava riba je othranila generacije i generacije u hrvatskom priobalnom području i očuvala stanovništvo i na najudaljenijim otocima, koji bez ribolova u škrtom i suhom kamenjaru s oskudnom poljoprivredom sigurno ne bi mogli opstati.

Riba nije bila samo hrana onima koji su je lovili. Njome se trgovalo po cijeloj obali, ali i prema unutrašnjim krajevima Hrvatske, pa i u Bosni i sve do Beča i Budimpešte. Nekad nije bilo hladnjaka ni zamrzivača, a najbolji način konzervacije bilo je soljenje.

Umijeće soljenja srdela i inćuna prenosi se s koljena na koljeno još od rimskih vremena. Upravo je soljena riba do nedavno bila glavni izvozni riblji proizvod s ovih prostora. A onda, kao i danas, najcjenjenije slane plave ribe bili su baš inćun i srdela.

Za prave znalce usporedba inćuna i srdele je otprilike kao usporedba pancete s pršutom. Naravno da je srdela panceta, a inćun pršut. U posljednje vrijeme ponovno se otkrivaju vrijednosti ovih dviju usoljenih riba, a kupci u susjednim zemljama znaju cijeniti kvalitetnu jadransku srdelu i inćun, a kako ih pravilno usoliti, u nastavku je prikazan cijeli postupak.

SOLJENJE SRDELA (INĆUNA)

Veliki dio posla još uvijek se obavlja na tradicionalni način, dakle sve ručno, te zahtijeva stručnost i strpljenje. Soli se samo svježe ulovljena riba koja se najprije ostavi u velikim barelima, dok se krv potpuno ne iscijedi. Nakon toga riba se soli, a dva su načina kako se to radi.

PRVI NAČIN
Za soljenje moramo nabaviti 5 – 6 kg velikih svježih srdela ili inćuna. Što su veće, to bolje. Ova količina bit će dovoljna za plastičnu kanticu s poklopcem od 5 kg (poput onih u kojima se prodaje boja) ili limenku od 5 kg (poput onih u kojima se prodaju krastavci, đuveć i sl…). Bolje je kupiti koji kilogram više, pa za soljenje probrati samo one veće. Kupite 3 kg krupne morske soli. Ista je kao i za soljenje mesa. Poklopac kantice ili limenke trebat će vam na kraju postupka.

U kanticu stavimo prvi sloj soli tako da potpuno prekrijemo dno posude. Soliti možemo uvijek ali najbolje vrijeme je svibanj – lipanj. Naravno važno je i vrijeme kada uopće ima inćuna, iako za ulov danas nije nužno da je vrijeme mraka. Plave ribe ima skoro u svako doba godine i mjeseca, samo je pitanje kolika je kada cijena

Na svaki posloženi red stavimo toliko soli da izravnamo površinu, a da se pritom vide složeni redovi.

Sljedeći red slažemo okomito, pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prethodni i tako redom sve dok ne dođemo do vrha. Na vrhu svakog reda stavimo dovoljno soli da se površina izravna, i svaki posloženi red lagano pritisnemo. Glave slažemo prema van, a rep na rep prema unutra.

Završni red je na vrhu posude i sada je vrijeme da poklopac kantice koji odgovara odrežemo tako da može ući u posudu i prekriti složene ribe. Jasno da ćemo i ovaj zadnji red prekriti solju kao i svaki prethodni

Na kraju na izrezani poklopac stavimo uteg koji mora biti težak koliko teži posoljena riba. Uteg može biti kamen, ili tegla ispunjena vodom koja odgovara promjeru posude u kojoj smo solili. Ovaj uteg ostavimo sljedeća 3 do 4 dana. Za to vrijeme razina će se spustiti, pa ako želimo, možemo dosoliti još tri ili četiri reda ribe tako da ponovno bude do vrha.

Kad se riba stisne i razina u posudi spusti, pojavit će se tekućina, mješavina otopljene soli i soka iz ribe. Ukoliko ima puno krvi, ovu tekućinu je potrebno odliti i naliti čistu otopinu soli par centimetara iznad poklopca. Nakon toga smanjimo težinu utega na trećinu težine ribe (oko 1,5 do 2 kilograma). I to je sve. Sada treba samo počekati nekoliko mjeseci i riba je spremna za konzumaciju. Gotova je ako se meso lako odvaja od središnje kosti i ako u sredini nema krvavog sirovog mesa. To znači da ribe koje smo solili u svibnju možemo konzumirati već u kolovozu ili rujnu.
Ukoliko je riba osnovni sastojak jela, trebalo bi ipak iz nje izvući malo više soli. To se najbolje radi tako da se cijela riba položi u hladnu vodu koja se često mijenja. U vodi se ostave najmanje 30 minuta, ali može i duže, pa čak i nekoliko sati, ovisno o tome koliko se soli želi izvući. Umjesto vode može se koristiti i mlijeko.

DRUGI NAČIN
Po prvom jednostavnijem, uglavnom prisutnom u našim krajevima, riba se ne čisti, soli se cijela. U malim barelima srdele ili inćuni se slažu gusto jedan do drugoga, a između svakog reda se stavi bogati sloj krupne soli. Ribe moraju biti nabijene jedna uz drugu, a svaki red ide u drugom smjeru. Prelije se salamurom (zasićena otopina soli), na vrh se stavi poklopac i optereti dovoljno velikom težinom. Riba sazrijeva najmanje 3-4 mjesece, i tek tada je spremna za konzumaciju.

TREĆI NAČIN
Drugi način, prisutan u zapadnom Mediteranu, razlikuje se u tome što se prije soljenja ribama ručno otkine glava i ukloni se iznutrica, ali pažljivo da štitna žljezda ostane sačuvana kako bi se usporilo starenje mesa. Tek nakon toga slijedi soljenje kojim se uklanja masnoća iz mesa, riba se slaže u barele sa slojevima soli između, prelije se salamurom, poklopi i podvrgne pritisku. Temperatura prostorije u kojoj riba sazrijevaju ne smije preći 25°C, a proces sazrijevanja traje od 3 do 6 mjeseci. Što je temperatura veća, to je proces kraći. Tek tada slijedi završna obrada. Riba se vadi iz barela, pažljivo ocjedi, pa čak i centrifugira tako da se poslaže na pamućnu krpu, zarola i stavi u posebnu centrifugu (nekad ručnu) kako bi se odstranila sva slana voda. Nakon toga se riba opet ručno filetizira, dorađuje (npr. rola sa kaparima u sredini), slaže u male staklenke i prelijeva maslinovim uljem. – piše Marjan.hr

Postupak soljenja srdela (inćuna)

 

Novo u „Divi“ na katu Bure Centra: Maderoterapijom kontra celulita!

Na tržištu postoje različite metode za smanjivanje celulita – od kavitacije, preko laserskog tretiranja narančine kože, do ultrazvučnih frekvencija. Unatoč velikom izboru raznih metoda i tehnika, žene ipak sve više biraju masaže s rezbarenim drvenim valjcima koji pak izgledaju kao da su izašle iz bakine kuhinje. Metoda je nastala devedesetih godina prošlog stoljeća u Kolumbiji, a u posljednje vrijeme veliki je hit u Hrvatskoj. Riječ je o tzv. maderoterapiji, što je novost u Salonu ljepote Diva na katu Bure Centra. Reklo bi se, baš u pravi čas tj. uoči nove ljetne sezone kada nastojimo spremne uskočiti u bikini.

„Maderoterapija je masažna tehnika koja se pokazala najučinkovitija kada kad je u pitanju velika ženska boljka celulit“, započinje novu priču vlasnica kozmetičkog salona Diva Marija Jeličić.

Salon ljepote Diva na katu Bure Centra

Maderoterapija najčešće uključuje masažu nogu, trbuha i nadlaktica uz pomoć posebnih drvenih valjaka.

„Osoba se prvo masira glatkim drvenim valjkom kako bi se privikla na ovu masažu. Koža se potom tretira valjkom za piling koji potiče cirkulaciju, a zatim slijedi tretman posebno rezbarenim valjkom kojim se ulazi u dublje slojeve kože. Tretman podrazumijeva i masažu drvenim čašicama s rezbarenim dijelovima i bez njih, a kojima se dodatno uklanja narančina kora, te pomagalo za konturiranje tijela.“, objašnjava Marija.

Marija Jeličić i Salon ljepote Diva kontra celulita

Ne samo da smanjuje narančinu koru na kritičnim područjima tijela, ova metoda ima i druge blagodati.

„Maderoterapija pomaže svima koji imaju problema s tonusom mišića, cirkulacijom ili zadržavanjem vode zbog hormona i načina života“, dodaje Marija.

Rezultati se brže primjećuju kod punijih osoba kod kojih su poboljšanja vidljiva već nakon jednog ili dvaju tretmana. No za značajniji pomak potrebno je pak podvrgnuti se barem deset tretmana. A jedini nedostatak maderoterapije jest – ova metoda ne preporučuje se osobama s proširenim krvnim žilama.

Maderoterapija uključuje masažu nogu, trbuha i nadlaktica uz pomoć posebnih drvenih valjaka

Najveća Sfinga u Europi je ona u Zadru i ove godine slavi svoj 100-ti rođendan!

Iako se najpoznatija i najznačajnija Sfinga nalazi u Gizi, Egiptu, istina je pak da su mnoge sfinge razasute širom svijeta. Jedna od njih nalazi se u Hrvatskoj, a tu kreće jedna uistinu fascinantna priča oko nje.

Zadar, lijepi hrvatski primorski grad u posljednjih nekoliko godina postao je hrvatsko turističko središte. Činjenica da se najveća sfinga u Europi nalazi baš u Zadru ovaj grad čini još privlačnijim mnogobrojnim turistima koji obilaze Zadar. Dakle, najveća sfinga u Europi nalazi se u Hrvatskoj odnosno u Zadru! A pravo pitanje bilo bi – kako to da je u jedan europski mediteranski grad poput Zadra dospjela prava pravcata sfinga?!

Iako postoje brojni kulturno povijesni spomenici svuda po Dalmaciji, u najmanju ruku Hrvatska je zacijelo još zanimljivija upravo zbog zadarske sfinge i u svakom slučaju, priča o „hrvatskoj sfingi“ je, ponavljam, uistinu fascinantna!

Prije nego li uočite zagonetni spomenik u uvali Maestral, primijetit ćete tamo bezbroj vila koje su podignute u razdoblju Belle Epoque, s nevjerojatnim arhitektonskim projektima i prekrasnim vrtovima.

Vratimo se sad u 1901. godinu. U to vrijeme poznati Zadranin Giovanni Smirić u stvari bio je jedan od najistaknutijih građana Zadra iz 19. stoljeća, započeo je u uvali Maestral graditi ljetnikovac. Studirao je u inozemstvu, u Veneciji, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Attiliu Spineda de Cataneis. Zaljubili su se, oženio je Giovanni svoju Attiliu, preselili su u Dalmaciju, u Zadar, i izrodili petero djece.

Prema onome što se može istražiti, u skladu s klasicističkim i romantičarskim razmišljanjima 19. stoljeća kada se posebno njegovala ljubav prema egzotičnom, i njegova supruga Attilia i Giovanni bili su fascinirani okultnim i to je jedan od glavnih razloga zašto je njihov vrt bio ukrašen izuzetno zanimljivim elementima, kojih nema u vrtovima susjednih vila. Nažalost, uživali su tek nekoliko ljeta zajedno.

Kako se ispostavilo, veličanstvena sfinga u Zadru izgrađena je 1918. godine i to nakon što je Smirićeva supruga umrla, a sagrađena je kao spomen na njegovu suprugu Attiliu. I o sfingi o kojoj su isprepletene brojne legende, kako se čini, jedino je to istinito. Sudeći prema tome, sfinga u Zadru ove godine navršava svoju čak 100-tu godinu!

Sfinga je vrlo slična onoj pronađenoj u Egiptu, a razlikuje se tek u nekoliko detalja. Zadarska Sfinga izgrađena je od betona i ima ljudske ruke namjesto šapa. Misteriozna sfinga u Zadru ima hijeroglifski natpis koji do sada nitko nije bio u stanju dešifrirati.

Vila Attilia, sfinga i park, cijeli taj kompleks danas je zanemaren i nije prepoznat kao vrijedan dio kulturne baštine. U kući se danas nalaze ambulante, no cijeli park je zapušten i tek tu i tamo gradske tvrtke pokose travu. I premda je Giovanni Smirić bio prvi zadarski konzervator, kustos Arheološkog muzeja u Zadru, čini se da nije zavrijedio niti da neka ulica nosi ime po njemu..

Zadarska sfinga je oštećena i zahtijeva ozbiljnu restauraciju. Cijela ova priča o sfingi u mediteranskom gradu i zadarskom parku posvećenom uspomeni na ljubav i te kako bi se mogla iskoristiti u turističke svrhe, zar ne?

Zadarska sfinga je najveća u Europi i ove godine slavi svoj 100-ti rođendan

(Izvor: http://www.ancient-code.com/the-largest-sphinx-in-europe-is-located-in-zadar-croatia/)

NEVJEROJATNA PRIČA: Što je Irena Lalin, Biograjka koja ljubav traži na selu, ispričala RTL-u

S kadrovima Biograda koji se vrte na snimci uslijedila je na RTL-u i nevjerojatna priča Irene Lalin.

Irena Lalin (45) iz Biograda na Moru u show “Ljubav je na selu” prijavila se po drugi put i neće, kaže, odustati sve dok ne “pronađe idealnog alfa mužjaka“.

Ne samo da me prevario nego je to radio svih ovih godina. Ja sam mu samo bila paravan za normalan život, dok je on od mog napravio laž“, otkrila je Irena Lalin, koja je, kaže,  muku mučila poslije devet godina braka.

Činjenica da je on homoseksualac, gazila je sve njene bračne obveze, zavjete, odgovornost, vjeru, očinstvo, brak i prijateljstvo. – piše RTL.

Sam ulazak u brak, kao i ljubav, od početka su bili laž. A ja sam bila naivna i slijepa od ljubavi“, kazala je Biograjka. Kako kaže, u brak je ušla nakon samo 15 dana veze sa svojom netom napunjenom 21 godinom, a danas na taj dan gleda kao najveću pogrešku u životu.

Bila sam mlada, naivna i nisam to vidjela. I sada, dok se svega toga prisjećam, hvata me mučnina“, rekla je Irena, koja se u show „Ljubav je na selu“ prijavila po drugi put kako bi još jednom okušala sreću i pronašla srodnu dušu.

„Prijavljivat ću se dok god ne nađem svog alfa mužjaka!“, kazala je Irena koja je odabrala Denisa Rumca.

Po struci je fito farmaceutski tehničar, a trenutno radi u trgovini Sonicu kao prodavačica, zbog čega može zahvaliti showu.

U životopisu sam napisala da sam bila u showu i odmah sam dobila posao. Jako sam im zahvalna što su mi pružili priliku, a kada su vidjeli kako radim, dobila sam ugovor“, priča Lalin te dodaje kako su je i ove godine bliži prijatelji i neki mještani upitali za iskustvo u showu, a zbog nekih je dobila i dar.

Otišla sam u optiku s ciljem da si kupim dobre naočale, a onda me prodavačica upitala jesam li to ja ona Irena koja je bila na farmi kod Vinka. Nakon što sam joj ispričala svoje iskustvo s farme, nasmijale smo se i poklonila mi je lijepu majicu“, kazala je Irena.

Ljubav, ljubav i samo ljubav! To je jedini smisao života!“, ponavljala je kandidatkinja i rekla kako se nada da će upoznati iskrenog i dobrog muškarca koji bi je volio takvu kakva je. Zna raditi sve seoske poslove, a cilj joj je pronaći ljubav svog života, kako kaže, da postanu jedna duša i jedno tijelo. Za sebe kaže da joj je mana što je previše iskrena, ali da joj je to u isto vrijeme i vrlina.

Irena tek kreće u avanturu kod Denisa, a hoće li ga uspjeti osvojiti, doznajte u novim epizodama showa „Ljubav je na selu“! – navodi RTL.

Foto: Screenshot

Dužnici i dugovi u malom primorskom mjestu

Da vam objasnim situaciju. Živim u malom primorskom gradiću. Svi smo u dugovima do grla. Prošlogodišnja turistička sezona bila je ravna nuli, ovogodišnja predsezona ispo’ nule. Nikoga nema, nitko nam ne dolazi, nitko se ne najavljuje da će doći…

Kad li za Uskrs, iznenada kod Mate u pansionu… Uleti mu neki bogati Amerikanac, traži apartman.

– Ima slobodnih!, veli mu Mate.

Amerikanac ostavi 100 dolara na recepciji , uze ključ i krene obići svoj apartman.

Hitrim skokom Mate zgrabi lovu i otrča do mesara da mu vrati dug za nabavljeno meso.

Mesar uze šolde i hitro ode platiti dug svome dobavljaču.

Ovaj brže-bolje otrča do farme da plati prase seljaku za koje je dugovao još od Božića.

Seljak uze šolde i otrča do lokalne „mlade“ koja mu je već duže vrijeme davala na kredit i nedavno zaprijetila kako će mu počet’ uračunavat’ i kamate.

„Mlada“ otrča u Matin pansion da plati dugovanja za sobu koja je imala još od prošle godine.

Mate uze onih 100 dolara baš u trenutku kad bogati Amerikanac siđe niz stepenice i reče da mu ne odgovara apartman. Mate mu vrati njegovi’ 100 dolara i Amerikanac ode svojin putem.

Svi u našem mjestu zaključili su da, iako nije bilo neke velike zarade od tog bogatog Amerikanca, barem su svi uspjeli isplatiti svoje dugove i sad više nema razloga za brigu.

(Napomena: Svaka sličnost sa stvarnim osobama je sasvim slučajna.)

Foto ilustracija: Pixabay

Liga protiv raka Zadar – podružnica Biograd organizira predavanje: U Zavičajnom muzeju Biograd saznaj sve o prevenciji melanoma

Liga protiv raka Zadar – podružnica Biograd organizira predavanje o melanomu. Predavanje će se održati u utorak, 24. travnja u Zavičajnom muzeju Biograd s početkom u 18 sati, a predavač je dr. Ana Krvavica.

 

Od malignog melanoma, u Hrvatskoj je smrtnost za 50% veća od prosječne smrtnosti za države Europske unije. Cilj predavanja je upozoriti na zabrinjavajuće brojke o pojavnosti melanoma u Hrvatskoj, kao i na sve veći broj djece i mladih koji obolijevaju od tog smrtonosnog raka kože zbog čestih izlaganja suncu bez fotozaštite te ukazati na potrebu edukacije o pravilnoj zaštiti od sunca.

 

Foto ilustracija: Plaža Dražica