U 40. godini života preminuo je hrvatski teorijski fizičar čija je znanstvena karijera vodila od Zagreba i Ljubljane do Oxforda, Kopenhagena, Pariza i Barcelone
„Ugasilo se jedino sunce naše, jedina ljubav, sreća, ponos i veselje.“
Tim su riječima u osmrtnici objavljenoj u Zadarskom listu obitelj i supruga oprostili od prof. dr. sc. Berislava Buče, znanstvenika svjetskog ugleda koji je 13. rujna 2026. godine preminuo u Barceloni, nakon teške i kratke bolesti.
Rođen je 5. veljače 1987. godine u Splitu. Imao je samo 39 godina.
Njegov životni i znanstveni put bio je izniman. Posljednjih godina živio je između velikih europskih znanstvenih središta, a svojim je radom bio prepoznat u međunarodnoj zajednici teorijskih fizičara.
Iza akademskih titula, prestižnih institucija, znanstvenih radova i međunarodnih priznanja ostao je, međutim, čovjek koji je, prema riječima njegove obitelji, živio tiho i skromno, sa svojim najbližima i svojim svijetom izvan velikih znanstvenih pozornica.
Od Zagreba do svjetske znanosti
Berislav Buča diplomirao je fiziku, istraživački smjer, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine. Doktorirao je 2015. godine na Fakultetu za matematiku i fiziku Sveučilišta u Ljubljani.
Njegovo područje bilo je teorijska kvantna i statistička fizika, jedno od zahtjevnijih područja suvremene fizike.
Nakon doktorata odlazi u međunarodnu znanstvenu sredinu. Od 2017. do 2022. godine radio je kao postdoktorski istraživač na University of Oxford, jednom od najuglednijih svjetskih sveučilišta.
Potom odlazi u Dansku, na Niels Bohr Institute u Kopenhagenu, gdje je od 2022. djelovao kao assistant professor i osnovao vlastitu istraživačku grupu zahvaljujući Villum Young Investigator Grantu.
Njegov se znanstveni rad bavio ponašanjem kvantnih sustava, osobito složenim pojavama koje nastaju kada kvantni sustavi nisu u ravnoteži. Istraživao je kvantnu dinamiku, simetrije, otvorene kvantne sustave i vremenske kristale.
Objavljivao je u vodećim međunarodnim znanstvenim časopisima, a njegovi su radovi postali dio suvremene literature o neravnotežnoj kvantnoj fizici.
Znanstvenik, ali i čovjek različitih interesa
Berislav Buča nije bio posvećen samo fizici.
Zajedno sa suprugom Vendi Jukić Buča bio je jedan od osnivača hrvatskog portala Arheologija.hr, koji je pokrenut početkom prošlog desetljeća. Vendi je bila osnivačica i glavna urednica, dok je Berislav u projektu imao ulogu osnivača i webmastera.
Portal je od početka bio zamišljen kao mjesto posvećeno arheologiji, kulturnoj baštini, muzejima i popularizaciji znanosti. Iako je Berislavova profesionalna karijera pripadala teorijskoj fizici, kroz ovaj je zajednički projekt sa suprugom njegovao i interes za sasvim drugo područje.
Arheologija.hr tako je bio još jedan dio njihova zajedničkog života, a Berislav je, uz svoje znanstvene obveze, sudjelovao u njegovu tehničkom i sadržajnom razvoju.
Nakon odlaska u Oxford 2017. godine, portal je zabilježio i njihovu novu životnu etapu, a Vendi i Berislav nastavili su zajedno objavljivati tekstove, putopise i priloge o arheologiji, muzejima i znanosti.
Ta manje poznata strana njegova života pokazuje čovjeka širokih interesa, koji se nije zatvarao unutar vlastite struke.
Velika priznanja u godinama najvećeg uspona
Godine 2025. stiglo je jedno od značajnih priznanja njegove karijere.
Berislav Buča dobio je ERC Consolidator Grant, prestižnu potporu Europskog istraživačkog vijeća namijenjenu znanstvenicima koji su već ostvarili značajne rezultate i razvijaju vlastiti istraživački program.
Njegov projekt nosio je naziv EmPhaSys – Emergence of quantum information as a phase of matter in non-equilibrium systems.
Bio je to nastavak njegova dugogodišnjeg interesa za pitanje kako se u složenim kvantnim sustavima pojavljuju novi oblici kolektivnog ponašanja i kako se kvantna informacija može povezati s konceptom faze materije.
U isto vrijeme njegova se profesionalna budućnost ponovno mijenjala. Nakon rada u Kopenhagenu i Parizu, 2026. godine odlazi prema Barceloni, gdje je trebao nastaviti karijeru kao profesor na Universitat Autònoma de Barcelona.
U osmrtnici njegove obitelji istaknuto je da je preminuo na vrhuncu svoga života i uspjeha u znanstvenoj karijeri.
Posljednji dani u Barceloni
A onda je sve prekinula bolest.
Prema osmrtnici objavljenoj u Zadarskom listu, Berislav je nakon „teške i kratke bolesti“ preminuo u Barceloni 13. rujna 2026. godine.
Njegovi francuski znanstveni kolege iz Laboratoire de Physique Théorique et Modèles Statistiques pri Université Paris-Saclayu također su se oprostili od njega. U svom in memoriamu podsjetili su na njegov znanstveni put i doprinos području kvantne fizike.
Njego je profesionalni život bio izrazito međunarodan, između Zagreba, Ljubljane, Oxforda, Kopenhagena, Pariza, Barcelone, gradovi, sveučilišta i laboratoriji mijenjali su se, kao i znanstveni izazovi kojima se posvećivao.
Tiho i skromno, kako je i živio
Berislav Buča pokopan je 1. listopada 2026. godine u obiteljskoj grobnici u Biogradu na Moru, tiho i skromno.
Upravo onako kako, prema riječima njegove obitelji, i jest živio.
„Tiho i skromno, kako je i živio“, stoji u osmrtnici.
Iza javne biografije profesora, istraživača i znanstvenika ostao je čovjek koji je svojim najbližima značio neusporedivo više od svih akademskih titula i priznanja.
Bio je sin Drine i Ante. Bio je suprug Vendi.
Bio je čovjek koji je, uz sve velike svjetske laboratorije i sveučilišta na kojima je radio, imao svoj privatni svijet, svoje ljude i svoj dom.
Obitelj je zamolila da bude oslobođena kućnog žalovanja.
Njihovu privatnu bol treba poštovati.
Ostaje trag
U životu dugom samo 39 godina Berislav Buča ostavio je trag koji nadilazi trajanje njegova života.
Njegovi znanstveni radovi ostaju dostupni budućim generacijama istraživača. Njegovi rezultati nastavit će se citirati, proučavati i nadograđivati. Istraživačka pitanja kojima se bavio neće nestati njegovim odlaskom.
No iza znanstvene biografije ostaje i nešto što se ne može izmjeriti citatima, nagradama ili akademskim titulama.
Ostaju ljudi koji su ga voljeli, ostaju obitelj i prijatelji, ostaju kolege koji su s njim dijelili godine rada, ideje i razgovore.
I ostaje uspomena na mladog čovjeka čiji je život bio kratak, ali ispunjen znanjem, radom, ljubavlju i velikim putovanjima.
Od Zagreba i Ljubljane do Oxforda, Kopenhagena, Pariza i Barcelone vodio je put njegove znanstvene karijere.
Tužno, na kraju tog puta ostala je obiteljska grobnica u Biogradu na Moru.
Mjesto tišine.
Mjesto na kojem će ga njegovi najbliži pamtiti ne po titulama i priznanjima, nego jednostavno kao svoga Berislava.
Počivao u miru Božjem.
U ovim teškim trenucima obitelji, supruzi Vendi, majci Drini i ocu Anti upućujemo iskrenu i duboku sućut.
Neka im uspomena na Berislava bude utjeha i snaga u danima koji dolaze.
Izvori
- Zadarski list – osmrtnica prof. dr. sc. Berislava Buče
- Laboratoire de Physique Théorique et Modèles Statistiques (LPTMS), Université Paris-Saclay – in memoriam prof. dr. sc. Berislavu Buči
- Niels Bohr Institute, University of Copenhagen – profil prof. dr. sc. Berislava Buče
- European Research Council (ERC) – EmPhaSys / ERC Consolidator Grant
- Universitat Autònoma de Barcelona – informacije o imenovanju Berislava Buče
- Arheologja.hr – službeni impressum i arhiva portala
- University of Oxford – podaci o njegovu postdoktorskom radu
- Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu – podaci o studiju
- Fakulteta za matematiko in fiziko, Univerza v Ljubljani – podaci o doktoratu
