Danas, 13. lipnja, Katolička Crkva slavi blagdan sv. Ante Padovanskoga, jednog od najomiljenijih svetaca katoličkog puka, zaštitnika brojnih župa u Hrvatskoj i diljem svijeta. Njegov blagdan tradicionalno okuplja mnoštvo vjernika u molitvi i zajedništvu.
No, za stanovnike Polače i Ravnih kotara ovaj datum nosi i posebno, bolno značenje. Uz blagdan sv. Ante veže se i sjećanje na jednu od najvećih tragedija koja je pogodila ovaj kraj tijekom Drugog svjetskog rata.
Tragedija koja ne smije biti zaboravljena
Prema dostupnim dokumentima i svjedočanstvima preživjelih, u noći s 13. na 14. lipnja 1944. godine stradalo je između 80 i 87 osoba iz Polače i okolnih sela. Tijekom tog kobnog dana u samom mjestu ubijena je ili spaljena 41 osoba, među kojima su bila djeca, žene i starci.
Istodobno su 43 muškarca i dvije žene bili vezani žicom te odvedeni na tada nepoznatu lokaciju gdje su pogubljeni. Godinama se u tišini i strahu tragalo za mjestom njihova stradanja, no bez uspjeha.
Otkriće masovne grobnice na Kamenjaku
O tim događajima piše i Radoslav Rade Bobanović u svom stručnom radu „Život žitelja Općine Polača u progonstvu (1991. – 1995.)“, objavljenom u zborniku „Biogradsko-benkovački kraj u Domovinskom ratu“.
Tek nakon demokratskih promjena početkom 1990-ih otvorila se mogućnost sustavnijeg istraživanja zločina. Na temelju svjedočanstava preživjelih Polačana i pomoći mještana Radašinovaca te zaseoka Donji Bakovići, potraga je usmjerena prema brdovitom području iznad Vranskog jezera.
Na brežuljku Kamenjak, 305 metara iznad mora, 6. lipnja 1994. godine otkrivena je jama duboka 57 metara. Istraživanje koje su proveli pripadnici Gorske službe spašavanja iz Zadra potvrdilo je da se radi o masovnoj grobnici prekrivenoj ljudskim ostacima.
Bobanović navodi kako je upravo ta jama bila mjesto tragičnog stradanja Polačana, ali vjerojatno i drugih nestalih Hrvata s ovoga područja tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Križ na jami i početak izgradnje Križnog puta
Prvi veći posjet masovnoj grobnici organiziran je na blagdan sv. Ante, 13. lipnja 1994. godine. Prognani Polačani, pripadnici Hrvatske vojske i policije te stanovnici okolnih mjesta tada su postavili križ iznad jame, koji je blagoslovio tadašnji polački župnik don Igor Ikić.
Unatoč ratnim okolnostima, donesena je odluka o izgradnji Križnog puta s 14 postaja koji bi vodio do mjesta stradanja. Odluku je podržalo Općinsko vijeće Polače na prijedlog tadašnjeg načelnika Radoslava Bobanovića.
Svaka postaja oblikovana je od kamenja visine do dva metra, s križem od bračkog kamena visokim metar i pol. Križni put završava kod same jame, gdje je podignuta kapelica Svih svetih.
Mjesto molitve, istine i sjećanja
Projekt je predstavljen tadašnjem zadarskom nadbiskupu mons. Marijanu Oblaku i njegovu vikaru mons. Ivanu Prenđi, koji su ga podržali. U izgradnji su sudjelovali prognanici sa šireg područja Općine Polača uz pomoć pripadnika Hrvatske vojske.
„Za zidanje kapelice pozvana su dva vrsna kamenoklesara, Branko Bačić – Crni iz Lisičića i Joso Kvartuč iz Šopota, obojica u progonstvu, smještena u zajedničkim prognaničkim objektima po Biogradu na Moru.”
Radovi su započeli na blagdan Blagovijesti, a završeni neposredno prije obilježavanja godišnjice stradanja. Križni put i kapelicu Svih svetih blagoslovio je nadbiskup Marijan Oblak 13. lipnja 1995. godine, upravo na blagdan sv. Ante.
Toga dana Kamenjak su pohodile tisuće vjernika iz Zadarske nadbiskupije, Šibenske biskupije i drugih krajeva Hrvatske. Emocije su bile toliko snažne da su, prema svjedočanstvima sudionika, mnogi plakali, uključujući i samog nadbiskupa Oblaka.
Trajni spomen na nevine žrtve
Danas su Križni put i kapelica Svih svetih na Kamenjaku prepoznati kao mjesto molitve, hodočašća i sjećanja. Posebno su posjećeni na Veliki petak, kada ih pohode pripadnici Hrvatske vojske, policije i brojni vjernici.
Istodobno, Kamenjak postaje sve značajnija izletnička i memorijalna točka unutar područja Parka prirode Vransko jezero.
Na blagdan sv. Ante Padovanskoga prisjećamo se stoga ne samo velikog sveca, nego i nevinih žrtava čija je sudbina desetljećima bila prešućivana.
Neka njihova žrtva nikada ne bude zaboravljena.
Pokoj vječni daruj im, Gospodine, i svjetlost vječna neka im svijetli. Amen.
Izvor:
Podaci korišteni u ovom članku preuzeti su iz stručnog rada Radoslava Bobanovića „Život žitelja Općine Polača u progonstvu (1991. – 1995.)“, objavljenog u zborniku radova „Biogradsko-benkovački kraj u Domovinskom ratu“ sa II. znanstveno-stručnog skupa održanog u Biogradu na Moru 11. lipnja 2021. godine. Digitalno izdanje zbornika dostupno je na našim mrežnim stranicama – Biograjski.com.
Poveznica na digitalno izdanje zbornika:
Biogradsko-benkovački kraj u Domovinskom ratu – digitalno izdanje
