Pad Škabrnje 22. ožujka 1993. godine

Škabrnja, mjesto u zadarskom zaleđu, simbol je stradanja Hrvata u Dalmaciji tijekom Domovinskog rata, a vezan je uz strašan zločin postrojbi JNA i pobunjenih Srba koji su u studenom 1991. usmrtili 55 Škabrnjana. Velika borba za selo ponovno je slijedila tijekom bitke za Maslenicu kada je Škabrnja ponovno oslobođena, ali i 22. ožujka 1993. na kraju izgubljena.

U Operaciji Gusar Škabrnju su dva puta oslobađali pripadnici Bojne Zrinski, uz pomoć lokalnih postrojbi. Njihove položaje zatim je preuzela skupina IX. bojne HOS-a, iz sastava 114. brigade. Nažalost, činjenica da je ta postrojba provela 43 dana u ratnoj mišolovci rijetko je kome znana. Također je neznano da je selo htio posjetiti Franjo Tuđman, odnosno da je okruženu Škabrnju u veljači posjetila hrabra ekipa novinara HTV-a na čelu s Mladenom Stubljarom te presjednik HSP-a Dobroslav Paraga.

Bitku za Škabrnju obilježile su borbe za Ražovljevu glavu. Ta je uzvisina određivala sav život oko Škabrnje jer je uz Debelo brdo, najdominantnije uporište s kojega se kontroliralo šire područje Ravnih Kotara. 80-ak pripadnika HOS-a organiziralo je obranu time što su uz postojeća minska polja Škabrnju dodatno minirali, te izvodili stalne diverzije ka okolnim zaseocima, a posebno prema Ražovljevoj Glavi.

Tijekom nevjerojatno duge smjene HOS-ovci su bili izloženi stalnim napadima pa i pokušaju terorističke diverzije kada su pobunjeni Srbi teretni vagon pun eksploziva pustili da u slobodnom padu izazove katastrofu u Zadru. Srećom, vagon je prošao Škabrnju, izletio iz tračnica kod tunela Debeljak.

Obruč oko sela u idućim se tjednima sve više sužavao, neprijatelj je bio odlučan da iznova zauzme Škabrnju, posebno kada su HOS-ovci izveli žestok diverzantski napad na zaselak Biljane u kojemu su nanijeli velike žrtve srpskim dobrovoljačkim postrojbama. Ipak, kada je premorenim HOS-ovcima stigla prijeko potrebna smjena već nakon šest dana, elitne su postrojbe zloglasnog Kapetana Dragana napale Škabrnju, usmrtile šest pripadnika lokalnih postrojbi te zarobile veći broj branitelja. U sljedećih nekoliko dana borbi, selo više nije moglo biti osvojeno bez prevelikih žrtava te je do kraja rata ostalo u rukama pobunjenih Srba.

(autor teksta: Tomislav Šulj)

Naslovna: Foto/Screenshot