Biograd na Dnevnoj dozi prosječnog Dalmatinca

I Biograd na Moru se duhovitim prilozima, fotografijama i video zapisima, već nekoliko puta do sada, upisao na popularnu Facebook stranicu „Dnevna doza prosječnog Dalmatinca“. Htjeli mi ili ne htjeli prihvatiti, sve je više dokaza diljem svemrežja da se uklapamo u prosjek prosječnih. K tome u prilog u nastavku prenosim nekoliko takvih objava.

„Jedan kopa, četiri gledaju je li dobro radi. Klasika!“

„Jedan kopa, četiri gledaju je li dobro radi. Klasika!“

Jedna od prvih fotografija koja je objavljena na tom mjestu stigla je upravo iz Biograda. Opisana je s „Jedan kopa, četiri gledaju je li dobro radi. Klasika!“. Prizor je to s jedne od biogradskih plaža, najljepših na svijetu. Fotografija koja govori više od riječi slikovito prikazuje tipičnu dalmatinsku priču: jednog radnika koji kopa i četvoricu koji ga gledaju tijekom priprema za iduću turističku sezonu.

Osim što je izmamila na tisuće lajkova mnogobrojnih obožavatelja Dnevne doze…, mnogu su ovu fotografiju komentirali kako i priliči trenutku nastajanja iste. „Fali ih još 9 u krugu. Da svit pomisli da se nešto dogodilo“, „Pa i dogodilo se malo čudo – netko nešto radi za promjenu!“, „Samo 4 naprema jedan, to mora da je napredni dio Dalmacije, ispod 10 naprema 1 nema se što pričati.“, „Ne kužite vi ništa. Jedan je predstavnik investitora, drugi je nadzor, treći je šef gradilišta, četvrti je poslovođa, a operativac je u grabi.“, „Uvik jedan tovar vuče, drugi pomalo..“, tek su neki od stotine duhovitih komentara. Krenulo nas je i sada cijeli svijet polako saznaje da su žitelji Biograda tipični Dalmatinci, da po ničemu ne odskaču od prosjeka. Izuzetno smo ponosni na ovu fotografiju.

Aqua park za 0 kuna

Aqua park za 0 kuna

Još jedna zanimljiva fotografija iz Biograda osvanula je na popularnoj stranici. Fotografija prikazuje reklamni pano „Aqua Parka“ s cjenikom u kojem je naznačeno: 30 min za 0 kuna, 60 min za 0 kuna ili cijeli dan (all day) za 0 kuna. Gdje se točno nalazi taj „Aqua Park“ ovdje ipak nije naznačeno, što bi za ljude željne prave morske zabave i adrenalina svakako bila jedna vrlo, vrlo važna informacija. Objava je svima zagolicala maštu. Odmah se po plažama krenulo u potragu za lokacijom Aqua Parka.

Osim što je izmamila nekoliko stotina lajkova, spomenuta fotografija nije ovaj put izazvala Bog zna koliko suvislih komentara, jer su Dalmatinci, kao svi pravi navijači hrvatske reprezentacije na Europskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, UEFA Euro 2016. France, u komentare i u sve druge objave tada lupali #CRO i #CRO#OrangeSponsorsYou u želji da cijeli Eiffelov toranj zasvijetli u bojama Hrvatske.

„Biograd na Moru, engleski na kvasinu“

„Biograd na Moru, engleski na kvasinu“

 

Donedavno nitko od nas nije znao što su Fidget Spinneri, a sad su već preplavili cijeli planet. Ludilo s Fidget Spinnerima u Biogradu je ušlo u jednu novu dimenziju, kada je nastupio naš slavni dalmatinski mentalitet prema kojem od svega što postoji napravimo vic. Ova megapopularna igračka prošle godine dobro se prodavala, stoga su u jednom biogradskom dućanu odlučili dodatno naglasiti da ih imaju u svojoj ponudi. Upravo su svojim natpisom u izlogu, a koji glasi: „NOVO U PONUDI FINGRS SPINRS“, popraćenim adekvatnim crtežom, privukli veliku pozornost. To se dogodilo tako što je fotografija spomenutog izloga 7. lipnja 2017. završila je na popularnoj Facebook stranici „Dnevna doza prosječnog Dalmatinca“ i tamo izmamila na tisuće lajkova i posprdnih komentara. Priložena fotografija opisana je kao „Biograd na Moru, engleski na kvasinu“. Komentatori su se nadovezali „engleskim na kvasinu“, pa su neki od njih ovu objavu komentirali s: „će da ti kupimo, nou prablem“, „diskaunt fajv kunas“, „nju ofer“ i sl. Nedugo nakon objave, natpis je s izloga uklonjen, postavljen je novi, s ispravnim nazivom. I loša reklama je dobra reklama, tako da se nadam da su ovom dućanu prodali više „fingr spinrsa“.

„Upute za sistematski pregled“

„Upute za sistematski pregled“

Objava od 28. ožujka 2017. godine, grafit „Oš vti moe jaje“ na plaži. „Mora da je tu i ordinacija“ piše jedan, drugi zaključuje da su to pripreme za Uskrs.

„Biograd, nema se za smještaj“

„Biograd, nema se za smještaj“

Sezona na izmaku, vrijeme radnje: 10. rujna 2017. godine, nova fotografija prikazuje muškarca i ženu kako spavaju na travi. Komentari: „Čekaju trajekt za Tkon“, „Ima se za tenk“, „Turizam naše sutrašnjice“, „Važno da se ima za litovat…“ i „Ko će gledat svaku sitnicu“, „Mizerija, mizerija“.

„Vučna služba u Biogradu n/m“

„Vučna služba u Biogradu n/m“

Kako funkcionira vučna služba na samo 10-ak metara od lokalne policijske postaje prikazuje sljedeća fotografija. „Snalažljivost je vrlina“, „Polaže vozački za pauka a kriza, pa mora traktor“, „Traktor je oduvijek vučno prijevozno sredstvo“, izdvajam iz mora komentara.

Kad voziš Mercedes“

Sljedeća je i posljednja objava „Kad voziš Mercedes“ je video zapis od 23. ožujka 2018. Nevjerojatna snimka prikazuje vozilo Mercedes koje se kreće po nogostupu za pješake na središnjem raskrižju u centru Biograda kod gradske tržnice. Naši domaći Biograjke i Biograjci odmah su prepoznali lokaciju i odmah je naglasili u komentarima, tako da ne bude zabune. „Ovog ima samo u Biogradu“, „Ovaj je garant iz Imockog popriko“, „Dobro je dok ide po nogostupu, a ne preko njega prema pothodniku“, „A di je Brašo, što mu nije kaznu ošinija.“, tek su neki od komentara.„To je posebna traka za mercedes. Zato je i ograđena s lancem i stupovima, nek’ se zna i ne ulazi svak (ko nema merđu)“, obrazlaže jedan. „Kud li je uša da mi je znati???“, čudi se drugi. „Ovo mora da je GPS navodija“, „Pomalo on, brigega“, „A men tog Bjograd baš malo ža, zavladaše brajsuni“ pišu. A ima i onih koji mu se dive: „Koji kralj!“.

Video se može pogledati: OVDJE!

Kulturna dobra na području grada Biograda na Moru

Na području grada Biograda na Moru nalazi se ukupno 15 kulturnih dobara. Ukupno osam kulturnih dobara pripada kategoriji „arheološka baština“, dva kulturna dobra pripadaju kategoriji „profana graditeljska baština“, jedno kulturno dobro pripada kategoriji „sakralni/religijski predmeti“, jedno kulturno dobro pripada kategoriji „kulturno-povijesna cjelina“, jedno kulturno dobro pripada kategoriji „sakralna graditeljska baština“, jedno kulturno dobro pripada kategoriji muzejska građa i jedno kulturno dobro pripada kategoriji „memorijalna baština“.

Sva kulturna dobra na području grada Biograd na Moru:

Arheološki ostaci crkve sv. Tome, Arheološko nalazište Baštijunski brig Istok, Arheološko nalazište Baštijunski brig Zapad, Crkva sv. Ivana Evanđelista, Crkva sv. Stošije, Drveni retabl oltara iz crkve sv. Stošije, Kulturno-povijesna cjelina grada Biograda na Moru, Ostaci antičke arhitekture, Ostaci antičkog pristaništa, Ostaci crkve sv. Katarine, Ostaci velikog antičkog operativnog pristaništa i okolnog kulturnog sloja, Zavičajni muzej Biograd na Moru – muzejska građa, Zgrada „Stara škola“, Zgrada bivše antimalarične stanice, Zgrada bivšeg mlina.

Arheološki ostaci crkve sv. Tome

Crkva je pripadala ženskom benediktinskom samostanu koji je u 11. stoljeću osnovao hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Tlocrtno to je bila trobrodna građevina s tri istaknute polukružne apside na istočnoj strani. Danas nije vidljiva, jer su preko njenih ostataka sagrađene obiteljske kuće i asfaltna cesta.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 11. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1738
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Arheološko nalazište Baštijunski brig Istok

Na predmetnom području nalaze se arheološki ostaci iz više povijesnih razdoblja, a to su: vila rustika, zasad nepoznato srednjovjekovno selo te antički ili srednjovjekovni kamenolom (koji se nalazi zapadno od vile i sela). Arheološkim istraživanjima će se dobiti više podataka o nalazištu

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4094
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Arheološko nalazište Baštijunski brig Zapad

Na području grada Biograda n/m na predjelu poznatom pod nazivom Baštijunski brig se nalaze ostaci manjeg antičkog objekta. Arheološkim istraživanjem je utvrđeno da se radi o kvadratnom objektu dimenzija 5.60 x 7 m. Zidovi su sačuvani mjestimice u visinu do 0,30 m i širinu do 0,50 ma a građeni su od nepravilnog kamenja povezanog bijelom krupnozrnatom žbukom (tehnika opus incertum). Objekt je vjerojatno bio prizeman, te pokriven krovom što nam sugeriraju pronađeni ostaci krovnog crijepa.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4084
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Crkva sv. Ivana Evanđelista

Crkva je posvećena 1076. godine. Pripadala je muškom benediktinskom samostanu, koji je u drugoj polovici 11. stoljeća osnovao hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Po ostacima zidova sačuvanim do 1 metar visine vidljivo je da se radi o trobrodnoj bazilici, dimenzija 29 x 12,5 metara, s predvorjem na zapadnoj i tri polukružne apside istaknute u prostor na istočnoj strani. Zidovi crkve izvana su raščlanjeni lezenama. Unutrašnjost crkve je, prema ostacima nađenim u apsidi, bila ukrašena freskama.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 11. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1737
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Crkva sv. Stošije

Biogradska župna crkva je monumentalna jednobrodna građenina s četvrtastom apsidom i zvonikom. Građena je kamenim kvaderima fine obrade u baroknom slogu. Pročelje ima profilirani portal i rozetu a vrh zabata krasi kameni barokni kip Sv. Stošije, dok su bočne fasade podjeljene u tri polja i tri prozorske osi. Zvonik je građen rustičnije u neostilskim oblicima. Visok je 30 m. s posvetnom pločom iz 1859.god. Od inventara je najznačajniji drveni polikromirani barokni oltar.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1761. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1214
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Drveni retabl oltara iz crkve sv. Stošije

Drveni, rezbareni, bojani i pozlaćeni retabl (visina do Kristova Križa 592cm, širina 395cm, Matio Ruina, 1705.) iz crkve sv. Stošije u Biogradu oblikom je trodijelan, razdijeljen je s četiri stupa, koji počivaju na postamentima ukrašenim anđeoskim glavicama. U tri niše lučnog završetka postavljene su slike na platnu: Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom, sv. Anastazijom i sv. Josipom (250x138cm), sv. Petar (123×46,5cm) i sv. Pavao (122x46cm). Ispod Na rebrima retabla su u visokom reljefu izrađeni anđeli od kojih jedan nosi svitak s natpisom: AD 10 TBRE 1765 F. (FA)TTO RENOV 1932. Atiku čine trokutni zabat s poprsjem Boga Oca, na krakovima trokuta sjede dva anđela, u vrhu je Uskrsli Krist.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1705. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4494
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Kulturno-povijesna cjelina grada Biograda na moru

Biograd je gradić smješten na prirodnom poluotoku u obliku jezičca. Sa sjeverne strane je prostrana uvala Bošana sa ostacima antičke luke i ville rustike. Kao urbano središte Biograd se navodi još u X. stoljeću kao sjelo hrvatskih vladara.U XI.st. postaje jedan od važnijih gradova tadašnje ranofeudalne Hrvatske. Rušenjem od strane Mlečana ostaje tek manja varoš koja se za Turskih provala utvrđuje u sjelo kapetanije za okolna naselja. Kuće na poluotoku su većinom ruralnog karaktera, katnice i dvokatnice kamenih i žbukanih pročelja,.one na obali imaju nešto urbanije osobine. Početkom 20.st. u predjelu Varoš nastaju kuće urbanog karaktera sa žbukanim profilacijama historicističkih stilova

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 8 st.p.n.e. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4244
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Ostaci antičke arhitekture

Na dubini od 1,5 do 3 metra, kao nastavak rimskih zidova s obale, nalaze se ostaci rimskih pristanišnih nasipa. Istočni nasip građen je od kamena lomljenca, s glavom u obliku šiljka, a oko njega se nalaze ulomci tegula, suspenzura, amfora i pitosa. Zapadno pristanište građeno je u obliku slova L, od velikih kamenih blokova, ispunjenih lomljencem. Pruža se 160 metara u more, zatim se lomi pod pravim kutom i nastavlja u dužinu još 45 metara. Uokolo pristanišnih nasipa nalaze se kamenje brodskog balasta i ulomci antičke keramike. Nalazište se datira od 1. do 4. stoljeća.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-28
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Ostaci antičkog pristaništa

Otočić Oštarije/Kumentić, pred Crvenom lukom kod Biograda, u antici je bio povezan s kopnom i nalazio se na južnom dijelu šireg kompleksa antičke rustične vile na položaju Kumenat, kao njezino povremeno pristanište. Ostaci pristaništa nalaze se na sjeverozapadnoj strani otočića, na dubini od jednog metra, izgrađeno je u obliku slova L, dužine 28 i širine 10 metara. Uokolo pristaništa utvrđeni su ulomci antičke keramike, a nalaza ima i u naslagama pijeska oko podmorskih gradnji.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-30
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Ostaci crkve sv. Katarine

Ostaci crkve Sv. Katarine nalaze se na istoimenom otočiću nasuprot Biograda n/m. Crkva je jednobrodna sa polukružnom apsidom, dimenzija 7,70 x 4,.50 m. Građena je od neuslojenog priklesanog kamena, a vjerojatno je bila ožbukana. Crkva se okvirno datira u kasnoromaničko ili ranogotičko razdoblje

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2804
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Ostaci velikog antičkog operativnog pristaništa i okolnog kulturnog sloja

Pristanište antičkog objekta, vile ili solane, čiji su ostaci na obali, nalaze se u moru na dubini od 2 do 5 metara. Pristanište ima oblik jezičca dužine 76 i širine 25 metara. Orijentirano je u smjeru jugozapada, građeno od većih kamenih blokova i ispunjeno lomljencem. Uokolo njega ustanovljen je kulturni sloj debljine 30 do 40 cm. Jedno je od najvećih operativnih pristaništa na srednjem Jadranu čiji se nastanak datira u 1. stoljeće.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-32
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Zavičajni muzej Biograd na Moru – muzejska građa

Zavičajni muzej Biograda na Moru čuva vrijednu spomeničku baštinu iz bogate prošlosti biogradskog primorja i okolice. U Registar kulturnih dobara RH upisane su slijedeće zbirke Muzeja: Likovna zbirka, Zbirka Domovinskog rata, Zbirka odljeva glagoljskih natpisa, Zbirka glazbala i glazbenih zapisa, Zbirka razglednica, Prapovijesna zbirka, Zbirka karata i planova, Zbirka NOB-a, Zbirka plakata te Zbirka „Teret potopljenog broda 16. stoljeća – Gnalić“ koja se izdvaja svojom vrijednošću i značajem.
Brodolom kod otočića Gnalića zasigurno je najpoznatiji postsrednjovjekovni brodolom u hrvatskom podmorju. Riječ je o jednom od najbolje sačuvanih renesansnih potopljenih brodova čiji se teret, također zadivljujuće dobro očuvan unatoč činjenici da je gotovo 400 godina proveo pod morem, nađen i u iznimno velikoj količini, čuva u Zavičajnom muzeju Biograda na Moru.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-5243
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Zgrada “Stara škola”

Zbog potrebe unaprjeđenja školstva zgrada se počela graditi 1905. godine zaslugom načelnika Huberta Borellija i predsjednika Općine Roka Pelicarića. Zgrada je dovršena 1906. godine te je potom započela školska nastava, dok je 1911. godine zatražena njena adaptacija. Novootvorena mješovita pučka škola imala je tri odjeljenja. Osnovna škola u ovoj zgradi djelovala je do izgradnje nove krajem 1967. godine. Nakon toga u zgradi je djelovao katastarski ured i još neka druga općinska tijela.To je katnica s potkrovljem položena uz glavnu prometnicu koja vodi na obalu (točnije građevina ima etažnost: podrum + prizemlje + kat + potkrovlje). Glavne tlocrtne dimenzije ove zgrade su 27×7,7 te dvorišnog istaka koji ima dimenzije 4,55×3.33 + 3×3,84m. Visina vijenca zgrade je 9,45m, visina do sljemena je 11,75m. Zgrada ima krov na četiri vode koji je prekriven kupom kanalicom. Glavni ulaz kojim se pristupa kamenim stubištem s nogostupa je na zapadnom pročelju. Na glavnom ulazu su drvene vratnice skromnih historicističkih i secesijskih oblika, isto tako doprozornici na pročeljus u ukrašeni skromnim dekoracijima u žbuki koje su nalik arhitravnim gradama.

Lokacija: Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1905. god. do 1906. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5223
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Zgrada bivše antimalarične stanice

Zgrada bivše antimalarične stanice u Biogradu na moru podignuta je početkom 30-tih godina 20. stoljeća. Gradnji je prethodilo osnivanje Instituta za proučavanje i suzbijanje malarije u Trogiru 1922. godine od strane higijeničkog Zavoda Banovine Hrvatske. Tadašnje Ministarstvo narodnog zdravlja kraljevine SHS gradi sustav zdravstvenih stanica i javnih bunara, pa je prema projektu sušačkog i riječkog arhitekte Davida Bunette (1891-1964) građevinu podigao graditelj inženjer Vegan Malik Karaganjan.
Zgrada se nalazi u samom centru kraj autobusnog kolodvora, položena je svojim pročeljem ka jugozapadu. Građena je kamenom koji je ožbukan, a sokl je izveden u bunjatu do visine cca. 1,00 m. Zgrada ima blagi „L“ tlocrt, objekt se visinski raščlanjuje u dva volumena, uz glavnu ulicu na sjeverozapadu je volumen na dvije etaže je sa četverostrešnim krovištem. Glavno pročelje rastvaraju ulazna vrata zasvedena lukom, a istog oblika su i tri manja prozora sa strane (prozori su zasvedenih lukova sa malim plitkim balkonima koje zatvaraju željezne ogradice). Na začelju su tri jednostavnija recentna otvora. Na jugozapadnom pročelju je jedan dvojni prozor a balkonom na katu, te jedan prozorom u prizemlju. Zgrada ima sve odlike provincijalne moderne, karakteristične za period 30-tih godina 20. stoljeća.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1930. god. do 1934. god.
Autor: David Bunetta

Oznaka kulturnog dobra: P-5291
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Zgrada bivšeg mlina

Zgrada bivšeg mlina u Biogradu na moru podignuta je početkom 30-tih godina 20. stoljeća. Nakon potrebe za modernizacijom mlinskog postrojenja podignuta je ova zgrada, u čijem prizemlju je preseljen pogon iz starijeg porušenog mlina kao i dodano novo postrojenje. U mlinu je nekada bilo 5 mlinskih kamenova. Prvi mehanizam radio je na ugljen, potom na drva i u konačnici na elektromotor. Na katu zgrade, iznad mlina, do početka drugog svjetskog rata djelovao je Hrvatski dom. Samoj zgradi prigrađen je aneks na začelju kasnih 50-tih godina, u kojem je vrlo kratko djelovala i uljara. Mlin je radio do 1966 godine kada je postrojenje prodano. Danas su u zgradi uredi trgovačkog društva „Bošana“ i „Komunalca. Sama zgrada je katnica, sa krovom na četiri vode koji je prekriven pokrovom od kupe kanalice. Osnovne dimenzije u izvornom tlocrtu iz 30-tih godina su 18 x 8 metara, dok je aneks dimenzija 18 x 6 metara. Pročelje je jednostavno sa ulaznim vratima i tri prozora u prizemlju, na katu su četiri prozora. Bočno je ulaz na kat kojim se pristupa vanjskim kamenim stepeništem. Jugoistočna fasada je rastvorena sa vratima u prizemlju i prozorom na katu. Zgrada na začelju sa aneksom nema nikakve ambijentalne vrijednosti. Građevina je značajna zbog svoje povijesne vrijednosti te kao memorijalni objekt na gospodarski i društveni život Biograda.

Lokacija: Biograd na Moru
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 1930. god. do 1935. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5339
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

 

Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zadru
Kontakt adresa KO: I. Smiljanića 3, 23000 Zadar

Telefon: 023/ 211-129

Drveni retabl oltara iz crkve sv. Stošije

(Preneseno s bus.hr)