Na svim kioscima je u prodaji 105. broj VP, magazina za vojnu povijest, za prosinac, gdje će se, u dva nastavka, pokušati objasniti zašto je Biograd na Moru, kao maleni obalni grad, u dužem razdoblju tijekom Domovinskog rata postao jedna od najviše napadanih meta srpskog topništva. Tako je igrom slučaja po drugi put na naslovnicu tiska dospio hrabri Biogradac, Boran Ivanović, koji je u ono vrijeme kao pirotehničar i vođa pirotehničke ekipe Općinskog stožera civilne zaštite Biograda na Moru čak i pod pod uzbunama skupljao ubojite eksplozivne naprave, tzv. zvončiće, neeksplodirane granate, mine…i time spriječio još veća stradavanja civila, a da za to nije od Biograda na Moru dobio čak ni pohvalu ili zahvalnicu. Razmislite o tome dragi naši čitatelji kad budete predlagali osobe za godišnja odlikovanja Gradu Biogradu na Moru ili ostalim općinama u okolici.
Krajem rujna 2019. godine, a o tome u prilogu piše autori Tomislav Šulj i Josip Čerina, u Benkovcu je svečano obilježena 25. obljetnica osnutka 134. domobranske pukovnije HV-a, prigodom čega je održan znanstveno-stručni skup „Biogradsko-benkovački kraj u Domovinsko ratu“.
Rezultati ovoga skupa, naglašavaju spomenuti autori, pokazali su kako je biogradsko-benkovačka bojišnica iznimno važna, a relativno zanemarena istraživačka tema Domovinskog rata. Između ostalih, tematizirana je provedba pobunjeničke „strategije realne prijetnje“, odnosno udari teškim topništvom na područje Općine Biograd na Moru.
Iako je Biograd na Moru malen obalni grad, u jednom dužem razdoblju postao je i bio jedna od najviše napadanih meta srpskog topništva tijekom 1993. godine. Napad koji je po tragičnim posljedicama najviše obilježio fenomen zločinačke odmazde pobunjenih Srba po civilnim ciljevima u Biogradu na Moru zbio se 14. lipnja 1993. godine kada je zbog djelovanja raketnog sustava Orkan po gradskoj plaži Soline poginulo pet mladih osoba, a sedam ih je ranjeno.
No iako najtragičniji po posljedicama, zapravo je to bio samo jedan od mnogobrojnih dana kada je Biograd na Moru bio izložen osvetničkim udarima, a koji su nosili velike materijalne štete i ljudske žrtve tijekom većeg dijela 1993. godine.
U kakvom je tada opsadnom stanju od projektila srpskog topništva živjelo cjelokupno stanovništvo biogradske općine najbolje je posvjedočila fotografija s naslovne strane Večernjeg lista od 18. lipnja 1993. godine koja prikazuje Borana Ivanovića s rukama punim neeksplodiranih zvončića koje je sakupio u posljednjem granatiranju Pakoštana.
O svemu ovome, stoji u uvodniku autora Zvonimira Despota, čitat ćemo u dva nastavka, dakle o ovome i idućem broju VP (105. prosinačkom i 106. siječanjskom) magazina za vojnu povijest. Bogat ilustrirani prilog u prvom nastavku proteže se na čak deset stranica.
Boran Ivanović, mladić s naslovnice Večernjeg lista od prije 26 godina, po zanimanju inženjer, danas se bavi ronjenjem po biogradskom arhipelagu i u NP Kornati, gdje tijekom ljetne sezone svojim zaraznim entuzijazmom i voljom za biogradske turiste znalački pronalazi najljepša mjesta za ronjenje. Više o tome na Boran – Diving.eu.
Fotografija: VP