U nedjelju, 28. listopada, u 3 sata ujutro završava ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, i počinje zimsko računanje vremena.
Državni zavod za mjeriteljstvo priopćio je u ponedjeljak kako se ljetno računanje vremena, koje je ove godine počelo 25. ožujka, završava ovu nedjelju, 28. listopada. Računanje vremena pomiče se za jedan sat unatrag, tako da se 3 sata i 00 minuta računa kao 2 sata i 00 min, odnosno da se kazaljka sata pomakne za jedan sat unatrag.
Zimsko računanje vremena trajat će do 31. ožujka 2019. godine.
To znači da ćemo od nedjelje moći sat vremena dulje spavati te da će već nakon otprilike 17 sati padati mrak.
Je li ovo zadnji put da pomičemo kazaljke unatrag? Odgovor ćemo dobiti kad Europski parlament i Vijeće Europske unije odluče o prijedlogu Europske komisije, donesenom prije nešto više od mjesec dana, da se pomicanje sata ukine.
Podsjećam da je Europska komisija u rujnu objavila prijedlog da se ukine polugodišnje pomicanje sata 2019. godine, u ožujku bi to mnoge zemlje u EU mogle učiniti po posljednji put. Prijedlog je iznesen nakon što je u EU-u provedena anketa koja je zabilježila rekordni odaziv od 4.6 milijuna ispitanika. Čak 84 posto njih protivi se praksi pomicanja sata.
Prema prijedlogu Europske komisije, svaka država članica bi do travnja 2019. godine trebala odlučiti namjerava li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija. Posljednje obvezno pomicanje sata na ljetno računanje vremena bilo bi u nedjelju, 31. ožujka 2019. Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi napraviti još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju, 27. listopada 2019. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.
„Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju, postavlja jasan i kratak vremenski okvir kako bi promjene stupile na snagu te potiče konzultacije na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se osigurao koordinirani pristup među državama članicama. Zakonodavni prijedlog nastoji osigurati da se sve izmjene dogode na koordinirani način između susjednih država članica kako bi se zaštitilo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjegla fragmentacija. Kako bi prijedlog Komisije stupio na snagu na vrijeme, Europski parlament i Vijeće Europske unije trebaju ga usvojiti najkasnije do ožujka 2019. godine“, kazao je u rujnu zastupnik Europskog parlamenta Davor Škrlec.
Malo više o toj temi u video prilogu: