U Facebook grupi Biograd Ivan Colić podijelio je s članovima zanimljiv povijesni (kon)tekst i fotografiju koji prikazuju ljeto 1934. u Biogradu kroz oči čeških skauta i njihova putovanja brodom Gospa Poišana. Njegov zapis donosi bogate detalje iz tog vremena, obogaćene povijesnim činjenicama i arhivskom fotografijom. Donosimo njegov tekst u cijelosti, uz manje uredničke dopune.
Prekrasni trabakul Gospa Poišana isplovio je iz Biograda prema Kornatima početkom kolovoza 1934. godine. Te je godine češki Ferijalni savez unajmio Gospu Poišanu kako bi povezao skaute – djecu od 13 do 16 godina – duž cijele obale tadašnje države, pod vodstvom putopisca Jaroslava Nováka. On je to putovanje pretočio u knjigu Pod bílými plachtami (Pod bijelim jedrima).
Knjiga obiluje danas arhivski vrijednim fotografijama, ilustracijama i klasičnim češkim humorom – vidljivim i na stranici knjige gdje uz sliku trabakula Gospa Poišana autor Kornate naziva Saharom.
Biogradu je posvećeno čak 10–15 stranica, koje počinju fotografijom uplova Gospe Poišane na rivu kod današnjeg Malog Mista. Tamo tada nije bilo nikoga, a iz daljnjeg teksta saznajemo da su skaute više od pola sata tražili prvog prolaznika kako bi ih uputio do kuće kapelnika Biogradske limene glazbe – gospodina Hegela. On ih je, kao Čeh, verbalno napao jer su stigli u tri ure popodne – po najvećoj vrućini – umjesto u neko razumnije doba dana, budući da “svi Biograci tada odmaraju”. Iz toga je jasno kako je jedna od tadašnjih biograjskih užanci bila – popodnevna siesta ili fjaka.
Dalje se opisuje kako ih je don Kažimir Perković – bivši svećenik, strastveni istraživač i osnivač Muzeja hrvatskih starina u Biogradu – poveo do neke hrpe kamenja, i baš kad je spomenuo da je to dvor hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., iz obližnje ruševine začulo se revanje tovara. Skaute je to nasmijalo i komentirali su kako im se čini kao da im je taj “kralj na neki način dao znak”.
Kasnije, u tek izgrađenom „Karaganjinom“ hotelu, pobrojali su sve žmule vina koje je don Kažimir Perković popio tijekom oproštajne zdravice – zapisana je svaka njegova riječ, uz ilustraciju njega kako nazdravlja čašom vina “ka Jure iz Šibenske vinarije”, navodi Colić.
📌 Tko je bio don Kažimir Perković?
Don Kažimir Perković (Ražanac, 1884. – Biograd, 1943.) bio je svećenik koji je 1923. napustio crkvenu službu (njegovo posljednje službovanje bilo je u župi Polača) i život u potpunosti posvetio proučavanju i očuvanju hrvatske – ali i svjetske – kulturne baštine. Bio je opsjednut starinama te je slobodno vrijeme provodio na arheološkim lokalitetima, neumorno sakupljajući materijal koji je donosio u Muzej hrvatskih starina u Biogradu na Moru, koji je sam osnovao 1925. godine. Često je vodio ljutu borbu s tadašnjim općinskim vlastima, koje nisu previše marile za očuvanje kulturnih vrijednosti.
📘 Gdje je danas ta knjiga?
Knjiga Pod bílými plachtami izvorno je objavljena 1936. godine u Pragu, u izdanju 5. odreda čeških vodnih skauta. Ima 243 stranice, brojne fotografije, crteže i duhovite opise putovanja duž jadranske obale, uključujući i detalje iz Biograda na Moru.
Autor knjige, istaknuti izviđački dužnosnik, metodičar i književnik Jaroslav Novák Braťka sa svojim je skautima poduzeo još dva jedriličarska putovanja po Jadranskom moru. Oba je fikcionalizirao u knjigama Mořská hvězda i Ve stopách Odysseových. Međutim, jedno od tih putovanja mnogo je realističnije zabilježio u putopisnoj knjizi Pod bílými plachtami, objavljenoj 1936. godine u maloj nakladi, namijenjenoj skautima. Uz zanimljiv opis putovanja, knjiga sadrži i desetke jedinstvenih fotografija te crteža poznate izviđačice i slikarice Mariquite.
Povodom šezdesete obljetnice njegove smrti, Zaklada izviđača Jaroslava Foglara objavljuje uređeni reprint knjige u ograničenom izdanju od 200 primjeraka.
Ove godine u Češkoj je, dakle, tiskano reizdanje knjige Pod bílými plachtami, ali u ograničenoj nakladi. Stoga ovim putem donosimo Colićev prijedlog ravnatelju biogradskog muzeja, kao i gradskoj knjižnici, da je pravovremeno nabave. Osim što ima neprocjenjivu dokumentarno-povijesnu vrijednost za Biograd tih ljetnih dana 1934., reizdanje je možda i jasnije nego original, jer uključuje dodatke poput predgovora i povijesnog konteksta te stare slike i razglednice iz tog razdoblja.
📸 “U novom reizdanju nalazi se i fotografija 7–8 biogradske dice uz dva tovara, s kojima se češki skaute nikako nisu mogli sporazumjeti. Možda netko danas prepozna svog dida ili babu – dok su još bili mali…” – ističe Ivan Colić na kraju.
Tekst: Ivan Colić
(originalno objavljeno u Facebook grupi “Biograd”)
*Urednička obrada i dopune: Biograjski.com
