Tijekom 1960-ih godina, Biograd na Moru doživljava snažan uzlet u razvoju turizma, a ključnu ulogu u tom procesu imao je Turistički biro, osnovan 1962. godine.
Smješten u prepoznatljivoj zgradi u današnjoj frekventnoj ulici Trga kralja Tomislava, u samom srcu Biograda, uz rivu, Turistički biro bio je centralna točka za organizaciju, informiranje i upravljanje turističkim životom grada. Zgrada je bila i čest motiv na razglednicama tog vremena, što dodatno svjedoči o njezinoj važnosti i simbolici u kolektivnoj memoriji Biograda.
Organizirana prodaja smještaja i usluge turistima
Osnovna djelatnost Turističkog biroa bila je organizirana prodaja kapaciteta u privatnom smještaju. Raspolažući s oko 3.000 kreveta u sobama i apartmanima te sa stotinjak vila i apartmana, biro je upravljao velikim smještajnim fondom.
Ipak, Nataša, koja je kao srednjoškolka radila sezonski u Birou, prisjeća se:
“Bio je pod Ilirijom. Vile tada nisu postojale, samo apartmani i sobe s doručkom.”
Premda se u literaturi iz kasnijih godina (npr. Biograd na Moru: Društveni i privredni razvoj općine, 1987.) navode i vile, čini se da su one ušle u ponudu tek nešto kasnije, kako su kapaciteti rasli i diversificirali se.
Kapaciteti su se distribuirali na tri načina:
- Preko domaćih i stranih turističkih agencija (unaprijed),
- Zakupom radnim organizacijama koje su u Biograd na odmor slale svoje radnike,
- Direktnom prodajom individualnim gostima, putem pisama i telefona, vlastitom prodajnom službom.
Na šalteru recepcije Turističkog biroa, nudile su se brojne usluge:
- Prodaja autobusnih i brodskih karata,
- Prijava boravka turista,
- Mjenjačnica,
- Organizacija izleta (Kornati, NP Krka, Zadar, Vransko jezero),
- Turističke informacije – sve na jednom mjestu.
Autokamp – “Soline” u nastajanju
Turistički biro upravljao je i velikim autokampom kapaciteta do 1.000 vozila, za koji se danas smatra da je to bio prostor današnjeg kampa Soline.
Šime, dugogodišnji turistički radnik, navodi:
“U ovoj zgradi bio je Turistički biro u kojem sam radio sedam sezona. Divna vremena. E i u tom kampu ‘Soline’ odradio sam, pored onih sedam u Birou, još dvije sezone.”
Dodaje i da je kamp bio pod nadzorom šefa Šmage, a među zaposlenima su bili Davor Baričić, Fedor Pribilović i Ante Lizin (Šangulin). Kamp je bio u potpunosti pod upravom Turističkog biroa, i predstavljao je važan segment ponude za automobiliste i kampere iz srednje Europe.
Ljudi kao temelj uspjeha
Turistički biro Biograd pridavao je veliku važnost kadrovima – osoblje je moralo biti obrazovano, susretljivo, profesionalno i vično jezicima.
Nataša navodi kako je u njezino vrijeme direktorica bila pokojna Nelka, dok su šefovi bili Željko Šundov i pokojni Tonći Jurišić.
U Birou su, uz stalne djelatnike, radili i mnogi sezonski radnici, često učenici i studenti, koji su tu stjecali svoja prva radna iskustva.
Ružica dodaje jedan važan detalj:
“Ne zaboravimo i malu suvenirnicu koja je bila u sastavu Turističkog biroa. Puno ljudi je sezonski radilo tokom ferija i učilo od profesionalaca.”
Zgrada kao simbol vremena
Zgrada Turističkog biroa bila je prepoznatljivo gradsko središte – ne samo funkcionalno, već i vizualno. Na razglednici (naslovna fotografija) vidi se u društvu tadašnjeg Ilirijinog Expres bara, koji spominje naš Mladen:
“I Expres bar od Ilirije, vide se suncobrani…”
Upravo ta lokacija bila je mjesto svakodnevnog susreta turista i lokalaca, gdje se dogovaralo, čekalo, kupovalo, raspitivalo – i odakle su mnogi ponijeli prve uspomene na Biograd.
Zaključak
Turistički biro Biograd na Moru u 1960-ima bio je:
- Operativno središte lokalnog turizma,
- Informacijska i recepcijska točka grada,
- Mjesto rada, edukacije i kontakta s turistima,
- Početak sustavnog razvoja Biograda kao turističke destinacije.
U vrijeme prije digitalne tehnologije, turizam se oslanjao na ljude – na njihovo znanje, toplinu i predanost, kao i poznavanje stranih jezika. Sve je bilo organizirano kroz osobni pristup, uz mnogo strpljenja i neposrednog kontakta. Bez suvremenih alata i automatizacije, svaki je detalj u papirnatoj dokumentaciji bio pažljivo vođen ručno. Turistički biro tada je bio srce biogradskog turizma i temelj na kojem je danas izgrađena bogata turistička ponuda grada.
Izvor: Biograd na Moru: Društveni i privredni razvoj općine, god. V., br. 2., veljača 1987.
