Molitvenom hodnjom “Koracima nade u istinu” Udruga „Žene u Domovinskom ratu- Zadar“ uz potporu Udruge dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata – Pridraga, Udruge žena Sveta Katarina, Novigrad; MO Islam Latinski, MO Paljuv, MO Smilčić i KUD „LUZARICA“ Pridraga 17 godina zaredom odaju počast braniteljima Domovinskoga rata koji su sudjelovali u akciji Maslenica (kodnog imena „Gusar“) u akciji oslobađanja zadarskoga zaleđa te poginulim civilima. Tradicionalna 17. po redu molitvena hodnja “Koracima nade u istinu” održana je 25. siječnja 2025. godine povodom 32. obljetnice VRO “Maslenica”.
Hodajući dionicom Zeleni hrast-Islam Latinski-Islam Grčki-Kašić-Smilčić-Paljuv-Novigradsko groblje-Pridraga, posjetili smo spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i civilima, zapalili svijeće, te molitvom odati počast najvećoj žrtvi koju su ti ljudi nesebično dali za slobodu koju danas imamo. Akcijom Maslenica oslobođeno je trinaest sela u zadarskom zaleđu, morski tjesnac Novsko Ždrilo, Zrakoplovna baza Zemunik, prostor zračne luke Zadar, te brana Peruča kod Sinja.
Udruga „Žene u Domovinskom ratu- Zadar“ uz potporu drugih braniteljskih udruga i branitelja molitvenom hodnjom odaju počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilima u VRO Maslenica, hrvatskim ratnim vojnim invalidima, umrlim i živim hrvatskim braniteljima koji su dali doprinos u oslobađanju svakog pedlja hrvatske zemlje.
Cilj akcija „Maslenica“ bio je prekinuti izolaciju južne Hrvatske, povezati sjever i jug Hrvatske, (gradnja pontonskog mosta, a poslije mosta preko Novskog ždrila), odbaciti neprijatelje iz predgrađa Zadra, osloboditi zadarsko zaleđe i Zrakoplovnu bazu u Zemuniku.
Akcija „Maslenica“ započela je 22. siječnja 1993. godine i završila 27. siječnja 1993. godine. Hrvatske postrojbe su za 72 sata postigle zadane ciljeva (akcija je bila ograničenog dometa zbog međunarodne zajednice). U akciji Maslenica poginulo je 19 branitelja, a 70 je bilo ranjeno.
Nakon akcije uslijedili su žestoki napadi neprijatelja i borbe za oslobođeni teritorij trajale su još 3 mjeseca. U tim borbama poginulo je još 110 branitelja, a 88 ih je ranjeno. Bitka za zadarsko zaleđa spada u najkrvavije bitke Domovinskoga rata, ukupno je poginulo 127 (129) branitelja, a njih 158 je ranjeno.
Međunarodna zajednica je vršila pritisak na vodstvo hrvatske države i tražila da se Hrvatska vojska i Policija vrate na položaje prije 22. siječnja 1993. godine. Rezolucijom UN-a broj 802 (25. siječnja 1993.) zatraženo je da Hrvatska vojska i policija prekinu oslobađajuću akciju i da se vrate na početne položaje. Treba spomenuti da su izvedene dvije etape operacije „Gusar“ a treća je obustavljena zbog silnog pritiska međunarodne zajednice. Tijekom operacije „Gusar“ započeli su žestoki pritisci i prijetnje međunarodne zajednice koji su trajali do kraja srpnja 1993. godine! Hrvatska je trpjela snažan diplomatski pritisak i demonstraciju sile (u Jadransko more poslan je nosač aviona, avioni su probijali zvučni zid i demonstrirali silu).
Međunarodna zajednici nije osudila slanje novih jedinica iz Srbije, tijekom i nakon operacije. Također je dopustila pobunjenim Srbima da uzmu teško naoružanje iz skladišta koja su bila pod nadzorom UNPROFOR-a. Tim oružjem pobunjeni Srbi napadali su i razarali hrvatske gradove. Tijekom više mjeseci su Velika Britanija, Francuska i Rusija tražile sankcije za Republiku Hrvatsku. Tražile su sankcije zbog toga što je Hrvatska vojska i policija oslobodila hrvatski teritorij! Tražile su sankcije unatoč neučinkovitom i sramotnom ponašanju snaga UNPROFORA koje su štitile i pomagale agresoru.
Operacija „Maslenica“ pokazala je snagu Hrvatske vojske i Specijalne policije, pokazala odlučnost Republike Hrvatske da uspostavi ustavno-pravni poredak na teritoriju Republike Hrvatske. Operacija je pokazala sposobnost koordiniranog djelovanja svih rodova vojske i obrambenih snaga.
U znak odmazde 27. siječnja 1993. godine agresor je aktivirao 30 tona eksploziva na brani Peruća. Brana je teško oštećena ali je izdržala pa nije došlo do katastrofe.
Oslobodilačkom akcijom „Maslenica“ omogućena je gradnja pontonskog mosta i povezivanje južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom, pripreme za početak gradnje novog mosta na Maslenici, koji je dovršen 1997. godine.
Veliko HVALA hrvatskim braniteljima koji su obranili Hrvatsku te oslobodili okupirana područja Republike Hrvatske. Neka im je vječna slava!
(dio teksta preuzet sa stranice Hrvatski spomenar, autora Marka Jukića, koji je također bio sudionik ove 17. po redu molitvene hodnje „Koracima nade u istinu“ za „Maslenicu“. Doc. dr. sc. Marko Jukić rođen je u Sinju 1950. godine. Živi i radi u Splitu kao specijalist anesteziologije i interne medicine. Bio je član kirurško-anestezioloških ekipa (1991. – 1994.) u Domovinskom ratu. Koordinator saniteta pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske (1994. – 2000.).)