Nedavno smo vam na našim stranicama predstavili najstarije poznate vrtićarce u Biogradu na Moru, naraštaj rođenih 1936. godine i one nešto starije. Napisali smo da o programima odgojno-obrazovnog rada i broju djece iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, kada su o djeci skrbile razne redovničke zajednice, nemamo dovoljno podataka, no ipak smo pronašli nešto. Zahvaljujući vjernim čitateljima i čitateljicama, zbog kojih naš Biograjski.com i opstaje (a naš rad utemeljen je na osobnoj motivaciji i slobodi izbora te se bazira na volonterizmu) zajedničkim snagama pronašli smo još zapisa kojima ćemo bolje upoznati prošlost grada Biograda na Moru.
Radi se o sljedećem.
Na inicijativu općinske vlasti u Biogradu na Moru, koji su 28. studenog 1937. godine uputili molbu redovničkim sestrama da se u gradu otvori dječje sklonište, krenulo se s realizacijom. Povod molbi bila je stvarna potreba mjesta i dobar glas o radu sestara. U molbi između ostalog je pisalo:
„Ako ikada to u previranju današnjeg doba ukazuje se potreba posvetiti što veću brigu i ljubav uzgoju najmlađeg naraštaja. Kako za ostale krajeve, tako i za Biograd n/m nužnim se ukazuje u tome pravcu poraditi. Poznata su velika nastojanja Vašeg reda i vidljiv napredak brige časnih sestara u obližnjim Vodicama i ostalim mjestima, što ne može ostati nezapaženo. Usljed toga ova Općinska Uprava našla se ponukanom zamoliti Časni Naslov, da bi se i u Biogradu n/m osnovalo jedno takvo sklonište. U Biogradu n/m ima dosta gradske djece, čiji bi roditelji veselo dočekali otvaranje skloništa, a još radije bi to ovdje vidjeli i od veće bi koristi bilo za težačku djecu, čiji roditelji, zaposleni preko dana u poljskim radovima ostavljaju svoju djecu slaboj pasci odnosno ulici. Naročito bi ovakvo sklonište bilo potrebito za Biograd n/m koji je proglašen za turističko mjesto pa bi dobar uzgoj mladih a preko njih na starije doprinijelo razvoju turizma, jer se je u više mahova osjetila manjkavost odgoja djece po mjestu.“ (Izvor: Provincijalni arhiv Zagreb, Općina Biograd n/m, 28.XI.1937.).
Zamolba iz Biograda na Moru upućena je sestrama u mesecu studenom 1937. godine, istom mjesecu kada su na zamolbu tadašnjeg skradinskog župnika, vlč. Josipa Arnerića, šibenskom biskupu Jeronimu Mileti, u kojoj navodi kako bi bilo lijepo da sestre, nakon obližnjih Vodica, i u Skradinu razviju svoju djelatnost, one započele s radom u ovoj župi. Župnik Arnerić pritom je napomenuo kako se narod „nalazi u velikom vjerskom nehaju i mrtvilu“ te izrazio nadu da bi se „preko mladeži moglo djelovati i na odrasle i time koristiti Crkvi i slavi Božjoj“. Župnik je pripremio sve za dolazak sestara, te je, i prije nego su one došle, upisao 25-ero djece u dječje zabavište. Tako su već 14. studenog 1937. godine u ovo mjesto stigle časne sestre te otvorile „Kuću Božje Providnosti“. Prvu zajednicu sestara u Skradinu sačinjavale su s. Charitas Slukan, s. Dolores Volc i s. Melanija Vertačnik. Osim zabavišta, držale su poduke u sviranje, vodile crkveno pjevanje i uređivale crkvu.
Trebalo je proći još cijelih devet mjeseci da bi sestre, nakon što su prihvatile ponudu općinskih vlasti u Biogradu na Moru, najzad došle u grad kako bi u nekadašnjoj Vrgadinskoj ulici na današnjem Narodnom trgu (po nekima i Trgu Brce) otvorile zabavište. Bilo je to 25. kolovoza 1938. godine kada su časne sestre stigle u Biograd na Moru, a zabavište su otvorile 1. rujna iste godine.
U zabavištu sestara Dragocjene krvi u Biogradu na Moru prve sestre su bile: a. Anuncijata Bolek (predstojnica), s. Sofija Lauermann (učiteljica zabavišta), s. Aurea Markunović (za glazbu) i s. Kleofa Dobrić (za kuhinju).
U biogradskom zabavištu odmah na samom početku bilo je upisano 60 djece.
Stanovnici Biograda na Moru tražili su da se sestre pobrinu i za školsku obuku djece, te uskoro, zbog obima posla, u Biograd na Moru dolaze još dvije sestre: s. Liberata Balen i s. Julija Rezo, koje daju privatne satove i pripremaju djecu za polaganje gimnazije u Šibeniku. Apostolska djelatnost sestara u Biogradu brzo se razvijala.
Skupna fotografija djece sa sestrom Liberatom Balen datira iz 1940. godine, a polaznici zabavišta koje prikazuje su: Dobrila Rogić, Ivica Šangulin, Nedjeljko Buljevac, Kata Rudić, Anka Labar, Ivica Pinjatela, Zdenka Lucin, Vanja Strpić, Anka Colić, Iva Lukačić, Duška Egić, Ada Mrđen, Darija Colić, Mirjana Jurišić, Ivica Krstinić, Miro Jurišić, Vlatko Silobrčić, Zdenka Lucina, Jagoda Roglić.
