VIDEO: Uspješno okončan Peti međunarodni planinarski pohod „Hajdemo do Vrane“

Svi u Hrvatskoj čuli su za Pakoštane kao rodno mjesto generala Gotovine, a još uvijek ih mali broj zna da se nedaleko Pakoštana na brdima iznad Vrane tradicionalno svake prve subote u travnju odvija prava mala planinarska poslastica. Naime, u subotu, 6. travnja, uspješno je okončan i peti  po redu planinarski pohod „Hajdemo do Vrane“ duž planinarske staze od 9,3 km u Vrani, a sve u organizaciji Planinarskog društva Belveder“ iz Biograda na Moru na čelu s El Presidenteom društva ( u osobnoj Robert Pejić). Odgovorno su iz društva brigu za stotine šetača, među kojima su bili umirovljenici i djeca, preuzeli su na sebe, raspoređeni po cijeloj stazi sjeverno od Vranskog jezera, svega nekoliko kilometara zračne linije udaljena od jadranske obale, 6 km od Pakoštana i 13 km od Biograda na Moru. Odradili su ovu odgovornu zadaću za čistu peticu! Strpljivo su čekali dok i zadnji sudionik ne napusti ovu jedinstvenu stazu, što svim posjetiteljima iznova nudi svoju nadahnutu priču povezanu s hrvatskom poviješću i prekrasnim krajolicima. A potrudili su se i da zabave ne nedostaje.

Uz spomenute nositelje pothvata, ove godine su u organizaciji sudjelovali i članovi Udruge Vitezovi vranski, KUD Vrana, biogradska Karnevalska druga „Tome Krnjeval“, PP Vransko jezero, TZ Pakoštane i dr. subjekti.

U subotu je planinare, rekreativce i sve ljubitelje prirode srećom poslužilo lijepo vrijeme, pa je njih oko tisuću privuklo na spomenuti izlet u prirodu. Okupljanje svih zainteresiranih sudionika započelo je u 9 sati ujutro ispred polazne točke u Hanu Jusufa Maškovića u Vrani. Potom se na info pultu u Hanu do 11 sati odvijala registracija svih okupljenih sudionika. Nakon što su platili simboličnu kotizaciju, preuzeli „Kartone pohoda PD Belveder“ u vrijeme do polaska su mogli razgledati unutrašnjost Hana i muzej, tamo se osvježiti i prezalogajiti, a na tom mjestu bio je organiziran i „Planinarski sajam“ s raznovrsnom ponudom. Uz pult za registraciju na ulazu, bili su u unutrašnjosti Hana postavljeni brojni štandovi na kojima se moglo kupiti prigodno otisnutu majicu s obilježjima pohoda u Vrani, suvenire, umjetničke slike Marije Balen i Kristine Baždarić, originalni nakit, domaći med, kvalitetne otočne proizvode s oznakom HOP i dr. Bio je postavljen i info pult Parka prirode Vransko jezero uz prodaju zanimljivih suvenira iz ovog kraja, razglednica i sl.

Vođa pohoda Marin Mitrović je u 11 sati sve okupljene ljubitelje prirode i naše povijesti iz cijele Hrvatske, BiH, Slovenije, Njemačke itd. pokrenuo s početne točke u početak planinarske avanture. Pohod je krenuo iz Hana Jusufa Maškovića, zapovjednika turske flote rodom iz Vrane. Nakon što je, kažu legende, lažno optužen u spletkama i zadavljen 30. siječnja 1646. godine na turskom dvoru, gradnja hana koji nosi njegovo ime naglo je stala. Turska ga je vojska donekle osposobila za korištenje i točno je u takvom stanju ostao sačuvan do današnjih dana,  a kao najveći spomenik turskog graditeljstva u Hrvatskoj i najzapadniji je turski svjetovni objekt prije nekoliko godina je i obnovljen.

Krenulo se stazom do starog grada Vrane naprijed, na mjesto gdje su se dugo čuvali simboli vlasti, insignije Hrvatskog kraljevstva, radi čega i hrvatsko – ugarski kralj Koloman na krunidbu odlazi u Biograd na Moru, najbližu kraljevsku rezidenciju.

Stari grad Vrana iz 9. stoljeća i utvrda vitezova Templara, jedva je kojih 50-ak metara udaljenosti od Hana, za vrijeme Kandijskih ratova dobrano razoren mletačkim topovima. U sklopu starog grada Vrane je i benediktinski samostan svetog Grgura, u kojem se čuvala hrvatska kruna, sjedište je hrvatskog bana i priora vranskog Ivana Paližine. Za razliku od obnovljenog Hana kao najzapadnijeg svjetovnog objekta u Europi, ovaj dio odmah preko puta je zarastao u korov i draču i ostao zapostavljen nebrigom hrvatske vlasti i Europske unije.

Put pohoda dalje vodio do Pećine, lokaliteta pronalazaka starorimskih ostataka „svetišta Nimfi“, iznimne znamenitosti prirodne i kulturne baštine, jer je riječ o izvoru vode kojom se u rimsko doba opskrbljivao antički Zadar (Jader). Na ovom mjestu su sudionike pohoda dočekale „Nimfe“ biogradske Karnevalske udruge „Tome Krnjeval“ kako bi im udarile treći pečat u karton pohoda.

Stazom se zatim uspinjalo iznad Pećine te se nakon kratkog vremena došlo do uređenog vidikovca s kojeg se pruža prelijep pogled na Pašmanski kanal, Kornate, Vransko jezero i samo selo Vranu. S vidikovca se ušlo u mladu borovu šumu te padinama Malog Umca za desetak minuta došlo do Međuvoda, odakle se otvaraju pogledi na Janjeću gredu, Veliki i Mali Bak.

 

Nakon Gradine je uslijedio spust prema vodocrpilištu Biba i dijelu asfaltirane ceste u zaseoku Kneževići. Nakon desetak minuta hoda stazom, asfalt se pretvorio u makadamski put koji je dalje odveo prema Ćukovoj gredi. Pogledi na Veliki i Mali Bak ostavljali su bez daha, dok su se s desne strane cijelim putem protezali ogromni sipari išarani tragovima ovaca i koza. Ubrzo se došlo na vidikovac, odakle se lijepo vidi Sedlo Malog Baka, Veliki Bak te sipari podno Ćukove grede. Nakon kratke stanke uslijedio je uspon na Mali Bak i za otprilike pola sata hoda došlo se do samog vrha Malog Baka, s kojeg pogled puca na sve strane: Pašmanski kanal, Kornate, Žirje, Vransko jezero, plodna polja vranskog bazena, Velebit, Prominu, Dinaru…Četvrti pečat u Karton pohoda PD Belvedera ovdje su udarile mlade i lijepe članice KUD-a Vrana odjevene u tradicionalnu narodnu nošnju ovog kraja.

Nakon strmog spusta padinama Malog Baka, za otprilike pet minuta došlo se do odmorišta ispred još neistražene pećine. Uslijedio je dio koji se prelazio narednih 40-ak minuta, makadamskim putem prema nepresušnom izvoru pitke vode Vila. Ljepotice KUD-a Vrana ovdje su udarile peti pečat u Karton pohoda PD Belveder, pa se krenulo dalje prema Zamini, na koju se stiglo  za 20-ak minuta od izvora Vile. Zamina je veliko utvrđeno naselje iz 4. stoljeća koje je branilo prolaz prema Vranskom jezeru, a za ono doba prilično gusto naseljeno područje. Lokalitet Zamina je zaštićen, s brojnim ostacima keramike i mozaika u podnožju, uskoro bi se na tom mjestu trebalo krenuti s arheološkim istraživanjima i iskopavanjima.

Nakon 15-ak minuta stiglo se do zaseoka Krklješi, smještenog podno samih zidina Zamine, gdje se završilo s prelijepim putovanjem kroz prošlost. Opći dojam na putu kroz prirodu narušava opožarena površina nastala ljudskim faktorom.

Autobus je sve sudionike vratio u stvarnost i prevezao do Hana Maškovića, gdje im je nakon 15 sati poslužen PD Belveder fažol s kobasicama, za vegetarijance zelje i uskrsne pogače za desert. U tomboli mnogi su sudionici nagrađeni, a u večernjim satima zabavljala ih je grupa „Centrifuga“ iz Imotskog.

Bila je ovo zanimljiva i nadasve poučna šetnja povijesnom Vranom u kojoj su svi sudionici na licu mjesta mogli vidjeti gdje su se čuvale Krune hrvatskih kraljeva ili otkud je stara Jadera dobivala vodu i možda saznati što povezuje sultana Ibrahima Prvog, papu Grgura Sedmog i kralja Kolomana.

„Hajdemo do Vrane“ prva je planinarska staza u široj okolici Biograda na Moru, svečano puštena u promet prije pet godina povodom osnutka Planinarskog društva Belveder. Upravo je PD Belveder krenulo u ovaj projekt s ciljem da se prirodne, povijesne i kulturne znamenitosti našeg kraja pokažu i drugima. Slijedom navedenom je zamislilo, trasiralo i markiralo stazu koja vodi najzanimljivijim lokalitetima, vodeći računa o tome da se obuhvati sve ono što u Vrani vrijedi pogledati, a toga je ovdje zaista i previše.

Ovo je ujedno i preporuka tebi, dragi čitatelju, da se dogodine otprilike u isto ovo vrijeme i sam uvjeriš u to, kada će PD Belveder ponovno na isti način slaviti godišnjicu svog osnutka odnosno svoj rođendan.