U povodu 25. Biograd Boat Show-a, Zavičajni muzej Biograd na Moru u suradnji s Gradskom galerijom Biograd organizirao je izložbu fotografija Borisa Kačana “Pomorska foto-kartografija” koja je nastala u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom. Nazočili smo u prigodni svečanog otvorenja koje se u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru održalo u petak 27. listopada 2023. godine s početkom u 19 sati. Kao i prije dvije godine, okupila se ondje sva sila fotografa koji su došli podržati svog kolegu Borisa Kačana, Vinko Pešić, Milan Lakić, pa i vrijedna biogradska kroničarka Gordana Kupus poznatija u svijetu fotografije kao Zara Vecchia i drugi. Mi ćemo se pored takvih majstora uz ovo što vidite na naslovnici kasnije ipak usuditi pokazati vam naše fotografije koje smo zabilježili našim skromnim fotoaparatom, uz napomenu da kvalitetu radije tražite kod njih. Svečanost otvorenja uveličao je biogradski glazbenik Tomislav Milačić sa svojim saksofonom.
Za koncepciju ove izložbe zaslužni su Boris Kačan i dr. sc. Tonći Jeličić, a cilj im je bio prikazati fotografije otoka biogradskog akvatorija i kornatskog arhipelaga kao foto-kolaž i povezati ih s pomorskim kartama Hrvatskog hidrografskog instituta. Ideja za ovu izložbu potekla je iz suradnje autora fotografija Borisa Kačana i Hrvatskog hidrografskog instituta na raznim pomorskim izdanjima.
Posebnost izložbe je to što su sve fotografije otoka upotpunjene toponimima i točnom pozicijom kako bi se motivi povezali s pozicijom na pomorskim kartama. Na izložbi je obuhvaćeno preko 200 otoka, otočića i hridi…
Izložba se sastoji od 30 panoa dimenzija 70×100 cm s foto-kolažima i segmentima pomorskih karata, te 4 panoa dimenzija 140×100 cm s uvećanim pomorskim kartama.
IzIožbu su prigodno predstavili: Boris Kačan, autor fotografija, i Tonći Jeličić, Gradska galerija Biograd.
Isprikama je svoje obraćanje nazočnima započeo dr. sc. Jeličić, jer su pored njih dvojice trebali još biti najavljeni Vinka Kolić-Bubić, ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta, Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka Kornati, Milan Šangulin, direktor Biograd Boat Show-a, Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na Moru… Svi su oni imali opravdane razloge za izostanak, opravdao ih je dr. sc. Jeličić te je ovu večer svojim duhovitim dosjetkama improvizirao i moderirao. Sve je to kao medijski pokrovitelj izložbe najavila, potom uživo emitirala Branka Pelicarić iz BnM radija mobitelom na njihovoj Facebook stranici. Nije vam to, dakle, ništa novo i nepoznato, no mi ćemo kao i uvijek dodati i naše viđenje stvari. Nakon što je pozdravio, dr. sc. Jeličić ispričao je kako je uopće došlo do ove izložbe.
„Naime, ja sam već 30 godina u Hrvatskom hidrografskom institutu, a 25 godina imam galeriju na rivi, jednostavno matematika govori da još 5 godina moram odraditi i onda mogu u mirovinu. Surađivali smo na nekoliko naših pomorskih izdanja s Borisom, radili smo neke promotivne stvari i onda smo polako došli do ove ideje i razradili je isključivo nas dvojica. I malo smo se preplašili kad smo vidjeli koliko toga ima. Naime, u ovom području koji smo mi odlučili obraditi za ovu priliku ispostavilo se da ima preko 200 otoka, otočića i hridi, s obzirom na to kako se što zove. Zahvat koji smo odabrali je na ovu stranu zapadno prema Ždrelcu, dotaknuli smo samo Ugljan, pogledom smo dotaknuli gore Iž i onda smo skrenuli dalje prema srednjem kanalu i s donje strane smo uhvatili dio ispod punte Pašmana.“, započeo je slikovito dr. sc. Jeličić i nastavio slikovitim prikazom:
„Recimo, interesantno je i meni iznenađenje, mada se mogu sada tu osramotiti a 30 godina radim stručno i znanstveno sam vezan za pomorske karte, koliko ima otoka arhipelag Vrgada, to mi je veliki problem. Mislim da je 12 ili 13, znači onda kad smo izašli dolje, kako sve to vodi prema Situ, prema Žutu, s ove strane Žirju i tako dolazimo na Proversu, onda smo obradili još dio Dugog otoka s Telašcicom i izašli dolje do dna Kornata, do južne punte Opat i zaustavili se prije Murtera, tog dijela je vrh i to bi trebala biti sasvim nova izložba. Ako smo sad odradili 200, znači ostalo nam je još 5 ovakvih da bismo došli do otprilike 1 200, koliko toga službeni izvori govore da ima.“
Zatim je prepustio Borisu Kačanu da i on izrazi svoje viđenje svega toga uz napomenu da mu je posebno zadovoljstvo bilo s njime intenzivno raditi i surađivati u posljednjih mjesec dana.
Fotograf Boris Kačan pozdravio je nazočne u malo drugačijoj ulozi od koje smo navikli da jeste tj. da on fotografira nas, a sad mi njega, što je spomenuo na samom početku svog obraćanja. Priznao je da je on sasvim drukčije shvatio koncept izložbe misleći u početku da će to biti lagano, možda 20-30 otoka obuhvaćeno, nešto od svega što je atraktivno, čega ima samo kod nas i što je rijetko. Međutim, Tonći je taj koji je imao svoje viđenje.
„Tonći je to shvatio sve redom i ispala je prilično jedna mega izložba i mega projekt, jer trebalo je tih 205 tih otoka , otočića i hridi sve pronaći u pustim tim arhivima slika, što sam slikao i dobro ih sortirati i nezamijeniti s nekima, jer ima ih dosta koji se jednako zovu. Svaki peti, šesti otok ima svog imenjaka, negdje čak 3, 4, 5 puta, čak i na ovako malom području. Jedno mjesec dana smo radili na ovome prilično intenzivno. Imali smo još pomoć kolege Milivoja iz Instituta i to je to što je tu pred nama. Desetak godina je ovo snimano iz helikoptera, iz aviona, nešto sitno iz drona, ali uglavnom iz aviona, jer ima tu prilično starijih snimki, to je prilično veliko područje. Koliko god to ovako blisko izgleda kad bi sad išli brodom mogli bi vjerojatno desetak dana dan i noć od jednog do drugog ploviti.“, započeo je objašnjavati Kačan, napominjući da je kroz proteklih 10 godina nešto kroz Institut, nešto kroz rad s njima i suradnju sve to „polovio“, dosta toga je i sam platio, letio, prijatelji su mu pomagali, povezli bi ga s brodom uokolo da bi on mogao fotografirati. Zatim je pokazao najavni plakat koji ilustrira koncept karta i slika, dok je Institut prilagodio svoje karte, isprintao područja da se lakše na karti snađe i tako su izložbu složili u izložbenim prostorijama muzeja da na karti možemo provjeriti gdje se u stvarnosti nalazi otok s fotografije.
„Vjerojatno ovo niste do sada vidjeli, nema ni ovakvih knjiga vjerojatno puno, gdje su apsolutno sve hridi, otoci i otočići, pogotovo ovakvog jednog arhipelaga složenih na jednom mjestu. S time smo prilično ponosni i nadam se da ćemo u budućnosti uspjeti ovo možda proširiti na Hrvatsku, jer arhiva fotografija postoji, ima je, velika je, ne treba je puno nadopunjavati da to sve napravimo, samo treba puno vremena za to složiti.“, zaključio je Kačan ističući golemi trud koji su uložili s dr. sc. Jeličićem i Draženkom Samardžićem, našim domaćinom koji se razbolio prilikom postavljanja ove izložbe.
Dr. sc. Jeličić je potom dodao duhovitu opasku da se razlog brojnih izostanaka najavljenih osoba u prigodi otvorenja izložbe krije možda u tome što su najavili da s projektom idu dalje, nabrajao je i sva moguća ministarstva koja bi ga podržala, razmišljali su objaviti monografiju,napraviti registar svih tih otoka, otočića, hridi. Prema njegovom viđenju sve to zahtijeva značajna financijska sredstva kojima bi podržali ovaj projekt, pa su prozvani dali petama vjetra. U svakom slučaju, izrazio je nadu da ćemo u ovoj izložbi uživati onoliko koliko su oni dok su je stvarali. Imali su pritom cijeli niz problema, primjerice u nazivima, jer postoji Gangaro i Gangarol, s „l“, postoji Mrtvenjak i Mrtenjak, bez „v“, pa se zapravo i starosjedioci muče s tim nazivima.
Suorganizatori su ove izložbe Zavičajni muzej i Gradska galerija Biograd, pokrovitelji su Grad Biograd na Moru i Turistička zajednica Biograd na Moru, a najjači sponzor Ilirija d.d . koja je priredila raskošan domjenak.
Posjetitelji će izložbu u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru moći razgledati do 30. studenoga 2023. godine. Radno vrijeme Muzeja je radnim danom od 7 do 15 sati, te za vrijeme održavanja Biograd Boat Show-a dodatno od 18 do 20 sati, ili prema najavi na tel.: 023 383721 ili e-mail: info@muzej-biograd.com.