Turanj leži na obali Pašmanskog kanala 5 km sjeverozapadno od Biograda na Moru, uz Jadransku magistralu. Područje Turnja bilo je naseljeno već u antičko doba (rimski grobovi, arhitektonski fragmenti). Selo je dobilo ime po kuli (turris=toranj) plemena Meštrovića koji su posjedovali Turanj. Kao mjesto i župa se spominje u spisima 1430. godine. Srednjovjekovno naselje stradalo je tijekom turskih napada, osobito 1645.
Desno od magistrale sačuvani su ostatci tvrđave (s kulama na uglovima) koja je dobrim dijelom porušena u 17. stoljeću. Uza sva povijesna stradanja sačuvani dobrim dijelom pisani povijesni dokumenti na glagoljici svjedoče o vjeri i kulturi ovog mjesta, koje je i jedno od biskupijskih Bogorodičinih svetišta (Gospe od Karmela).
Kula hrvatskih plemića Meštrovića podignuta je vjerojatno u 15.st. Prema povijesnim kartama i izvorima znamo da su postojale još tri kule. Kule je povezivao zid, čime je naselje bilo utvrđeno. Poseban značaj kule i zidine dobivaju u 16. i 17.st. za vrijeme osmanlijskih upada. Mjesto je bilo više puta porušeno, ali su ga zbog strateškog značaja Mlečani uvijek obnavljali.
Kula u Turnju zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH. Obnova kule započela je 2005. godine sredstvima Ministarstva kulture, a pod stručnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Zadru, te je prenamijenjena u svrhe javnih potreba: Turističko informativni centar, kulturne manifestacije…
