U nedjelju, 2. veljače 1936. godine, u Biogradu svečano otvorena Banovinska bolnica

U Jadranskom dnevniku, u broju 28. objavljenom u veljači1936. godine, na petoj stranici,  u rubrici „Život našega grada“, ostao je zabilježen i jedan novinski članak koji govori o otvorenju današnje Specijalne bolnice za ortopediju u Biogradu na Moru.

Članak je objavljen u utorak, 4. veljače 1936. godine pod naslovom „Svečano otvorenje nove banovinske bolnice u Biogradu n-m“, stoga je lako izračunati da se ovaj događaj zbivao u nedjelju, 2. veljače iste godine, što ćete malo kasnije vidjeti iz prijepisa originalnog članka.

U podnaslovu spomenutog članka navodi se: „Otvorenje je izvršio načelnik odjeljenja za socijalnu politiku i narodno zdravlje banske uprave g. dr. Andrija Sfarčić“ .

Podsjetimo, nakon što je Oblasni odbor za Sjevernu Dalmaciju Primorske banovine donio odluku o gradnji Banovinske bolnice u Biogradu (budući da se Zadar sa svojom bolnicom u to vrijeme nalazio pod talijanskom upravom) za izvođača radova izabran je Vagan Melik Karaganjan.

Vagan Melik Karaganjan

Slijedom primjene Zakona o gradnji i proširivanju zdravstvenih ustanova državnim kreditima gradnju Banovinske bolnice započeo je Karaganjan 1932. godine, a dovršio je već sljedeće, 1933. godine. Ta godina u povijesti grada Biograda na Moru navodi se gdjegod i kao godina u kojoj je osnovana Opća banovinska bolnica. No, prema podatcima iz „Novog doba“ i „Glasnika Primorske banovine“, bolnica završena koncem 1933. godine započela je s radom 1934. godine.

Međutim, bolnica je službeno otvorena početkom 1936. godine, kada je u nedjelju, 2. veljače iste godine godine uslijedila i svečanost otvorenja sa službenim predstavnicima vlasti i brojnim uzvanicima, o čemu upravo govori članak u Jadranskom dnevniku.

Tko je bio prvi upravitelj biogradske bolnice, s kolikim kapacitetom je ova bolnica započela s radom, kako je sve to skupa otprilike tada izgledalo pokušajmo rekonstruirati iz sadržaja prijepisa u Jadranskom dnevniku originalno objavljenog teksta koji je u nastavku…

„U nedjelju je na vrlo svečan način, a u prisutnosti službenih predstavnika te naroda iz Biograda n-m i njegove bliže i daljnje okolice otvorena novosagrađena banovinska bolnica u Biogradu n-m. Svečano otvorenje obavio je zastupnik bana g. dr. Josipa Jablanovića, načelnik odjeljenja za socijalnu politiku i narodno zdravlje u Splitu g. dr. Andrija Sfarčić.

   Svečanost otvorenja započela je u 10 sati. Blagoslov je najprije obavio katolički dušobrižnik, a zatim pravoslavni. Nakon toga je upravnik bolnice, koji je ujedno šef kirurškog odjeljenja, g. dr. Niko Barišić održao govor u kome se zahvalio zastupniku g. bana g. dr. Sfarčiću i predstavnicima drugih vlasti na odazivu. Izrazio je također zahvalnost biogradskoj općini, koja je ustupila besplatno zemljište, a zatim je govorio o važnosti same bolnice, te pozvao g. dr. Sfarčića da bolnicu proglasi otvorenom.

     Zastupnik g. bana g. dr. Andrija Sfarčić, održao je značajan govor o važnosti nove bolnice ne samo za zdravstvene, nego i ekonomske, pa i nacionalne prilike naroda biogradskog kraja. Ona se, rekao je, nameće kao zahtjev vremena i prilika u kojima živi naš živalj u ovome kraju. Naš čovjek će u ovoj bolnici naći svu onu potrebnu stručnu pomoć, njegu i pažnju, kako to samo stručno izučeni personal u jednoj modernoj bolnici može da pruži. Rapalskim ugovorom ustupili smo susjednoj kraljevini sa gradom Zadrom i jednu veliku modernu bolnicu, pa se je ovim ustupkom osjetila jedna praznina i manjak, koji su se mogli nadoknaditi samo jednom sličnom ustanovom. Da se udovolji neophodnoj narodnoj potrebi najprije je bila podignuta opća bolnica u Zemuniku, a sada i druga moderna i po svim pravilima higijene udešena bolnica u Biogradu n-m isključivo za potrebe sjevernog dijela primorja naše banovine. Na kraju g. dr. Sfarčić otvara bolnicu i povjerava je njenom vrlom upravniku g. dr. Barišiću. Mjesna glazba intonirala je državnu himnu, pa je još u ime biogradske općine govorio podpredsjednik g. dr. Špiro Šeat.

     Nakon toga bilo je razgledanje bolnice najprije za uzvanike, a kasnije i za širu publiku. Bolnica će moći raspolagati sa 80 – 100 kreveta, dok je sada, do novog budžeta u bolnici smješteno samo 60 kreveta.“

Jadranski dnevnik br. 28, godina III, Split 4. veljače 1936.

Prvi ravnatelj bolnice u Biogradu na Moru bio je, kao što se vidi iz priloženog, dr. Niko Barišić, kirurg podrijetlom iz Dubrovnika, piše Josip Labar.

Opća banovinska bolnica trebala je imati 60 postelja, ali je već 1936. godine registrirano da ima kapacitet od 80 postelja, globalno podijeljenih na internističke, kirurške i porodiljske. Za tadašnje vrijeme biogradska bolnica imala je modernu opremu i pomagala, operacijsku dvoranu, rendgen-sobu, ljekarnu, sobu za fizikalnu terapiju i drugo. Na muškom odjelu bilo je 28 postelja, na ženskom 24, na dječjem 26. Deset postelja bilo je određeno za bolesnike sa zaraznim bolestima. Ukupno je bilo 25 soba.

U bolnici je bilo zaposleno tridesetak osoba. Medicinsko osoblje sastojalo se od dva, rjeđe tri liječnika, od kojih je obvezatno bio jedan kirurg.

Ulogu liječničkih pomoćnika vršile su časne sestre bolničarke, koje su u bolnici imale stalan smještaj u dvije sobe.

Najveći dio operativnih zahvata odnosio se na opću kiruršku i ginekološku problematiku.

Do početka Drugog svjetskog rata uz dr. Niku Barišića povremeno je radilo još ukupno pet liječnika.

 

O Jadranskom dnevniku

Jadranski dnevnik bio je dnevni informativno-politički list. Prvi broj Jadranskog dnevnika izašao je 21. ožujka 1934. godine. Glavni i odgovorni urednik bio je Franjo Pavešić, književnik, novinar i publicist te autor dva eseja o suvremenom žurnalizmu i javnom mnijenju. List je izlazio na osam strana. Vlasnik i izdavač bio je Konzorcij “Jadranski dnevnik”. Uređivalo ga je nekoliko poznatih novinara i publicista, mahom iz Splita.

Nakon što je Franjo Pavešić s brojem 68/1934. naputio Jadranski dnevnik, odgovorni urednik bio je Vicko J. Maslov. Od br. 186/1934. uređivali su ga novinar i posljednji urednik Novog doba Šerif Šehović i Ivo J. Lončarić.

Posljednji broj Jadranskog dnevnika izašao je 13. prosinca 1938., kao izvanredno izdanje, nakon objave rezultata parlamentarnih izbora. List je bio dobro uređivan i informativan.

U posljednjim godinama Jadranski dnevnik je podržavao politiku HSS-a i dr. Vladka Mačeka, a njegov urednik Vicko J. Maslov postao je urednikom Hrvatskog glasnika, glasila HSS-a u Splitu.

Osim političkim vijestima iz svijeta i iz tadašnje države, Jadranski dnevnik posvećivao je veliku pozornost komunalnim i kulturnim problemima. Okupljao je veliki broj istaknutih suradnika, publicista, književnika, političara, koji su pisali o različitim aktualnim temama iz društvenoga života, gospodarstva i kulture, posebice u božićnim i uskršnjim te subotnjim prilozima.

Specijalna bolnica za ortopediju u Biogradu na Moru danas

Izvor: Jadranski dnevnik br. 28, godina III, Split 4. veljače 1936.

Josip Labar „Osvrt na povijest bolnice u Biogradu na Moru u povodu 55. Obljetnice postojanja“, Biograd, UDK: 614 (497.18) BIOGRADSKI ZBORNIK 1, 1990.