Povodom Dana grada Biograda na Moru i blagdana svete Stošije Hrvatski državni arhiv i Zavičajni muzej Biograd na Moru postavili su u izložbenom prostoru na katu muzeja na 18 izložbenih panoa izložbu Marija Terezija (Nos Maria Teresia…Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniaeque regina apostolica…). Izložba je svečano otvorena u srijedu, 8. siječnja, te će se na ovome mjestu moći razgledati do kraja lipnja ove godine.
„Ova izložba na temelju arhivskog gradiva, koje se čuva u Hrvatskome državnom arhivu, oslikava uvođenje i provedbu reformi Marije Terezije na prostoru tadašnje Hrvatske.“, pojasnio je odmah na početku Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja biograd na Moru.
Ravnatelj biogradskog muzeja ispričao se u njihovo osobno ime i opravdao autore izložbe (Ladislav Dobrica, Danijela Marjanić i Maja Pajnić, likovni postav: Ivana Asić, Ana Filep, Ozren Solić) na opravdanom nedolasku i zahvalio se svima koji su uveličali svečani čin otvorenja ove izložbe, kao i onima koji će je naknadno pogledati.
„Sam čin otvorenja izložbe je svečani čin ili događaj, no izložbe se postavljaju i za publiku koja će kasnije doći, pogotovo školsku djecu. Činjenica jest da su nama najvažniji ili najčešći posjetitelji školska djeca, ne samo domaća, nego iz cijele Hrvatske, koji, kada dođu ovdje na ljetovanje, bilo da se radi o ekskurziji ili izletu, u našem muzeju su rado viđeni gosti, gdje će se moći prisjetiti onoga što su učili u školi.“, kazao je u uvodnoj riječi Samardžić i nastavio:
„Najbolje je rekla gospođa Branka Pelicarić, jedna od urednica na radio BnM-u, koja je prepoznala i koja je dobro povukla jednu sintagmu, kako je Marija Terezija bila mudra žena koja je znala cijeniti svoje znanje, a opet je također znala da je to znanje krhko i kao takva znala je koristiti moć savjetnika koji i te kako slušaju kad ocjenjuju da je to za dobrobit carevine i kraljevstva kojemu se ona nalazila na čelu. A ono što je relevantno za ovu našu izložbu je ona kao takva i njena povezanost s ovim našim povijesnim prostorima, na kojima mi danas obitavamo. U to se vrijeme, kada je Hrvatska bila podijeljena na tri kraljevstva: kraljevstvo Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, dakle u toj tvorevini, konglomeratu država, naroda, nacija i vjeroispovijesti, ona potrudila i koliko-toliko bila pravedna. No znamo iz našeg osobnog iskustva da često puta ne možemo biti uvijek jednaki i pravedni ni prema vlastitoj djeci.“
Nakon uvodnog govora, Samardžić je prepustio riječ mlađoj kolegici, kustosici pripravnici Anamariji Gorenc, a koja je više govorila o samoj koncepciji izložbe i o Mariji Tereziji.
„Kao što je ravnatelj rekao, ovo je jedna divna, edukativna izložba o jednoj velikoj ženi u povijesti, a to je svakako Marija Terezija. Tko je bila Marija Terezija, o tome ću malo u kratkim crticama…“, započela je Anamarija Gorenc. I zaista nam je štošta ispričala.
Marija Terezija (Beč, 13. svibnja 1717. – Beč, 29. studenoga 1780.) bila je kći i nasljednica Karla VI, češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja te prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom. Po stupanju na prijestolje temeljem Pragmatičke sankcije 1740. godine bila je prisiljena u Ratu za austrijsko nasljeđe te u Sedmogodišnjem ratu oružjem obraniti svoje pravo na prijestolje. Slabosti monarhije uočene tijekom tih ratova, usmjerili su Dvor na reformsku djelatnost koja će postati temeljno obilježje vladavine Marije Terezije. Po četrdesetogodišnjem razdoblju znakovite i utjecajne vladavine, jedne od najduljih u Habsburškoj Monarhiji, i danas se, nakon tri stotine godina, smatra gotovo najpopularnijim i najistaknutijim austrijskim vladarom.
„Napose se pamti po mnogim značajnim reformama koje je provodila s ciljem jačanja birokratske i vojne učinkovitosti svojih dominiona. Imajući pred očima uspješan pruski koncept uprave, reforme su bile usmjerene prema ujednačavanju pokrajinskih uprava i jačanja kraljevske vlasti u svim pokrajinama. No njene reforme su se odrazile i na ostale vidove života“, istaknula je Gorenc i nastavila:
„Provela je reforme u vojsci, gospodarstvu, školstvu i na drugim područjima. Poticala je razvoj industrije, trgovine, modernizirala je kazneno pravo, olakšala je položaj kmetova, nametnula neke poreze plemstvu i crkvi, otvarala je nove medicinske ustanove, zbog čega je došlo i do demografskog rasta, provodila je popise stanovništva, poticala uređivanje zemljišnih knjiga, uvela je kućne brojeve u Dalmaciji, poticala sadnju novih kultura…“
Gorenc je naglasila: „Marija Terezija je u nizu reformi koje je provodila na svim poljima između ostalog 1774. godine uvela obvezno osnovnoškolsko obrazovanje.“
Iz privatnog života Marije Terezije Gorenc je izdvojila:
„Bila je udana za Franju Prvog Stjepana od 1736. godine i u tom braku je rodila šesnaestero djece, pet sinova i jedanaest kćeri. Najpoznatiji od njezine djece je Josip Drugi, koji je od 1765. godine i njezin suvladar i kao takav dijelom zaslužan za reforme koje je provodila. On je nakon njezine smrti 1780. godine i preuzeo vlast u Habsburškoj Monarhiji i vladao njome još deset godina. Osim njega, najpoznatiji od njezine djece su k tome još francuska kraljica, napuljska kraljica, parmska vojvotkinja i dva cara Svetog Rimskog carstva.“
Ravnatelj biogradskog muzeja na samom kraju svečanog otvorenja uputio je posjetitelje u prostoriju tik do ove u kojoj je postavljena izložba o Mariji Tereziji, na još jednu zanimljivu i stalnu izložbu, a riječ je izložbi iz koje će mnogi posjetitelji više saznati o Biogradu kao prijestolonasljednom i krunidbenom gradu hrvatskih narodnih vladara. Pritom je zahvalio svom tehničaru volonteru, koji je mu je po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima pomogao izložbene panoe postaviti, gospodinu Mariju Deuru. I nakon toga je izložbu o Mariji Tereziji proglasio otvorenom.
Više fotografija u linku OVDJE.
