U Parku hrvatskih velikana u Biogradu na Moru, nedaleko od Autobusnog kolodvora, nalazi se mala crkva posvećena svetom Roku, svecu kojeg se stoljećima zaziva kao zaštitnika od kuge i drugih zaraznih bolesti. Iako skromnih dimenzija, crkva svetog Roka važan je dio biogradske vjerske i kulturne baštine.
Prema dostupnim povijesnim podacima, crkva je sagrađena krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Njezin najraniji poznati spomen nalazi se u oporuci iz 1653. godine. U njoj Franica, žena Ivana Senjanina, ostavlja urod od maslina „Crikvi svetog Roka ka je prid selom našim“.
Riječ je o jednostavnoj, manjoj sakralnoj građevini s dva bočna prozora i zvonikom koji završava preslicom. Unutrašnjošću dominira pozlaćeni barokni oltar iz 18. stoljeća, koji crkvi daje osobitu povijesnu i umjetničku vrijednost.
Posebno je zanimljiv i prostor oko crkve. Sve do sredine 20. stoljeća bio je ograđen zidom u koji je kao građevinski materijal bilo ugrađeno nekoliko ulomaka predromaničkih kamenih reljefa. Pretpostavlja se da su pripadali nekoj od srednjovjekovnih biogradskih crkava.
Biogradska Bratovština svetog Roka
Crkva pripada Skuli, odnosno Bratovštini svetog Roka. Tragovi njezina djelovanja u Biogradu sežu do 1639. godine. Bratovština je bila crkveno društvo vjernika laika čiji su se članovi nazivali bratimima, a zajednicu su nazivali bratstvom ili skulom.
Bratovština svetog Roka djelovala je sve do 1963. godine, kada je zbog starosti i smrti njezinih članova prestala s radom. Tradicija povezana sa svetim Rokom, međutim, nije nestala.
Posebno mjesto u toj tradiciji zauzimaju relikvije, odnosno moći svetog Roka, darovane biogradskoj Bratovštini iz Venecije. Po prvi put javno su izložene 16. kolovoza 2014. godine, na sam blagdan svetog Roka.
Ideju o donošenju svečevih moći u Biograd pokrenula je Bratovština svetog Roka za vrijeme župnika mr. don Zdenka Milića, dok je križ za moći darovao zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Darovane moći dio su tekstila omotanog oko posmrtnih ostataka svetog Roka iz Scuole Grande di San Rocco u Veneciji, gdje je svetac pokopan. O autentičnosti relikvije svjedoče pečat i potpis kardinala Marca. Velike zasluge za darivanje pripadaju Francu Posoccu, arhitektu i znanstveniku te velikom upravitelju Scuole Grande di San Rocco, koji je odobrio darivanje moći Biogradu.
Obnova crkve i nova uloga Bratovštine
Tijekom Domovinskog rata, 1994. godine, Bratovštinu svetog Roka obnovio je tadašnji biogradski župnik don Milivoj Bolobanić, sa željom da sveti Roko zaštiti suvremeni naraštaj od poroka, posebice ovisnosti o drogama.
Od tada se Bratovština ponovno aktivno brine o crkvi svetog Roka i njezinu okolišu. Sama crkva također je obnovljena, dok je Grad Biograd na Moru hortikulturno uredio i popločao okolni gradski park, koji je danas lijep zeleni prostor u središtu grada.
Tako mala crkva svetog Roka i danas čuva sjećanje na višestoljetnu pobožnost Biogradaca, na djelovanje njihove bratovštine i na tradiciju štovanja sveca koji se kroz stoljeća zazivao u vremenima bolesti, nevolja i nesigurnosti.
Na njegov blagdan, 16. kolovoza, mnogi će se i danas pomoliti:
Molitva svetom Roku
Sveti Roko, moli za nas!
O, veliki sveti Roko, izbavi nas, molimo te, od zaraznih bolesti i od zaraze grijeha. Izmoli za nas čistoću srca koja će nam pomoći da dobro koristimo svoje zdravlje i da podnosimo patnje sa strpljenjem. Pouči nas da slijedimo tvoj primjer u djelima pokore i milosrđa, da bismo i mi jednoga dana mogli uživati u društvu Krista, našeg Spasitelja.
Amen.
Obavijest za vjernike
U nedjelju, 16. kolovoza, na zavjetni blagdan svetog Roka, sveta misa slavljena je u 8.30 sati.
Svečana koncelebrirana sveta misa kod crkve svetog Roka u Centralnom parku bit će u 19.00 sati. Predslavit će je don Damir Šehić, župnik Župe sv. Šimuna u Zadru.
Nakon svete mise uslijedit će procesija s kipom svetog Roka.
Pozivaju se vjernici da se pridruže misnom slavlju i procesiji te zajedno proslave blagdan svetog Roka, zaštitnika kojem se generacije vjernika utječu u molitvi.