Prije 57 godina zaron iskusnog ronioca otkrio je olupinu mletačkog broda kod otočića Gnalića. Bio je to trenutak koji je označio rođenje hrvatske hidroarheologije i spasio blago iz 16. stoljeća od zaborava – i pljačke.
Prošlo je više od pola stoljeća kada je na današnji dan, 4. rujna 1967., iz Murtera isplovio policijski brod s posebnim zadatkom. Na njegovoj palubi, uz policijsku posadu, nalazili su se mladi šibenski povjesničari i arheolozi Zlatko Gunjača i Zdenko Brusić, te instruktor ronjenja Dalibor Martinović. Na poticaj Gunjače krenuli su prema otočiću Gnaliću, s namjerom da provjere glasine o ostatcima davno potonulog broda na morskom dnu.
Dan je bio miran, more spokojno, a nitko nije mogao ni slutiti da upravo kreće jedna od najvažnijih avantura u povijesti hrvatske arheologije.
Susret sa spužvarima (i sumnjom u zlato)
Kad su pristigli uz Gnalić, policajci su nedaleko obale ugledali čamac s dvojicom ronilaca. U početku su ih sumnjičili za pljačku amfora, no pokazalo se da u njihovoj opremi nisu bile dragocjenosti, već samo spužve. Međutim, uskoro su saznali da se u moru skriva i treći ronilac koji je uporno odbijao izroniti.
Strpljenje policajaca brzo je presušilo, pa su naredili Daliboru Martinoviću da zaroni i izvuče ga. Kad je izronio, ronilac je postao agresivan, mašući pojasom s olovnim utezima prema policajcima. Smirio se tek nakon žestokog udarca palicom.
Policija je tada oduzela svu ronilačku opremu toj trojici – dvojici Murterina i jednom Nijemcu – što je probudilo njihovu drskost. Govorili su da ih oprema ne zanima jer je imaju „na bacanje“, a zatim se hvalili da su „pronašli brod pun zlata“ te da mogu „kupiti i policiju“.
Posljednji zaron
Nakon što je situacija smirena, u more su se spustila trojica ronilaca. No, zbog kvara na opremi, dvojica su brzo odustala. Samo je Dalibor Martinović ostao roniti oko otoka.
„Uporno sam tražio, ali nisam uspio ništa naći“, prisjeća se Martinović.
Kad je već bio spreman odustati, Zlatko Gunjača mu je rekao:
„Pokušaj još jednom. Imaš u bocama zraka upravo za još jedan zaron.“
Martinović ga je poslušao – i to je bio ključni trenutak.
Otkriće koje je sve promijenilo
„Zaronio sam i odmah na dnu ugledao komade stakla i nekakve čunjeve. Razgrnuo sam rukom mulj i vidio mnoštvo predmeta rasutih svuda unaokolo. Kad sam se osvrnuo, ugledao sam veliki predmet koji je nalikovao na škrinju, a kad sam još malo pročeprkao – ukazali su se limovi zlatne boje.“
Bio je to trenutak koji je označio početak hrvatske hidroarheologije. Limovi, iako nisu bili od zlata nego od mjedi, najavili su ogromno otkriće: olupinu mletačkog trgovačkog broda koji je ondje potonuo 1583. godine.
Blago s dna Jadrana
Iz olupine su izvađeni više od 20.000 predmeta – od uporabnih do umjetničkih. Među najfascinantnijima bili su:
- drvena škrinja s očuvanim i suhim (!) odjevnim predmetima,
- 54 metra svilenog damasta,
- sirovine i polufabrikati: mesing, mjed, kositar,
- 10 kugli cinobera, svaka teška preko 1000 kg,
- mjedene folije – dotad nepoznate u sačuvanom obliku.
Tu su još i:
- 2 sidra, 9 brončanih topova, brodsko posuđe,
- luksuzne čaše, boce, ogledala iz Murana,
- perlice, svijećnjaci, šivaće igle, škare, britve, vage…
Za potrebe čuvanja tog blaga osnovan je Zavičajni muzej Biograd na Moru. Prva mu je ravnateljica bila mr. Branka Juraga, a i danas čuva veći dio pronađenih predmeta, čuvajući tako bogatu pomorsku i arheološku baštinu ovog područja
Belgijanci, JNA i međunarodni skandal
„Nakon otkrića bilo je jasno da se mora krenuti u organiziranu akciju“, rekao je Martinović.
Uključena je tadašnja JNA, a tim su predvodile Ksenija Radulić i Sofija Pettricioli. U akciji su, uz Gunjaču, Brusića i Martinovića, sudjelovali i članovi Kluba podvodnih aktivnosti „Kornati“ iz Šibenika.
No kad su se vratili na Gnalić, zatekli su 15 belgijskih ronilaca s dizalicom – upravo su podizali brončani top! Uslijedilo je uhićenje, oduzimanje opreme i suđenje u Zadru.
Medijske zvijezde i rođenje struke
Otkriće je postalo glavna vijest u zemlji. Brusić, Gunjača i Martinović postali su medijske zvijezde – prvi stručnjaci i pioniri tada nove znanstvene grane – hidroarheologije.
Nasljeđe i ljudi iza otkrića
- Dr. Zdenko Brusić postao je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i jedan od najuglednijih hrvatskih arheologa. Umro je 2014. godine.
- Dalibor Martinović postao je viši restaurator-konzervator u Muzeju grada Šibenika i prvi predavač konzervacije i restauracije na Sveučilištu u Zadru.
- Mr. Zlatko Gunjača, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, preminuo je tragično 30. siječnja 1994. godine.
Od Gnalića do Condure Croatice
Brusić i Gunjača, nakon tečaja kod Martinovića, krenuli su u istraživanja duž cijelog Jadrana. Uslijedili su:
- nalaz antičkog broda kod Zlarina (1. stoljeće),
- otkrića kod Tijata, Svršate, Prukljana, Kornata,
- istraživanja kod Mljeta, Dubrovnika, Korčule, Pelješca,
- i – Condura Croatica kod Nina, zahvaljujući tragovima koje je Brusić uočio još kao student.
… i mnoga druga koji su zadivili svjetsku znanstvenu zajednicu.
Početak sustavne zaštite podvodne baštine
„Nakon Gnalića, zanimanje za podvodne arheološke lokalitete eksplodiralo“, rekao je Brusić.
Pljačke su već bile svakodnevnica: amfore su bile „in“, a krali su svi – od ribiča do stranih ronilaca. Zavodi za zaštitu spomenika postali su nositelji očuvanja podmorske baštine, a Brusić i suradnici oformili su interventne grupe koje su reagirale na svaku dojavu.
Uz to, počelo je kartiranje nalazišta, kako bi ih policija mogla nadzirati i s površine.
Tim koji je promijenio povijest
U prvim organiziranim istraživanjima kod Gnalića sudjelovali su:
- Ksenija Radulić, Sofija Pettricioli,
- Zlatko Gunjača, Zdenko Brusić, Dalibor Martinović,
- te članovi Kluba „Kornati“: Damir Lozić, Toni Anić, Martin Mojmir, Rato Čakić, Zoran Herak, Vinko Šarić, Boris Santini, Tomislav Balin i Joško Bogdan.
Tim entuzijasta i profesionalaca koji je postavio temelje hrvatske hidroarheologije – i povukao granicu između podvodnog mita i znanstvene stvarnosti.
Popis izvora:
- Zavičajni muzej Biograd na Moru
Službena stranica muzeja koji čuva i prezentira nalaze s olupine:
zavicajni-muzej-biograd.com - Pomorac.hr
Detaljni članci o pronalasku i značenju broda iz 1583. - Slobodna Dalmacija
Arhivirani tekstovi i intervjui sa sudionicima istraživanja:
zadarski.slobodnadalmacija.hr - Zdenko Brusić i Zlatko Gunjača – Povijesni radovi
Stručni radovi i monografije autora koji su sudjelovali u otkriću i istraživanju. - Klub podvodnih aktivnosti “Kornati” iz Šibenika
Informacije o sudjelovanju u istraživanjima i zaštiti lokaliteta. - Hrvatski institut za povijest
Publikacije o hrvatskoj pomorskoj i arheološkoj povijesti. - Medijski arhivi iz 1967. i kasnije
Novinski članci iz tadašnjih izdanja o otkriću, uhićenju belgijskih ronilaca i formiranju hidroarheologije.