Imamo za vas lijepu vijest o spomeničkoj baštini Biograda na Moru, konkretnije “starom” spomeniku kralju Tomislavu

Imamo za vas lijepu vijest o spomeničkoj baštini Biograda na Moru, konkretnije o starom spomeniku kralju Tomislavu. Sjećate se kad smo pisali o tome kako su u Biogradu na Moru „zbrinuti“ originalni dijelovi spomenika kralju Tomislavu iz 1925. godine, govoreći o vremenu kada je ovaj grad svoje hrvatsko obilježje posvjedočio podizanjem tog spomenika na jugoistočnom dijelu obale prigodom proslave 1 000 – godišnjice hrvatskog kraljevstva (925. – 1925.)?

Znači, ti dijelovi su bili neprikladno odloženi u Bošanine „dvore“, uz pomoć čitatelja prije tri godine otkrili smo:

I odande su ovih dana netragom nestali. O tome smo objavili novi video naših čitatelja:

Malo smo se raspitali o tome i od neimenovanog izvora doznali da su dijelovi spomenika upućeni u konzervatorski odjel gdje rade na njegovoj konzervaciji i/ili restauraciji, nakon čega će biti postavljen na neko određeno mjesto u gradu Biogradu na Moru (vrlo vjerojatno u vrijeme lokalnih izbora) za koji će to neko točno određeno mjesto odrediti za tu svrhu specijalno oformljena gradska komisija. Za nas je bitno da ti dijelovi nisu ukradeni ili uništeni i to je dovoljno za ovo javljanje, a ako želite znati više o spomeniku, čitajte u nastavku.

Originalni spomenik, kao i današnji, imao je oblik obeliska, sastavljen je od istarskog kamena u tri dijela s urezanom hrvatskom krunom i staropleternom ornamentikom. Bilo je predviđeno da se na njegovu vrhu postavi i brončana kraljevska kruna.

Spomenik je godine 1925. otkriven uz velike svečanosti i u prisutnosti predstavnika vlasti, te šibenskog biskupa kao apostoloskog administratora jugoslovenskog dijela zadarske nadbiskupije i pravnog sljednika nekadašnjeg belgradskog biskupa. U svojoj uvodnoj riječi, koju je održao don Kazimir Perković, čuvar starina u Biogradu, istakao je značenje hrvatskih prijestolnica Nina, Biograda i dr., te ulogu hrvatskog plemstva Mogorovića i Šubića, koji su djelovali na ovome području.

Talijanski fašisti, anektirajući 1941. godine i Biograd uništavali su sve što je bilo hrvatsko, oštetili su cijeli ovaj spomenik, oštetili njegov pleter i krunu, a iz većeg dijela teksta izbacili su, “otukli”, sve što iole podsjeća na hrvatstvo te postavili svoje znakovlje. Time su pokazali i dokazali svoje divljaštvo nad našim narodom i njegovom kulturnom baštinom.

 

Spomenik je 1945. godine poslije rata ponovno sastavljen od oštećenih dijelova s oštećenim natpisom, pleterom i krunom, a zbog prometnih razloga je i premješten 30 m sjeverozapadno od općinskog parka, gdje do šezdesetih godina prošlog stoljeća stoji i kao vidan dokaz talijanske soldateske.

I susjedne Pakoštane te su godine podigle zbog istih pobuda spomen-ploču u čast hrvatskoga kraljevstva, koja je srećom neoštećena preživjela talijansku aneksiju (kaže izvor, na istom je mjestu i danas).

Spomenik u Biogradu je sredinom šezdesetih godina ponovno uklonjen zbog brojnih oštećenja, “obnavlja se” početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i po svemu sudeći najzad je postavljena zapravo njegova replika, faksimilska kopija, koja je svečano, u takvom obliku, otkrivena 15. lipnja 1991. godine na istom mjestu na kojem se nalazi i danas.

Više o tome u video prilogu iz tog razdoblja biogradske povijesti:

Tragom priloga u emisiji „Provjereno“ NOVE TV, zabrinuti čitatelj (ne, nisu to Leo Zorica ili Ante Fuzul, već netko treći) krenuo je prije tri godine istraživati jesu li originalni dijelovi spomenika kralju Tomislavu iz 1925. godine možda ugrađeni u nečiju vilu. Ispostavilo se da nisu, pa nam je snimio i poslao fotografije i video mjesta na kojem se nalaze dana 1. ožujka 2020. godine uz blagoslov za objavu. Pa smo upravo zahvaljujući njegovom trudu i ažurnosti,  pogledali kako su, gotovo 100 godina nakon svečanog  otkrivanja, „zbrinuti“ i gdje su (za)bačeni originalni dijelovi ovog spomenika iz 1925. godine prošlog stoljeća. Ovo su bez ikakve sumnje upravo ti ostatci, prepoznaju se po karakterističnom pleteru, zaključili smo nakon što smo obratili pozornost na fotografije i VIDEO koji smo objavili na našoj Facebook stranici (u linku).

Naročito je iz prvog javljanja našim čitateljima ušla u uho rečenica koju smo u prilogu prije tri godine objavili: – Izgleda da su ostatci spomenika „preživjeli“ nacizam i fašizam, preživjeli su i komunizam, ali ne i današnje „domoljube“. Sigurni smo da u kakvom god stanju jesu, zaslužuju bolju sudbinu od ovog.