Tijekom današnjeg dana u gradskoj vijećnici Grada Biograda na Moru održavala se početna konferencija projekta „Nije mi teško – zajedno za čisti okoliš i očuvanu prirodu“. Kako javljaju lokalni mediji „odaziv uključenih u projekt je izniman. Gradska vijećnica bila je premala za sve zainteresirane…“ I opet su, kada je riječ o nekakvim gradskim projektima vjerojatno i neki milijuni uključeni u igru, bilo iz nacionalnih, bilo iz EU izvora.
No međutim, na samom ulazu u grad Biograd na Moru nalazi se jedan skroman, ali vrlo značajan hortikulturni spomenik Jadranske obale – Drvored čempresa, neprocjenjive vrijednosti, a kojem u posljednje vrijeme prijeti potpuna devastacija. O tome smo pisali prošle godine u tekstu pod naslovom „Drvored čempresa na samom ulazu u Biograd na Moru nekada je bio posebno zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture“.
I premda su, u skladu s temom konferencije, pretpostavljamo zainteresirani za čist okoliš i očuvanu prirodu, sudionici očito ni najmanje nisu trepnuli na devastaciju stabala biogradskog stoljetnog drvoreda, simbola grada, nekoć zaštićenog spomenika parkovne arhitekture…(ili onog što je od njeg preostalo) a koja se ovih dana događa pred očima nijemih prolaznika uz glavnu prometnicu na ulazu u Biograd. Opet po nalogu gradske tvrtke grada koji provodi projekt „Nije mi teško – zajedno za čisti okoliš i očuvanu prirodu“.
U nastavku ćemo navesti nekoliko rečenica o povijesti drvoreda, zapravo ponoviti ono što smo i prije godinu dana objavili.
Drvored je zasađen na inicijativu Huberta Borellija (1887.-1914.) nekadašnjeg općinskog načelnika Biograda. Između ostalog, njegovom zaslugom udareni su 1890. godine i temelji za gradnju općinske zgrade u biogradskom predjelu Varoš. Općinska zgrada, današnja zgrada gradske uprave, dovršena je 1895. godine uz blagoslov mjesnog župnika Lovrovića.
Stabla čempresa su u drvoredu posađeni uz cestu od Biograda prema Vrani (od Biograda do Opatinskih Torova) prilikom izgradnje te ceste nakon isušenja Vranskog blata u periodu od 1898. do 1902. godine. Blato se naime moralo tada u potpunosti isušiti radi dobivanja novih obradivih površina. Sadašnja starost čempresa je, prema tome, između 117 i 121 godina.
Drvored u duljini 2 kilometra neobično je zanimljiv hortikulturni objekt obzirom na starost, kao i na interesantne habituse pojedinih primjeraka, s vrlo gustom krošnjom.
Čempresi u drvoredu pripadaju osnovnom tipu Cupressus semprevirens L. s njegova dva varijateta Cupressus semprevirens var. pyramidalis i Cupressus semprevirens var. horizontalis.
Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode Socijalističke Republike Hrvatske, broj: 198/1-1964. dd 5. rujna 1964. godine Drvored čempresa kod Biograda na Moru zaštićen je i upisan u Registar posebno zaštićenih objekata prirode pod reg. brojem 151.
No međutim, Natura Jadera, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, svojim je dopisom (KLASA: 612-07/13-01/45, URBROJ:2195/1-88-13-1) od 22. svibnja 2013. godine izvijestila Upravu za zaštitu prirode o očevidu obavljenom na predmetnom spomeniku parkovne arhitekture.
Prilikom istog utvrđeno je, nažalost, kako je velik broj stabala u drvoredu posječen, a preostala stabla su izrazito oštećena, posebno napadom čempresovog krasnika (Buprestis cupressi Germar, 1817).
Sukladno članku 25. Zakona o zaštiti prirode, ako nestanu obilježja zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje, donositelj akta o proglašenju može donijeti akt o prestanku zaštite. U skladu s time nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, budući da je neosporno utvrđeno kako je spomenik parkovne arhitekture „Drvored čempresa kod Biograda n/m“ izgubio svojstva zbog kojih je proglašen zaštićenim, 4. lipnja 2013. godine donijelo Rješenje o prestanku zaštite spomenika parkovne arhitekture „Drvored čempresa kod Biograda n/m“.
Sve je ovo dugi niz godina nakon prestanka zaštite bila uvertira za daljnu devastaciju i propadanje drvoreda i „češljanje“ motornim pilama nesmiljenom žestinom koje se događa današnjih dana pred očima nijemih prolaznika uz glavnu prometnicu na ulazu u Biograd.
Izvor: Biogradski zbornik (str.553), Natura Jadera Rješenje.pdf
Naslovna fotografija: Kolaž fotografija V. Pešić