„Uradi sam – restauracija spomenika; Ideja za jednostavnu, brzu i lijepu restauraciju crvenih zvijezda petokraka na devastiranim spomenicima NOB-a“ naslov i podnaslov su članka na portalu „Antifašistički vjesnik“ iz 2017. godine u kojem se spominje Biograd na Moru.
Prilog je kratak i sadrži tek tri rečenice:
„Drage drugarice, sigurni smo da je vaša najdraža boja laka za nokte crvena, a nažalost smo sigurni i da ćete se naći u blizini vandaliziranog spomenika NOB-a. Jedan takav primjer je i spomenik palim borcima u Biogradu na kojem je jedna od zvijezda vandalizirana od strane ustaških bandita. Naše su drugarice nesebično podijelile svoj s ovom zvijezdom i u par preciznih poteza obnovile joj stari sjaj.“
Dakako, osuđujemo necivilizacijski i vandalski čin devastacije, uništavanja i skvrnavljenja svih spomenika, pa tako i ovog. No prema napisima „Antifašističkog vijesnika“ čovjek bi pomislio da smo još u prošlom stoljeću, kada su tijekom Drugog svjetskog rata boj bojevali fašisti, nacisti, ustaše i partizani tj. drugovi i drugarice, dok se u međuvremenu svašta toga još izdogađalo
Ne treba zanemariti činjenicu da je u spomenutom ratu svaki deveti stanovnik Biograda platio glavom boreći se pod crvenom zvijezdom petokrakom, boreći se protiv fašizma i represije. No isto tako, dovoljno je pogledati i analizirati sadržaj i ciljeve dokumenata ZAVNOH-a i AVNOJ-a da se vidi kako su se partizani u stvari borili i za obnovu Jugoslavije, ali tada ne za onu rojalističku (četničku) već za federativnu Jugoslaviju i Hrvatsku u okvirima te države. Također su se zalagali za novi društveni poredak, za komunističko društveno uređenje, dok je JNA u tome svemu tome trebala biti jamstvo očuvanja tog novog poretka i Jugoslavije. I sve to u kontinuitetu trajalo je nekoliko desetljeća.
Novije generacije, nažalost, spoznale su istinsku i pravu prirodu fašizma i nakon ’45. godine prošlog stoljeća kada su na grad Biograd na Moru i okolicu tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća padale na tisuće granata upravo pod znakom zvijezde petokrake udruženim s četničkim obilježjima. Naime, u vrijeme Domovinskog rata pretrpio je Biograd na Moru velike demografske gubitke i velika materijalna razaranja od strane velikosrpskog agresora i jugočetničkog topništva iz zaleđa.
Riječ je, naravno, o velikosrpskom fašizmu brutalne ideologije krvi i tla, strašne poput one talijanske inačice iz ’30.-ih godina prošlog stoljeća i nadalje posve klasične definicije u kojoj se ubraja i nužno obuhvaća vojna ekspanzija u susjedne i druge države, zatiru se prava drugih naroda, i sa svojom pravom prirodom koja je nasilna, rasistička i šovinistička.
Jedini antifašisti koji su se tada oduprli moćnoj velikosrpskoj fašističkoj ideologiji, koji su nas tada branili i spašavali, jedini koji su uspješno razbili taj fašistički pokret su, čast izuzecima, dragovoljci Domovinskog rata, hrvatski vojnici. To su hrvatski branitelji među kojima je dobrim dijelom bilo i Srba antifašista koji su prepoznali ideologiju zla i sa svojim sunarodnjacima dijelili i dobro i zlo.
O fašizmu, dakle, govorimo danas u okvirima Domovinskog rata, kada je devedesetih godina prošlog stoljeća velikosrpsko-miloševićanski režim skinuo svoju komunističku krabulju i sa srpsko-crnogorskom JNA i dijelom pobunjenih Srba u Hrvatskoj nasrnuo na hrvatski teritorij, a cjelokupni hrvatski narod prikazao ustaškim ili neoustaškim.
Šešlj u Benkovcu 1991. godine govori “I mi smo danas ta armija također. I mi i četnici”:
https://www.youtube.com/watch?v=L-c8LHIuDLM
Heroje antifašizma i žrtve koje su pale tijekom Domovinskog rata za današnju modernu hrvatsku državu možemo danas smatrati dijelom europske antifašističke obitelji. Upravo u tome nalazimo najviše smisla hrvatske borbe za hrvatsku državu.
Zvijezda petokraka i te kako je kompromitirana u Domovinskom ratu i to je jedini razlog što danas ne uživa toliko poštovanje. Klanjaju joj se tek, čast iznimkama, marginalne skupine, lažna salonska ljevica i ideološki rentijeri. Da je tome tako svjedoči broj osoba koje su sudjelovale u polaganju vijenaca i paljenju svijeća kod spomenika palim žrtvama za Dan antifašističke borbe na dan 22. lipnja 2019. godine. Bilo ih je svega osam i niti jedna osoba mlađa od 50 godina.
Fotografije: Antifašistički vjesnik