U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru predstavljena je knjiga „Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje“ autora prof. Bože Došena, dugogodišnjeg ravnatelja Srednje škole Biograd na Moru, rođenog u Radošinovcu. Uvodnu riječ izrekao je domaćin Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja, a knjigu su predstavljali recenzent prof. Božidar Šimunić, dr. sc. Lovorka Čoralić, tehnički urednik Goran Jeličić i naposljetku i sam autor, prof. Došen, aktualni dopredsjednik Ogranka Matice hrvatske Zadar. Moderatorica je bila prof. Martina Drobnak.
„Ljubav autora Došena, domoljuba, rodoljuba i čovjekoljupca, i povijest rodnog Radošinovca naziru se kao nedjeljiv spoj. Došenova knjiga nije tek usput zapisana prošlost već ozviljan i temeljit rad. Autor doživljava svoju istraživačku potvrdu, osiguranu temeljem dokumentiranosti. Došen piše samo naoko o običnom, on nevažno pretvara u važno.“, kazao je prof. Božidar Šimunić, počasni predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru.

O knjizi i autoru govorili su još i dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik zadarske Matice hrvatske te sveučilišni profesor i jezikoslovac prof. dr. sc. Josip Lisac, urednik časopisa Zadarska smotra.
Profesor Božo Došen autor je monografije „40 godina Srednje škole Biograd na Moru (od 1971. do 2011. godine)“ i knjige „Porušene crkve Zadarske nadbiskupije tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.)”. Njegova treća knjiga na 310 stranica sadrži 100 – injak bilježaka, brojne tabelarne priloge, rodoslovna stabla pojedinih obitelji, zasebne priloge te odgovarajući broj ilustracija.
„Središnji i najvažniji dio knjige, koji je zapravo sadržan i u samom naslovu, usmjeren je na izrazito podrobnu raščlambu obitelji i njihovih ogranaka. Tragom matičnih knjiga i drugih relevantnih vrela, autor je do najpomnijeg detalja dao pregled svih stanovnika sela Radošinovac kroz protekla stoljeća, iznoseći njihove osnovne biografske podatke, ali dajući vrlo vrijedan grafički genealoški pregled svake pojedine obitelji ili njezina ogranka.“, istakla je dr. sc. Lovorka Čoralić.

Profesor Došen, koji je, baveći se jadranskom lingvistikom, koju je studirao na Postdiplomskom studiju u Dubrovniku, ušao i u problematiku onomastike i toponije, te je ovom prigodom govorio:
„Prema nekima, ovo srednjovjekovno hrvatsko selo u srcu Ravnih kotara dobilo je naziv prema mjesnom knezu Radošu, odnosno obitelji Radošinović koja je živjela u Biogradu na Moru početkom XII. stoljeća. Stari Radošinovčani spominju izvjesnog strica Radoša i njegovog sinovca po kome je mjesto dobilo naziv.“
Selo kneza Radoša i starohrvatskih utvrda Zečeve glave, Osredaka i Krejina grada, na zemljištu hrvatskih obitelji Krpina, Bašić i Došen, spominje se pri istraživanjima predjela Vinogradine iz IX. stoljeća, a prvi spomen prema povijesnim knjigama datira iz 1176. godine. Kao župa spominje se od 1700 – te, dok je 1851. svedena na kapelaniju župe Vrana. Za Kandijskih ratova (1645.-1669.) stanovništvo se raselilo po primorskim mjestima. Župi pripada i mjesto Dobra Voda, nekadašnji posjed hrvatskih plemića Keglevića (1479.).

„Važno je kazati da je Tridentinski sabor održan 1455.-1463. godine donio odluku da se po župama vode matične knjige rođenih, krštenih i umrlih. U „Mletačkom katastru 1709. godine“ autora Marka Rimca i Gorana Mladinea mjesto se spominje kao Radošinovci. Na stranici 154.-oj spomenute knjige Donji Kotar u obrazloženju teksta se navodi: „Selo je srednjovjekovnog postanka, a u starije doba češći naziv je bio u jednini Radošinovac, pa je mjesto tako zabilježeno i u mletačkom katastru.“, ističe prof. Došen.
Ono što prof. Došen smatra najmerotirnijim su šematizmi odnosno Adresari Zadarske Zadarske nadbiskupije, kao i matične knjige, koje se vode za ovu župu od 1825. godine do danas „in continuo“. U šematizmima, adresarima i svim matičnim crkvenim knjigama naziv mjesta je – Radošinovac. Dakle, nisu Radašinovci ni Radošinovci, nego Radošinovac.
„Vjerujem da će se jednom skupiti relevantan broj mladih ljudi i moguće vratiti mjestu povijesni naziv Radošinovac.“, zaključio je prof. Došen za kraj i najavivši predstavljanje knjige u rodnom Radošinovcu 6. lipnja i u Benkovcu 11. lipnja.
Prigodni domijenak pripremila je Radica Rada Vrančić, biogradska pjesnikinja iz Tkona na otoku Pašmanu.

Izvor: Zadarski list