Povodom 35. obljetnice ustroja 134. brigade Hrvatske vojske, iz koje je u kasnijem razdoblju preustrojem nastala 134. pukovnija, u četvrtak, 15. listopada, u Osnovnoj školi Biograd na Moru otvorena je izložba ratnog znakovlja Zbornog područja Split, autora Zlatka Ivkovića, muzejskog tehničara, umirovljenog bojnika Hrvatske vojske i autora knjige Hrvatsko ratno znakovlje.
Obilježavanje obljetnice 134. brigade i njezina ratnog nasljeđa nastavlja se tako kao tradicija u Biogradu na Moru, gdje se čuva uspomena na postrojbu i njezine pripadnike koji su sudjelovali u obrani domovine. Ovogodišnji program bio je skromniji nego prošle godine u Biogradu i pretprošle godine u Benkovcu, kada je održano opsežnije obilježavanje Dana branitelja biogradsko-benkovačkog i stankovačkog kraja. Ove su godine središnji događaji bili izložba ratnog znakovlja u Osnovnoj školi Biograd na Moru i druženje branitelja na domjenku u Poduzetničkom inkubatoru.
Ratno znakovlje kao dio hrvatske vojne baštine
Izložba donosi pregled ratnog znakovlja postrojbi koje su djelovale u sastavu Zbornog područja Split Hrvatske vojske, čije je područje odgovornosti tijekom Domovinskog rata obuhvaćalo Dalmaciju, od zadarskog i šibenskog područja na sjeveru do dubrovačkog područja na jugu. Ratno znakovlje svjedoči o ustroju i djelovanju postrojbi na tom području, njihovu identitetu te vremenu u kojem se stvarala i branila samostalna hrvatska država. Među izloženim predmetima nalaze se tako i obilježja postrojbi povezanih s biogradskim, benkovačkim i stankovačkim krajem, uključujući znakovlje 134. brigade i 134. domobranske pukovnije.
Autor izložbe Zlatko Ivković od 1991. godine radio je u Vojnom arhivu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, a potom i u Vojnom muzeju, gdje se bavio prikupljanjem i očuvanjem povijesne građe iz Domovinskog rata. Osim oznaka i obilježja ratnih postrojbi, njegov je kolekcionarski rad obuhvaćao odore, vojnu opremu, naoružanje i druge predmete koji svjedoče o razvoju hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata. Posebno se posvetio prikupljanju oklopnih vozila domaće izrade koja se čuvaju u muzejskoj zbirci. Autor je knjige Hrvatsko ratno znakovlje te je priredio desetak izložbi posvećenih Domovinskom ratu.
Na otvorenju su bili nazočni branitelji i veterani Domovinskog rata, prvi zapovjednik 134. brigade Rodoljub Barić, zapovjednik Samostalnog stankovačkog bataljuna Radojko Baković, gradonačelnik Ivan Knez, ravnatelj Osnovne škole Biograd na Moru Joško Brtan, učenici i njihov nastavnik Goran Jeličić, predstavnici braniteljskih udruga od kojih domaćini članovi Udruge dragovoljaca MUP-ZNG ’90-’91., na čelu s Tomislavom Božićem Ticom, te drugi uzvanici.
Uvodnim riječima okupljenima se obratio Denis Brzić, koji je pozdravio nazočne ratne zapovjednike, branitelje i predstavnike vojnih i policijskih postrojbi, istaknuvši važnost očuvanja uspomene na sve koji su sudjelovali u obrani Hrvatske. Posebno je pozdravio učenike, naglasivši da je njihovo sudjelovanje važno za prenošenje iskustava i povijesnih činjenica o Domovinskom ratu na mlađe naraštaje.
Ratni put postrojbi našega kraja
Govoreći o ratnom putu postrojbi s biogradskog, benkovačkog i stankovačkog područja, Brzić je podsjetio na njihovu ulogu u obrani ovoga dijela Dalmacije i na širem hrvatskom ratištu. Među postrojbama koje je izdvojio bile su 112. brigada, 134. brigada, 53. domobranska bojna Biograd, 54. domobranska bojna Obrovac i 55. domobranska bojna Benkovac, kao i postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova, posebno Policijska postaja Biograd na Moru i specijalna policija.
Istaknuo je i kako je 112. brigada imala važnu ulogu u početnom ustrojavanju i okupljanju dragovoljaca iz kojih su se postupno razvijale druge postrojbe na ovom području. Među njima je bila i 134. brigada, čiji su pripadnici, osim obrane dodijeljenog područja od Raštana do Stankovaca, Bile Vlake i Velima, sudjelovali i na drugim bojištima, uključujući zadarsko i dubrovačko područje.
Brzić je podsjetio i na ulogu domobranskih bojni, koje su dale značajan doprinos obrani kraja, kao i na 134. pukovniju, nastalu preustrojem ratnih postrojbi u završnoj fazi Domovinskog rata. Njezin je ustroj bio dio nastavka ratnog puta ljudi koji su prethodno djelovali u 134. brigadi i drugim postrojbama, a u završnim operacijama sudjelovali su u oslobađanju okupiranih područja. Time je još jednom istaknut kontinuitet ratnog puta postrojbe i njezinih pripadnika, čiji se doprinos ne može promatrati odvojeno od obrane i oslobađanja ovoga kraja.
Posebno je naglašena i uloga policijskih postrojbi, koje su zajedno s pripadnicima Hrvatske vojske sudjelovale u obrani domovine od samih početaka. Brzić je poručio da između branitelja koji su djelovali u vojnim i policijskim postrojbama nema razlike u važnosti njihova doprinosa, jer su svi sudjelovali u istom cilju, u stvaranju i obrani samostalne Republike Hrvatske.
Govoreći o cijeni obrane, podsjetio je na poginule i ranjene hrvatske branitelje te na žrtvu koju su podnijeli pripadnici postrojbi s ovog područja. Njihov ratni put, naglasio je, treba sačuvati od zaborava, a sjećanje na poginule i sve sudionike Domovinskog rata prenositi budućim generacijama.
Oznake koje svjedoče o ljudima i vremenu
Zlatko Ivković u svojem je obraćanju objasnio kako je ratno znakovlje nastajalo u posebnim okolnostima Domovinskog rata, u vrijeme kada su se postrojbe tek ustrojavale i kada nije postojao jedinstven sustav prema kojem bi se izrađivale oznake. Zato se ratno znakovlje razlikuje po izgledu, simbolima i motivima, a pojedine oznake odražavaju identitet postrojbe, sredinu iz koje su njezini pripadnici dolazili ili okolnosti u kojima je nastala.
Kako je podsjetio Brzić, među izloženim predmetima mogu se vidjeti obilježja 134. brigade i 134. pukovnije, ali i oznake manjih postrojbi, poput voda protuzračne obrane iz Lišana Ostrovičkih, čiji je simbol bio sveti Nikola Tavelić, te interventnog voda Pauci iz 55. domobranske bojne Benkovac. Takvi primjeri pokazuju koliko je ratno znakovlje bilo raznoliko i koliko su pojedine postrojbe nastojale sačuvati vlastiti identitet kroz simbole koje su nosili njihovi pripadnici.
Ivković je istaknuo da se iza svake oznake nalaze ljudi i njihova iskustva, njihov odlazak na bojište, borba, ranjavanja, ali i pogibije. Zbog toga ratno znakovlje nije samo vojni predmet ili kolekcionarska zanimljivost, nego vrijedan povijesni izvor koji pomaže razumjeti vrijeme stvaranja i obrane hrvatske države. Očuvanjem takvih predmeta čuva se i uspomena na pripadnike postrojbi koje su djelovale na različitim dijelovima bojišta.
U svojem je obraćanju spomenuo i druge kolekcionare, istaknuo Mladena Vuka i njegovog kolegu koji su bili među nazočnima, koji prikupljaju građu o Domovinskom ratu te naglasio važnost suradnje u očuvanju predmeta koji bi, ako se ne sačuvaju i ne dokumentiraju, mogli biti izgubljeni za buduća povijesna istraživanja.
Sjećanje koje se prenosi na mlađe naraštaje
Posebnu vrijednost izložbi daje činjenica da je otvorena u Osnovnoj školi Biograd na Moru, gdje su je mogli razgledati i učenici. Njihova prisutnost bila je važan dio obilježavanja jer se povijest Domovinskog rata ne prenosi samo kroz udžbenike i prigodne govore, nego i kroz susret s izvornim predmetima, dokumentima i svjedočanstvima ljudi koji su u tim događajima sudjelovali.
Brzić je upozorio da generacija hrvatskih branitelja postupno stari te da je odgovornost današnjih naraštaja osigurati da sjećanje na Domovinski rat ne prestane s odlaskom njegovih neposrednih sudionika. Izložbe poput ove omogućuju mladima da bolje upoznaju ratne postrojbe svojega kraja, razumiju njihovu ulogu i shvate kolika je žrtva bila potrebna za obranu i stvaranje hrvatske države.
Otvorenje izložbe popraćeno je nastupima kulturno-umjetničkih društava. Nakon prigodnog programa Zlatko Ivković službeno je otvorio izložbu, koja je za posjetitelje dostupna tijekom dva dana, 15. i 16. listopada.
Obilježavanje obljetnice 134. brigade i njezina ratnog nasljeđa nastavljeno je druženjem branitelja na domjenku u Poduzetničkom inkubatoru. Iako je ovogodišnji program bio skromniji od prošlogodišnjega, izložba je podsjetila na važnost očuvanja ratne baštine, poštovanja prema hrvatskim braniteljima i prenošenja povijesnih činjenica na mlađe generacije.
Nastavak ovakvih okupljanja potvrđuje da obilježavanje obljetnica 134. brigade i 134. pukovnije u Biogradu na Moru postaje tradicija kojom se čuva sjećanje na postrojbu, njezine pripadnike i sve koji su sudjelovali u obrani našega kraja. Ratno znakovlje ostaje vrijedan trag njihova vremena, a njegovo očuvanje jedan je od načina da se iskustvo Domovinskog rata prenese onima koji će o njemu učiti i svjedočiti u godinama koje dolaze.