politika i gospodarstvo povijest

Kad je Biograd dobio bolnicu: svečano otvorenje Banovinske bolnice u veljači 1936. godine

Goga 4. veljače 2026.

Kako je povijesni događaj iz veljače 1936. obilježio zdravstvenu i društvenu povijest Biograda na Moru

U nedjelju, 2. veljače 1936. godine, Biograd na Moru bio je središte jednog iznimno važnog događaja: svečanog otvorenja Banovinske bolnice, današnje Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na Moru. O tom je događaju iscrpno izvijestio Jadranski dnevnik u broju 28, objavljenom 4. veljače 1936., u rubrici „Život našega grada“.

Zahvaljujući tom novinskom zapisu, ali i kasnijim historiografskim izvorima, danas možemo prilično vjerno rekonstruirati kako je izgledao nastanak i početak rada jedne od najvažnijih zdravstvenih ustanova sjeverne Dalmacije.

Gradnja bolnice i infrastrukturni iskorak za Biograd

Nakon što je Oblasni odbor za Sjevernu Dalmaciju Primorske banovine donio odluku o gradnji Banovinske bolnice u Biogradu, ponajprije zbog činjenice da se Zadar sa svojom bolnicom tada nalazio pod talijanskom upravom, za izvođača radova izabran je Vagan Melik Karaganjan.

Gradnja je započela 1932. godine, a zgrada bolnice dovršena je već 1933. godine. Kako navodi Božo Došen u knjizi Povijest Specijalne bolnice za ortopediju, po završetku građevinskih radova pristupilo se i važnim infrastrukturnim zahvatima: bolnica je spojena na postojeću elektrocentralu, kao i na novoizgrađeni vodovod, kojim je Biograd u to vrijeme prvi put dobio vodu iz izvora u Vrani. Time izgradnja bolnice nije značila samo zdravstveni, nego i širi komunalni i razvojni iskorak za grad.

Bolnica je s radom započela 1934. godine, iako se u nekim izvorima 1933. navodi kao godina osnutka Opće banovinske bolnice.

Zašto je otvorenje čekalo tri godine?

Iako je bolnica bila dovršena i funkcionalna, njezino svečano otvorenje nije odmah održano. Prema podacima koje također donosi Božo Došen, otvorenje je odgođeno zbog oštećenja zgrade izazvanih udarom groma. Tek nakon sanacije štete stvoreni su uvjeti za svečani čin otvorenja, koji je naposljetku obavljen 2. veljače 1936. godine, u, kako izvori navode, svečanom ambijentu.

Svečanost otvorenja: 2. veljače 1936.

Prema pisanju Jadranskog dnevnika, svečanost je započela 2. veljače 1936. godine u 10 sati ujutro, u prisutnosti službenih predstavnika vlasti te brojnih stanovnika Biograda i okolnih mjesta.

Otvorenje je izvršio dr. Andrija Sfarčić, načelnik Odjeljenja za socijalnu politiku i narodno zdravlje Banske uprave u Splitu, kao izaslanik bana dr. Josipa Jablanovića. Blagoslov nove bolnice obavili su najprije katolički, a zatim i pravoslavni dušobrižnik, što dodatno svjedoči o važnosti i simbolici ovog događaja za lokalnu zajednicu.

Prvi upravitelj i kapacitet bolnice

Prvi upravitelj bolnice bio je dr. Niko Barišić, kirurg podrijetlom iz Dubrovnika, koji je ujedno bio i šef kirurškog odjela. U svom govoru zahvalio je državnim i lokalnim vlastima, posebno biogradskoj općini, koja je bolnici ustupila zemljište bez naknade.

Bolnica je u trenutku otvorenja raspolagala sa 60 kreveta, iako je projektirani kapacitet iznosio 80 do 100 postelja, što je već tada najavljivalo njezin daljnji razvoj.

Moderna ustanova za svoje vrijeme

Već 1936. godine bolnica je raspolagala s oko 80 postelja, raspoređenih na internistički, kirurški i porodiljski odjel. Imala je: operacijsku dvoranu, rendgen-sobu, ljekarnu, prostor za fizikalnu terapiju, posebne sobe za zarazne bolesti…

Ukupno je bilo 25 bolesničkih soba, a u bolnici je radilo tridesetak zaposlenika. Medicinsko osoblje činila su dva do tri liječnika, među kojima je uvijek bio barem jedan kirurg, dok su ulogu bolničarki imale časne sestre, koje su u sklopu bolnice imale i stalni smještaj.

Značaj koji nadilazi zdravstvo

Kako je istaknuo dr. Sfarčić u svom govoru, nova bolnica nije imala samo zdravstveni, već i ekonomski, društveni i nacionalni značaj za cijeli biogradski kraj. Bila je odgovor na stvarne potrebe stanovništva i simbol modernizacije ovog dijela Primorske banovine.

Nasljeđe koje traje

Do početka Drugog svjetskog rata uz dr. Niku Barišića u bolnici je povremeno radilo još pet liječnika, a ustanova je postala nezaobilazna točka zdravstvene skrbi sjeverne Dalmacije.

Danas, gotovo devedeset godina kasnije, Specijalna bolnica za ortopediju u Biogradu na Moru i dalje nosi snažan pečat te povijesti – povijesti započete službeno one svečane nedjelje, 2. veljače 1936. godine ili ranije, neslužbeno od 1934. godine.

Izvori

  • Jadranski dnevnik, br. 28, godina III, Split, 4. veljače 1936., rubrika „Život našega grada“.
  • Došen, Božo: Povijest Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na Moru, Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, Biograd na Moru.
  • Labar, Josip: „Osvrt na povijest bolnice u Biogradu na Moru u povodu 55. obljetnice postojanja“, Biogradski zbornik, knjiga 1, Biograd, 1990., UDK: 614 (497.18).
  • Novo doba; Glasnik Primorske banovine – arhivski podatci o dovršetku gradnje i početku rada bolnice (1933.–1934.).
  • Izgradnja vodovoda u Biogradu na Moru početkom 20. stoljeća, Biograjski.com — povijesni prikaz razvoja vodovoda i spajanja vodovodnog sustava Biograda na Moru s okolnim izvorima, uključujući Vranu. Izgradnja vodovoda u Biogradu na Moru početkom 20. stoljeća (Biograjski.com)
Jadranski dnevnik br. 28, godina III, Split 4. veljače 1936. – U nedjelju je na vrlo svečan način, a u prisutnosti službenih predstavnika te naroda iz Biograda n-m i njegove bliže i daljnje okolice otvorena novosagrađena banovinska bolnica u Biogradu n-m. Svečano otvorenje obavio je zastupnik bana g. dr. Josipa Jablanovića, načelnik odjeljenja za socijalnu politiku i narodno zdravlje u Splitu g. dr. Andrija Sfarčić. Svečanost otvorenja započela je u 10 sati. Blagoslov je najprije obavio katolički dušobrižnik, a zatim pravoslavni. Nakon toga je upravnik bolnice, koji je ujedno šef kirurškog odjeljenja, g. dr. Niko Barišić održao govor u kome se zahvalio zastupniku g. bana g. dr. Sfarčiću i predstavnicima drugih vlasti na odazivu. Izrazio je također zahvalnost biogradskoj općini, koja je ustupila besplatno zemljište, a zatim je govorio o važnosti same bolnice, te pozvao g. dr. Sfarčića da bolnicu proglasi otvorenom. Zastupnik g. bana g. dr. Andrija Sfarčić, održao je značajan govor o važnosti nove bolnice ne samo za zdravstvene, nego i ekonomske, pa i nacionalne prilike naroda biogradskog kraja. Ona se, rekao je, nameće kao zahtjev vremena i prilika u kojima živi naš živalj u ovome kraju. Naš čovjek će u ovoj bolnici naći svu onu potrebnu stručnu pomoć, njegu i pažnju, kako to samo stručno izučeni personal u jednoj modernoj bolnici može da pruži. Rapalskim ugovorom ustupili smo susjednoj kraljevini sa gradom Zadrom i jednu veliku modernu bolnicu, pa se je ovim ustupkom osjetila jedna praznina i manjak, koji su se mogli nadoknaditi samo jednom sličnom ustanovom. Da se udovolji neophodnoj narodnoj potrebi najprije je bila podignuta opća bolnica u Zemuniku, a sada i druga moderna i po svim pravilima higijene udešena bolnica u Biogradu n-m isključivo za potrebe sjevernog dijela primorja naše banovine. Na kraju g. dr. Sfarčić otvara bolnicu i povjerava je njenom vrlom upravniku g. dr. Barišiću. Mjesna glazba intonirala je državnu himnu, pa je još u ime biogradske općine govorio podpredsjednik g. dr. Špiro Šeat. Nakon toga bilo je razgledanje bolnice najprije za uzvanike, a kasnije i za širu publiku. Bolnica će moći raspolagati sa 80 – 100 kreveta, dok je sada, do novog budžeta u bolnici smješteno samo 60 kreveta.