Prije 30 godina napustio nas je Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.) – jedan od najvećih hrvatskih i europskih košarkaša svih vremena.
Krešimir Ćosić rođen je 26. studenoga 1948. u Zagrebu, u obitelji Ćosićevih iz Dobropoljane na otoku Pašmanu. Odatle potječe ovaj iznimni sportaš i čovjek, koji je svojom karijerom i osobnošću obilježio europsku i svjetsku košarku, ali i ostavio dubok trag u društvenom i političkom životu Hrvatske.
U vrijeme borbe za hrvatsku samostalnost, Ćosić je bio aktivan i izvan sportskih terena – djelovao je kao savjetnik u hrvatskoj ambasadi u Washingtonu. Nažalost, preminuo je na današnji dan, 25. svibnja 1995. godine, ostavivši za sobom neizbrisiv trag.
Kao dječaka, u rodnoj Dobropoljani zvali su ga „duja špadi“ – zbog krakatosti odnosno visine i dugih nogu. Već tada bilo je jasno da je pred njim poseban put. Godine 1973. bio je inicijator osnivanja košarkaškog kluba „Bokolje“. Na naslovnici ovog teksta nalaze se fotografije mladog Kreše kao člana kluba „Bokolje“ te kuća njegovih predaka. U Facebook grupi „Ljepote i zanimljivosti otoka Pašmana“ uz popratni tekst objavio ih je Dražen Pribilović.
U autobiografskoj knjizi Krešimir Ćosić: Igraj, vjeruj, živi, Ćosić opisuje epizodu iz djetinjstva koja ga je mogla trajno udaljiti od sporta. U odlomku koji govori o njegovoj 14. godini, piše:
„Kao četrnaestogodišnjak dospio sam u bolnicu u Biogradu na Moru. Dok su svi odlazili na zimske praznike, ja sam morao provesti 15 dana u bolnici. Doktori su pokušavali utvrditi može li se što napraviti za moja kokošja prsa jer su mislili da ću dobiti tuberkulozu i da se neću više moći baviti sportom. Tamo sam upoznao bolesnike koji su imali veće tegobe od mene. Bili su u gipsu i strpljivo čekali da prođe vrijeme i bol, čak su u svemu tome nalazili humor i šalu. Za nekoga vani takva je opuštena atmosfera bila čudna, a ja sam tada bio dio toga. Pitao sam doktora hoću li moći igrati, a on me pogledao kao da sam pao s Marsa. Utvrdio je da nisam za igru. Od tada sam igrao na svoju odgovornost.“
Budući da se rodio 1948. godine, lako je zaključiti da se ovaj boravak u biogradskoj bolnici dogodio 1962. godine. Tadašnja Bolnica za liječenje koštano-zglobne tuberkuloze, kako se tada zvala, već je bila dograđena južnim krilom deset godina ranije, prema podacima iz Biogradskog zbornika i rada Josipa Labara povodom 55. obljetnice bolnice.
Labar navodi: „Građene su uglavnom veće sobe, goleme terase za sunčanje, a sanitarni prostor i prostor za komfor pacijenata i osoblja bio je vrlo skroman. Postojala je, zbog ovakve osteoartikularne patologije, organizirana školska nastava, okupaciona terapija, radna terapija te određen vrlo skroman opseg fizikalnog liječenja i rehabilitacije“
Prema Proleksis enciklopediji, kokošja prsa predstavljaju deformaciju prsnog koša ispupčenog prema van, a najčešće su uzrokovana rahitisom. Liječe se konzervativno ili operativno, ali tadašnji liječnici nisu bili optimistični glede Krešine sportske budućnosti.
Ipak, igrajući na vlastitu odgovornost, Ćosić je nadvladao prepreke koje su mu prijetile još u djetinjstvu. Sa 16 godina, 1964., započeo je svoju košarkašku karijeru u Zadru. S KK Zadrom osvojio je pet državnih prvenstava i vrlo brzo postao legenda.
Tijekom svoje blistave karijere osvajao je brojne medalje, nagrade i priznanja – kako na europskoj, tako i na svjetskoj razini. Njegovo najveće sportsko priznanje stiglo je 1996. godine, kada je primljen u Košarkašku kuću slavnih u Springfieldu – san svakog košarkaša i priznanje za karijeru kakva se rijetko viđa. Tu počast nažalost nije doživio, ali njegov dres podignut je među besmrtne.