„Biograd još nismo zauzeli, ali je pod našom vatrom i kanonadom“ – poslušajte razgovor između Ratka Mladića i generala Uzelca od 7. listopada 1991. godine

Razgovor Ratka Mladića s Nikolom Uzelcem, zapovjednikom 5. korpusa Banja Luka, odvijao se dana 7. 10. 1991. godine točno u 16 sati i 11 minuta.

Znamo svi tko je Ratko Mladić, a tko ne zna, u kratkim crtama o njemu pročitajte na kraju ovoga priloga. „Komandant“ banjalučkog korpusa general potpukovnik Nikola Uzelac, u vrijeme Domovinskog rata bio je, kao i Mladić, uzdanica JNA i veliki neprijatelj Hrvata. Uz sklonost karakterističnim frizurama devedesetih godina prošlog stoljeća odlikovao se osvajačkim i agresorskim pretenzijama prema Hrvatskoj.

I sad poslušajte o čemu Mladić i Uzelac početkom listopada 1991. godine razgovaraju.

Uzelac pita Mladića: „A šta je sa onim mojim Biogradom? Šta je sa Biogradom?“

Mladić mu odgovara: „Biograd još nismo zauzeli, ali je još pod našom vatrom i kanonadom, samo ga ne tučemo, danas se vode pregovori tamo oni.“

Ratko Mladić, dakle, izvještava generala Uzelca da Biograd još nije zauzet, ali je pod njihovom vatrom i kanonadom. Pregovori su u tijeku, tako da Biograd toga dana ne tuku intenzivno. General Uzelac naglašava važnost napada na općinu.

Uzelac će Mladiću: „Ma daj sruši one kuće gradske, to su idioti, maspokovci još iz sedamdeset prve. Ako imaš avijaciju daj, ima na dva mesta, tuci ona dva mesta tamo na samoj obali dole baš gde predsednici oni stoje. I ima ovo malo bliže, teško je to uočiti sada, ali ovo je lako naći: ispred sebe nema ništa nego plato jedan, taj deo što vam govorim, ovaj je plato i dalje je more.“

„Dobro, je li blizu opštine?“, pita ga Mladić.

„Opštinu! Opštinu sred glave treba udariti!“ , naglašava Uzelac.

Mladić potvrđuje: „Odlično, znamo to druže, tukli smo već.“

Uzelac ponavlja: „Tu su idioti, maspokovci još iz sedamdeset prve, da znaš, ustaše zagrižene. I osvojite mi taj Biograd, to nikad nije bio hrvatski.“

Mladić: „Razumem, mi smo već njega stegli u obruč.“

Uzelac: „Nije valjda Biograd dobio ime po Zagrebu, j****a, nego zato šta je to bio večiti grad srpski, tu je bilo nekada uvijek više Srba, nikad nije bio hrvatski, to važi i za Zadar.“

Mladić: „Dobro, dobro“.

Uzelac: „Osvoji mi taj Biograd, molim te.“

Poslušajte razgovor između Ratka Mladića i generala Uzelca od 7. listopada 1991. godine:

U ovom razgovoru velikosrpski vojskovođe general Nikola Uzelac i Ratko Mladić raspravljaju o vojnim operacijama u Biogradu. General Uzelac traži informacije o statusu Biograda, a Ratko Mladić izvještava da grad još nije zauzet, ali je pod njihovom vatrom i kanonadom (učestalom i ustrajnom topničkom paljbom). Raspravljaju o specifičnim lokacijama u gradu koje treba ciljati, uključujući zgradu općine odnosno „predsjedničku kuću“ kako je naziva Uzelac, a koje treba srušiti topničkom paljbom. General Uzelac naglašava važnost zauzimanja Biograda, ističući njegovu tobožnju srpsku povijest. Mladić izvještava o napretku njihovih operacija i obećava daljnje akcije. Razgovor završava s Uzelčevim upozorenjem o mogućem primirju i potrebi za brzim djelovanjem.

Tko je Ratko Mladić?

Ratko Mladić rođen je u selu Božanovići u blizini Sarajeva. Završio je vojnu školu te vojnu i oficirsku akademiju, nakon čega, 1965. započinje njegova karijera u JNA. Iste je godine postao članom Komunističke partije u kojoj je ostao do 1990.

Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, kao zapovjednik 9. korpusa JNA, dolazi u Knin sa zadaćom da organizira paravojne snage pobunjenih Srba. Pod Mladićevim zapovjedništvom u rujnu 1991. 50 tenkova napalo je grad Šibenik. Uništeno je Kijevo, Vrlika, zaleđe Šibenika i Zadra. Zapovijedao je topničkim napadima na Šibenik, Zadar i Sinj. Mladićeve su postrojbe pomogle pobunjenim Srbima u masakru u Škabrnji.

Stvaranjem tzv. Republike Srpske iz postrojbi JNA nastaje „Vojska Republike Srpske“ te Mladić svoj „posao“ nastavlja u BiH. Na mjestu zapovjednika Vrhovnog štaba VRS ostaje do 1996., a u tom je vremenu vršen sustavan progon, etničko čišćenje i genocid nad nesrpskim stanovništvom, s vrhuncem u Srebrenici, napadi na Sarajevo, Jajce itd.

Godine 1995. Haški sud ga optužuje za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine. Bio je u bijegu sve do 2011., kada je uhićen u Srbiji. Tek prije nešto više od godinu dana, 22. studenog 2017. izrečena mu je prvostupanjska, nepravomoćna presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor.

No nažalost, Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu Mladića tereti samo za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a ne i za one u Hrvatskoj, s vrhuncem u Škabrnji.