Kad smo objavili zahtjeve pojedinih građana da se ulice Biograda na Moru šporke i da bi se trebale oprati, neki su nas čitatelji dočekali u čudu kao da smo skupa s njima upravo izmislili toplu vodu. Na ovome mjestu malo ćemo proširiti problematiku javne higijene. Krenimo od Zagreba.
Pranje zagrebačkih gradskih ulica ima svoju dugu povijest i tradiciju, i da ne duljimo, o tome smo pronašli sljedeći video zapis:
U gradu Zadru intenzivno strojno pranje obavlja se specijaliziranim vozilom-peračicom ulica, a redovno je zastupljeno na Poluotoku, dok se u ostalim dijelovima Grada održava u određenim vremenskim razmacima. Naglašavamo daj dio posla ne obavljaju vatrogasci, već Čistoća Zadar.
Za ovogodišnju turističku sezonu Grad Zadar donio je niz mjera, između ostalih tu je i svakodnevno pranje ulica u gradskoj jezgri, Narodnog trga, prostora za tržnicu i ribarnice. Osim toga, vlasnici ili korisnici stambenih i drugih prostorija obvezni su brinuti se o urednom vanjskom izgledu pročelja zgrada, ulaznih vrata zgrada, čistoći balkona, prozora, uličnih terasa te ih ukrašavati cvijećem, isto tako i urednosti prostora za odlaganje kućnog otpada.
Čistoća d.o.o. Split ima raspored pranja ulica i koliko to puta dnevno čine možete pogledati OVDJE.
U Dubrovniku se specijalnim samohodnim električnim uličnim vozilima čistilicama, dizajniranim za prohod njihovim specifičnim uskim uličicama, također vrši strojno čišćenje i pranje ulica.
Ajmo reć’ da je i u Gradu Sinju odnedavno ustanovljena potreba pranja ulica i organizirana je na inicijativu gradonačelnika Mira Bulja i njegovim izravnim dogovorom s predstavnicima tvrtke „Čistoća Cetinske krajine“, “Vodovoda i odvodne Cetinske krajine i DVD-a Sinj. Tako sad “Čistoća Cetinske krajine” vrši pranje i čišćenje, dok su „Vodovod i odvodnja Cetinske krajine“ i DVD Sinj za te potrebe ustupili cisterne.
I tako dalje.
Znači, pranje gradskih ulica nije nešto što se treba izvršiti jednokratno u pandemiji nego je u drugim gradovima uobičajena pojava.
Ovo što ćemo u nastavku iznijeti je svakodnevni prizor u jednoj ulici u Biogradu na Moru, više je iznimka nego pravilo, a riječ je o kolažu fotografija iz naslovnice.
Dakle, tom ulicom još uvijek nije prošla gradska kanalizacija i ondje se nalazi jedan ugostiteljski objekt (nije za ovu priču sad bitno koji je to ugostiteljski objekt, jer ne želimo pokrenuti javni linč) koji ima problema s otpadnim vodama.
„***** pušta vodu iz sudopera odnosno stroja za pranje suđa direktno na cestu. Težina te vode ulegne zemlju i na tome mjestu je već jednom pukla cijev od vode. Dogodit će se to opet, jer kad prođe auto taj teret stvara pritisak direkt na tu cijev, a i na kabele od struje. Drugo, ta voda smrdi, na tome mjestu skupljaju se komarci, stršljeni, a kako ide i po cesti, raznosi se ta smrdljiva voda, ostatci deterdženta, po cijeloj ulici i po susjednim kućama. Uz to, voda je skliska i na tom dijelu ceste je blaga okuka, pa može doći do sudara radi proklizavanja. Auti išpricaju tu vodu po okolnim parkiranim autima.“, nabraja nam jedan ogorčeni čitatelj i nastavlja:
„Količina otpadne vode zavisi od dnevnog ritma gostiju. Nakon doručka i nakon večere je najveća, jer se pere suđe i ta otpadna voda izlijeva na cestu. Ondje gosti ne ručaju“
K tome nas je ogorčeni građanin pitao kome da se obrati za ovaj problem, te smo ga uputili na jedinicu lokalne samouprave, na Komunalac d.o.o., gradsku tvrtku za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, te da tu pojavu prijavi u aplikaciju „Moj Biograd“ . Zakon o vodama jasno propisuje kamo s otpadnim vodama.
„Ja ne znam zašto se plaćaju komunalije, kanalizacija itd. i zašto živimo u gradu a ne u nekom selu. Najbolje da svi spojimo sudopere na cestu i ne treba nam ni kanalizacija, kad sve to može ići cestom, ispod i pokraj ceste.“, zaključuje naš čitatelj.
