Svi sveti i Dušni dan: U duhu blagdana u Biogradu na Moru obilazi se groblje

Groblja kao mjesta na kojima posebno snažno doživljavamo krhkost ljudske egzistencije mir su pokojnih, a briga nas živih. Obilazak groblja i uređivanje grobova počinje najčešće uoči velikih blagdana u spomen mrtvih i uobičajena su pojava od pamtivijeka. U ovom prilogu pročitajte prigodno nešto malo i o povijesti starog i novog groblja u Biogradu na Moru…

Svi sveti i Dušni dan

Kako su po kršćanskoj tradiciji dva dana u godini, 1. i 2. studenog, posvećeni spomenu na one kojih više nema s nama, tradicionalno na blagdan Svih svetih i Dušni dan ili Dan mrtvih i u Biogradu na Moru vjernici u velikom broju posjećuju groblja i tako izražavaju pijetet prema svojim pokojnicima. Vječna počivališta uređuju, a najmilijih se prisjećaju molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća. Običaj paljenja svijeća uključuje molitvu za svjetlost vječnu i proizilazi iz starih vjerovanja da će duša pokojnika lakše pronaći svoj put u mraku.

Svi sveti je blagdan na koji se prisjećamo svih svetaca kroz povijest kršćanstva. No kako je svetkovina Svih svetih nacionalni blagdan i ujedno i neradni dan (kako za koga), najveći broj ljudi ima naviku upravo na taj dan pohoditi grobove svojih dragih pokojnika, iako je njima zapravo posvećen dan koji slijedi, a to je Dušni dan ili Dan mrtvih. Osim svetih misa u crkvama, na tzv. novom groblju na blagdan Svih svetih s početkom u 15 sati je odrješenje, dok je odrješenje na tzv. starom groblju s početkom u 16 sati sljedeći dan.

Uz središnji križ upaljeni su i gore lampioni i na stalku periodično i za važne obljetnice polažu se vijenci.

Središnji križ

Povijest starog i novog groblja u Biogradu na Moru

Malu povijest starog i novog groblja donosi nam Zavičajni muzej Biograd na Moru.

Prvo skupno groblje (danas staro) u Biogradu na Moru otvoreno je za ukop sjeveroistočno od linije Varoš – Križ oko 1850. godine. Već 1898. godine došlo je do prvog proširenja, a 1902. godine do drugog proširenja ovog groblja. Do tada su se ugledniji ljudi pokapali u crkvi Sv. Stošije, a ostali uokolo tj. izvan crkve. Neki su se sahranjivali i u franjevačkom samostanu Sv. Duje u Kraju na otoku Pašmanu.

Kada je 1820. godine austrijska vlast zabranila pokapanje mrtvaca u naseljima, crkvama i oko njih, zbog zdravstvenih razloga, to je bio jedan od osnovnih razloga izgradnje ovog groblja. Kamen ploča uzidana u sjeverozapadni ograđeni dio staroga groblja svjedoči da je prvi ukop obavljen 21. lipnja 1829. godine kada je pokopan Šime Mikulić, sin Mate, u 80. godini života iz Biograda. U tom groblju tako su redom pokapani bogatiji seljani, trgovci i posjednici (Pelicarići, Lukačići, Strpići i dr.) koji su sebi izgradili kamene grobnice odnosno kapelice.

Staro groblje u Biogradu na Moru

Lokacija ovog groblja bila je neposredno uz samo naselje, jer se tada vjerovalo kako „živi i mrtvi“ žive u simbiozi te čine zajednicu koje čak ni smrt ne rastavlja.

Na starom groblju nalazi se i dio groblja u koje su se pokapali pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti.

Staro groblje bilo je u uporabi 160 godina, zatvoreno je za pokapanje ’80-ih godina 20. stoljeća. Groblje je, naime, Rješenjem Skupštine Općine Biograd 29. lipnja 1989. godine „stavljeno izvan uporabe“, kada se istoga dana „osniva novo groblje u Biogradu na Moru“.

Novo groblje sjeverozapadno od Jadranske magistrale sagrađeno je 1987. godine i otvoreno je za ukop od 29. lipnja 1989. godine, danas broji više od 1 200 grobnica.

Novo groblje u izgradnji

Kapelica na novom Gradskom groblju jednobrodna je građevina sa zvonikom na preslicu i zvonom.

Kapelica na novom groblju u izgradnji
Kapelica na novom groblju danas

U duhu blagdana

Gradsko groblje ovih dana preplavljeno je raznovrsnim cvijećem u živopisnim bojama, najčešće krizantemama, buketima i cvjetnim aranžmanima.

Trgovački centri, cvjećarnice i gradska tržnica prepuni su bogatom ponudom, a bogatstvo i izgled buketa i cvjetnih aranžmana najčešće ovisi o želji kupaca i iznosu koji je za njih spreman izdvojiti svaki od njih, a cijena buketa i krizantema u pitarima u odnosu na lanjsku godinu popele su se za 40% tako da se kreću od 50 kuna do nekoliko stotina kuna za neke bogatije aranžmane.

Oni koji su unaprijed znali da krizanteme i ruže nisu neko egzotično bilje koje se ne bi moglo uzgojiti i u vlastitom vrtu, s ljubavlju su ih uzgojili i priredili za ove dane, pa sad ne moraju razmišljati o cijenama.

Svjećomat

Nakon cvijeća, potrebno je još samo pobrinuti se za svijeće odnosno nadgrobne lampione. Posebna je pogodnost koja se u tom smislu nudi posjetiteljima nalazi se na samom ulazu na biogradsko groblje. Tamo je postavljen tzv. svjećomat, samoposlužni automat za kupnju nadgrobnih svijeća ili lampiona.

U automatu koji radi na kovanice u ponudi su, ovisno o cijeni, nekoliko vrsta i modela lampiona. Odabirom željenog modela ubaci se određeni potreban iznos te se okretanjem ručice na zadanom polju mehanički pokrene automat i uzme traženi lampion. Zbog zaštite od moguće krađe kovanica i lampiona ili mogućih oštećenja, ovaj je automat pod video nadzorom, a postavila ga je 2015. godine biogradska tvrtka Bošana, koja brine i o biogradskom groblju.

Tražilica pokojnika

Na ovo groblje svake godine dolazi mnogo posjetitelja. Mnogo je onih koji povodom tog dana dolaze iz udaljenih krajeva Hrvatske, a često i iz drugih država i nije im jednostavno pronaći baš sva počivališta svojih znanaca, prijatelja i rodbine koja bi željeli posjetiti, položiti cvijeće ili zapaliti svijeću. Upravo zbog toga postoji „tražilica pokojnika“. Naime, uprava groblja prikuplja i održava evidencije o pokojnicima na stranici: http://www.axiomgis.com/biograd .

Posjedujete li noviji „pametni telefon“ lokaciju pokojnika možete pokušati naći putem web servisa na lokaciji : https://www.axiomgis.com/biograd/mobile
Umjesto upisivanja adrese u Internet preglednik, možete pročitati priloženi QR kod koji se izvorno nalazi na mrežnim stranicama Bošane d.o.o.

Izvor: Zavičajni muzej Biograd na Moru, Biogradski zbornik (Lucijan Kos, str. 546), Bošana.hr