Arapski geograf i kartograf Al-Idrisi koji je putovao po južnoj Europi, sjevernoj Africi i Maloj Aziji, zabilježio je u Palermu (Sicilija) sredinom 12. stoljeća da Hrvatsku zovu Dalmacija i da je Biograd nastanjen Dalmatincima te Slavenima. Izradio je veliku kartu svijeta, na kojoj se u dosta krupnom mjerilu vidi Hrvatska i njeni gradovi.
Kada su križari za račun Mletačke Republike razorili Zadar 1202. godine, Biograd su obnovile zadarske izbjeglice i nazvali ga Zara nuova/Jadera nuova (Novi Zadar). Nakon što su bile popravljene kule i zidine Zadra, te se Zadrani vratili u svoj grad, Biograd su nazvali Zaravecchia (Stari Zadar).
Švicarski dominikanac Felix Falori sastavio je, za vrijeme svojih hodočasničkih putovanja brodom iz Venecije u Palestinu i natrag 1480. i 1483./1484. godine jedan od najopširnijih opisa hrvatske obale u srednjem vijeku. Tako je zabilježio da se brod kojim je putovao opskrbio s vodom u Zadru i nastavio ploviti „vrlo ugodnim krajolikom na kojemu s obje strane imasmo sela, utvrde i plodnu zemlju. Dođosmo u Zaracecchiju (Biograd na Moru). Vidjesmo njegove velike ruševine…“
Kapetan Zadra Alvise Bembo u svom je izvještaju podnesenom mletačkom Senatu 1563. godine naveo za Biograd i njegovu okolicu da je to „veliko područje, lijepo i plodno u kojem su bogata polja, plodna i velika zemljišta…“
Zadarski je povjesničar Šimun Ljubavac posjete Biogradu, 1650. godine, opisao na način da su se tada vidjele „na manjem brijegu još ruševine staroga hrvatskog dvora iz prošlih stoljeća…“
Mletački putopisac Alberto Fortis u djelu „Putovanje po Dalmaciji“ (1774. godine) između ostalog, opisao je Biograd i Vranu. Spominje mletačko rušenje Biograda (1125. godine), potom izgradnju sela koje da se proširilo izvan porušenih i kasnije obnovljenih zidina i kula u predjelu zvanom Varoš. Za stanovnike nema lijepih riječi te smatra da su zaslužili srdžbu Mletačke Republike. U vrijeme posjeta Biogradu primijetio je da u njemu obitava malo ljudi i da su siromašni.
Izvor. Zavičajni muzej Biograd na Moru/izložba „Biograd na Moru, prijestolni i krunidbeni grad hrvatskih kraljeva“