Drago Krpina – intervju za Novi radio povodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske

Ovdje poslušajte o čemu je Drago Krpina govorio u intervjuu koji je dao za Novi radio, u emisiji Ispod volta, dan uoči obilježavanja ovogodišnjeg Dana neovisnosti Republike Hrvatske.

Drago Krpina rođen je u Radošinovcu 1960. godine. Osnovnu školu polazio je i završio je u Radošinovcu i Stankovcima. Srednju školu polazio je i završio u Puli i Zadru. Hrvatski jezik i književnost studirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a potom na Učiteljskom fakultetu u Gospiću i Zagrebu gdje je i diplomirao. Nakon diplomiranja predavao je kao učitelj u područnoj školi Miholjec kod Križevaca te u školama u Svetom Filip i Jakovu i Biogradu na Moru. Bio je glavnim urednikom stranačkoga lista HDZ-a, Glasnika HDZ-a.

 1990-ih godina

Jedan je od osnivača Hrvatske demokratske zajednice, u javnosti biva poznat nakon pokušaja atentata na dr. Franju Tuđmana  na HDZ-ovom skupu u Benkovcu 18. ožujka 1990. godine.  Na izborima za Hrvatski sabor  odnio je pobjedu kao kandidat HDZ-a za općine Benkovac, Knin i Biograd na Moru. Hrvatski sabor ga 1990. godine bira za člana hrvatske delegacije u Skupštini SFRJ.

Na početku balvan-revolucije, u srpnju 1990. godine, imenovan je predsjednikom Kriznog štaba za sjevernu i srednju Dalmaciju. Uskoro dobiva čin brigadira Hrvatske vojske, te postaje načelnikom Političke uprave Ministarstva obrane. Jedno vrijeme bio je savjetnikom za okupirana područja i predstojnikom Ureda za mirnu reintegraciju predsjednika Republike  dr. Franje Tuđmana.

U Hrvatskom saboru bio je zastupnik u prva četiri saziva (1990.-2003.), a od 3. prosinca 1998. godine glavni tajnik  Hrvatske demokratske zajednice do 6. ožujka  2000. godine, kada je podnio ostavku.

Nakon 2000. godine

U četvrtome sazivu Hrvatskoga sabora brojio se među aktivnije zastupnike, te je obnašao dužnost predsjednika Odbora za poljoprivredu i šumarstvo.

Na 5. Općem Saboru HDZ-a u svibnju 2000. godine biva izabran za dopredsjednika HDZ-a, te se sve jače distancira od sukoba Ive Sanadera i Ivića Pašalića.  Godine 2002.  na 7. Općem Saboru HDZ-a kandidira se ponovno za dopredsjednika stranke, ne htijući svrstati se ni u jedan tabor i izgubivši povlači se iz političkoga života.

Na parlamentarnim izborima 2007.  kandidarao se u IX. izbornoj jedinici kao nositelj nezavisne liste, koja tada dobiva 1.339 glasova, odnosno 0,53%. Ponovno se 2012.  godine aktivirao u Hrvatskoj demokratskoj zajednici te je na izbornoj skupštini HDZ-a Biograda na Moru  izabran za izaslanika na 15. Opći sabor HDZ-a, koji je održan u svibnju iste godine.

(podaci s Wikipedije)