Iako se najpoznatija i najznačajnija Sfinga nalazi u Gizi, Egiptu, istina je pak da su mnoge sfinge razasute širom svijeta. Jedna od njih nalazi se u Hrvatskoj, a tu kreće jedna uistinu fascinantna priča oko nje.
Zadar, lijepi hrvatski primorski grad u posljednjih nekoliko godina postao je hrvatsko turističko središte. Činjenica da se najveća sfinga u Europi nalazi baš u Zadru ovaj grad čini još privlačnijim mnogobrojnim turistima koji obilaze Zadar. Dakle, najveća sfinga u Europi nalazi se u Hrvatskoj odnosno u Zadru! A pravo pitanje bilo bi – kako to da je u jedan europski mediteranski grad poput Zadra dospjela prava pravcata sfinga?!
Iako postoje brojni kulturno povijesni spomenici svuda po Dalmaciji, u najmanju ruku Hrvatska je zacijelo još zanimljivija upravo zbog zadarske sfinge i u svakom slučaju, priča o „hrvatskoj sfingi“ je, ponavljam, uistinu fascinantna!
Prije nego li uočite zagonetni spomenik u uvali Maestral, primijetit ćete tamo bezbroj vila koje su podignute u razdoblju Belle Epoque, s nevjerojatnim arhitektonskim projektima i prekrasnim vrtovima.
Vratimo se sad u 1901. godinu. U to vrijeme poznati Zadranin Giovanni Smirić u stvari bio je jedan od najistaknutijih građana Zadra iz 19. stoljeća, započeo je u uvali Maestral graditi ljetnikovac. Studirao je u inozemstvu, u Veneciji, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Attiliu Spineda de Cataneis. Zaljubili su se, oženio je Giovanni svoju Attiliu, preselili su u Dalmaciju, u Zadar, i izrodili petero djece.
Prema onome što se može istražiti, u skladu s klasicističkim i romantičarskim razmišljanjima 19. stoljeća kada se posebno njegovala ljubav prema egzotičnom, i njegova supruga Attilia i Giovanni bili su fascinirani okultnim i to je jedan od glavnih razloga zašto je njihov vrt bio ukrašen izuzetno zanimljivim elementima, kojih nema u vrtovima susjednih vila. Nažalost, uživali su tek nekoliko ljeta zajedno.
Kako se ispostavilo, veličanstvena sfinga u Zadru izgrađena je 1918. godine i to nakon što je Smirićeva supruga umrla, a sagrađena je kao spomen na njegovu suprugu Attiliu. I o sfingi o kojoj su isprepletene brojne legende, kako se čini, jedino je to istinito. Sudeći prema tome, sfinga u Zadru ove godine navršava svoju čak 100-tu godinu!
Sfinga je vrlo slična onoj pronađenoj u Egiptu, a razlikuje se tek u nekoliko detalja. Zadarska Sfinga izgrađena je od betona i ima ljudske ruke namjesto šapa. Misteriozna sfinga u Zadru ima hijeroglifski natpis koji do sada nitko nije bio u stanju dešifrirati.
Vila Attilia, sfinga i park, cijeli taj kompleks danas je zanemaren i nije prepoznat kao vrijedan dio kulturne baštine. U kući se danas nalaze ambulante, no cijeli park je zapušten i tek tu i tamo gradske tvrtke pokose travu. I premda je Giovanni Smirić bio prvi zadarski konzervator, kustos Arheološkog muzeja u Zadru, čini se da nije zavrijedio niti da neka ulica nosi ime po njemu..
Zadarska sfinga je oštećena i zahtijeva ozbiljnu restauraciju. Cijela ova priča o sfingi u mediteranskom gradu i zadarskom parku posvećenom uspomeni na ljubav i te kako bi se mogla iskoristiti u turističke svrhe, zar ne?
(Izvor: http://www.ancient-code.com/the-largest-sphinx-in-europe-is-located-in-zadar-croatia/)