U prigodi obilježavanja 30. obljetnice osnutka 134. brigade Hrvatske vojske u četvrtak, 28. listopada 2021. godine, u organizaciji Općine Sveti Filip i Jakov u kino dvorani u Svetom Filip i Jakovu predstavljen je zbornik radova s drugog po redu znanstveno-stručnog skupa „Biogradsko-benkovački kraj u Domovinskom ratu“ (održanog u Biogradu na Moru 11. lipnja 2021. godine) te premijera istoimenog dokumentarnog filma.
Program je počeo predstavljanjem zbornika radova, nakon čega je uslijedila premijera dokumentarnog filma autora Jakova Đinđića…
U ime domaćina prvi se nazočnima obratio Zoran Pelicarić, načelnik Općine Sveti Filip i Jakov. Nakon upućene čestitke povodom jubilarne 30. obljetnice osnutka 134. brigade HV-a, zahvalio je hrvatskim braniteljima koji su dali život za obranu domovine i onima koji su preživjeli rat kao i njihovim obiteljima na žrtvi i doprinosu tijekom Domovinskog rata.
„Nakon uporne obrane biogradsko-stankovačkog kraja do 1995. godine čekali smo operaciju „Oluja“ koja je omogućila novi početak, obnovu i izgradnju infrastrukture, gospodarski napredak, što je posebno vidljivo u turističkom sektoru u kojem je Općina Sveti Filip i Jakov sada poznata turistička destinacija.“, istaknuo je načelnik Pelicarić.
Zbornik radova predstavili su urednici dr. sc. Josip Čerina i dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić.
„Motivacije za pisanje i prikupljanje gradiva za zbornik radova nije nedostajalo. Nastavak je to prvog znanstveno-stručnog skupa i zbornika radova s toga skupa jer tada nije bio obuhvaćen dio tema važnih za biogradsko-stankovačku bojišnicu i civilni život uz crtu bojišnice kao i život u progonstvu u obalnim naseljima. Ovim zbornikom radova zaokružili smo istraživanje o problemima i izazovima s kojima su se susretali oni koji su ostali živjeti na ratom zahvaćenim područjima. Život i rad u to su vrijeme bili složeni i opasani, ne samo za hrvatske branitelje, već i za civile koji nisu napustili svoje kuće u naseljima uz crtu bojišnice te za prognanike koji su našli utočište u naseljima na obali. Brojna pitanja i teme su obrađene i zapisane te ostaju dragocjeno svjedočanstvo i podsjetnik na dane ponosa i slave, ali i sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i patnje civilnog stanovništva.“, rekao je dr. sc. Josip Čerina.
„Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, jedan od nakladnika zbornika radova, organizacijom i sudjelovanjem na ovakvim znanstveno-stručnim skupovima nastoji dati svoj doprinos i omogućiti da se kroz znanstveno i stručno istraživanje i svjedočenja izravnih sudionika Domovinskog rata, sačuva istina i sjećanje na sudionike i događaje na biogradskom i stankovačkom području u vrijeme Domovinskog rata, ali i da se cjelokupnoj javnosti približe događaji iz toga razdoblja, upravo onako kako su ih autori četrnaest radova prikazali u svojim tekstovima.“, zaključila je dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić.
Neposredno prije projekcije dokumentarnog filma „Biogradsko-benkovački kraj u Domovinskom ratu“ – prvi dio, nazočnima se obratio Jakov Đinđić, autor filma, istaknuvši kako je poticaj za snimanje bila ova važna 30. obljetnica osnutka 134. brigade HV-a kao i to što sam dolazi iz braniteljske obitelji.
„Sinopsis dokumentarnog filma odnosi se na prikaz važnih događaja od pokušaja atentata na dr. Franju Tuđmana, djelovanje dragovoljačkih postrojbi, ustrojavanje domicilnih postrojbi i njihovo angažiranje na upornoj obrani biogradsko-stankovačkog područja, a paralelno je prikazana obrana naselja i uspostava obrambenih položaja. Mnoštvo priča ljudi koje prije nisam poznavao odvelo me do drugih ljudi, koji su možda bili samozatajni i nisu istupali sa svojim svjedočanstvima, tako da sam došao do jako zanimljivih i potresnih priča. Ovoj film je i svojevrsno odavanje pijeteta svim poginulim braniteljima i civilnim žrtvama s ovoga prostora. Paralelno sa snimanjem ovog dokumentarnog filma radim i na pripremi monografije s istim nazivom.“, istaknuo je Jakov Đinđić.
Zadaća 134. brigade HV-a bila je braniti prostor od zaselka Viterinci u selu Raštane Gornje do sela Bila Vlaka i po dubini naselja uz more od Turnja do Draga te biogradski arhipelag. Obrambene položaje su uspostavili na liniji: z. Viterinci – s. Tinj – s. Sikovo – Jankolovica – Sokoluša – Debeljak – Veliki bak – Zmijevača – s. Dobra Voda – s. Pristeg – z. Ivandića Stanovi – Umci – s. Budak – Čučkovica – Gradina – s. Bila Vlaka – s. Velim u listopadu 1991. te su ih čvrsto branili. Dolazak snaga UN-a u prvoj polovici 1992. godine omogućio je početak preustroja HV-a tako da je 134. brigada u srpnju 1992. većim dijelom demobilizira, a od preostalog dijela je ustrojena TG-134 koja je djelovala do kraja godine, dok je dio pripadnika preraspoređen u samostalne domobranske bojne Benkovac i Biograd. Za junački čin u ratu 134. brigada HV-a odlikovana je odličjem Reda Nikole Šubića Zrinskog. Pripadnici 134. brigade HV-a su nakon uspostave obrambenih položaja u listopadu 1991. godine nastavili uspješno braniti biogradsko i stankovačko područje. Većina njih su svoj borbeni put završili u sastavu 134. domobranske pukovnije u operacijama Oluja i Maestral.
Izvor: Braniteljski portal