HNK Primorac prvi je hrvatski nogometni klub u zadarskoj okolici, osnovan 1919. godine. Nije da se do tada u Biogradu nije igrao nogomet, no sve je to bilo neorganizirano. Prva javna utakmica u Biogradu na Moru odigrala se početkom svibnja 1915. godine. Bilo je to u jeku Prvog svjetskog rata koji je trajao od 1914. do 1918. godine, no 1915. godine još uvijek na Jadranu nije bilo ratnih zbivanja. Ono što je potom uslijedilo, teško je u najkraćim crtama dočarati.
Ubrzo nakon sklapanja Londonskog ugovora Italija je napustila dotadašnje saveznike i stupila u rat, te je upravo u svibnju 1915. godine formirano talijansko ili tzv. jugozapadno bojište smješteno na kopnenoj granici Kraljevine Italije i Austro-Ugarske Monarhije. Nakon što je razotkriven sadržaj Londonskog ugovora, od ranije poznatih pretenzija Italije prema Dalmaciji do krajnjih granica narasla je netrpeljivost talijanskih i austro-ugarskih postrojbi, oružani sukob se rasplamsava, borbe postaju izrazito brutalne. Ratna zbivanja donose Dalmaciji dalekosežne posljedice: mobilizaciju najmanje 10 od 100 muškaraca, brojne ranjenike, razdoblje velike gladi, bolesti, epidemije španjolske gripe, kolere, nezamislive bijede…
S druge strane, vojnici na bojišnici su samo nekoliko metara iza prvih crta igrali nogomet, utrkivali se ili boksali. Za većinu njih to je bio prvi susret s organiziranim sportom. Pomagao im je zaboraviti užase i smrt te im je davao novu nadu. Sudeći prema knjizi „14-18, le sport sort des tranchées” autora Michela Merckela, ovaj rat imao je ključnu ulogu u povijesti sporta. Vojnici iz ruralnih krajeva dobili su priliku baviti se sportom koji je do tada bio rezerviran samo za elitu. Dokumentarni film „Igre na bojištu: Kako je prvi svjetski rat promijenio sport“ (1914-1918, LE SPORT A L’ÉPREUVE DU FEU / GAMES ON THE BATTLEFIELD) snimljen prema već spomenutoj knjizi, uz pomoć brojnih arhivskih snimki otkriva jedno od neočekivanih nasljeđa Prvog svjetskog rata.
Stoga nije bilo neočekivano da je jedan od vojnika neposredno po završetku Prvog svjetskog rata u grad Biograd donio ideju organiziranog sporta i postavio temelje za nogomet. Bilo je to 1919. godine, kada se Niko Rudić – Japanac vratio iz zarobljeništva i u grad donio prvu pravu nogometnu loptu. To je godina u kojoj je osnovan HNK Primorac.
Uz Niku Rudića Japanca, među osnivačima kluba iste godine navode se Lj. Pavić, J. Jeličić, J. Troskot, dr. J. Kalinić i S. Lukačić i to je bila prva postava HNK-a Primorca.
Mi ćemo se ovaj put posvetiti jednome od njih, u to vrijeme 28-godišnjem liječniku dr. Juraju Kaliniću čije podatke i fotografiju smo dobili preko njegovog unuka, Paola Alfonsa Giorgio Calzavara iz Milana u Italiji i ovim putem mu zahvaljujemo na suradnji.
Dr. Juraj Kalinić rodio se 29. prosinca 1891. godine u Vrlici. Studij medicine završio je u Gracu, drugom najvećem gradu u Austriji. Veći dio svoga života proveo je u Biogradu na Moru u svojoj primarnoj zadaći liječenja, ali i razvoju sporta.
Kada Ugovorom o teritorijalnom razgraničenju između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS, potpisanim u Rapallu, gradiću u blizini Genove u Italiji 12. studenog 1920. godine, grad Zadar s okolicom pripadne Italiji, Biograd na Moru i veći dio sjeverne Dalmacije gubi svoje prirodno gospodarsko i kulturno središte.
Rapalskim ugovorom grad Zadar sa svojom neposrednom okolicom pripao je Italiji. Sjeverna Dalmacije od Raba do Šibenika ostala je bez većeg i značajnijeg upravno-ekonomskog centra, a Preko, Biograd i Benkovac nisu bili toliko razvijeni da preuzmu tu ulogu. U novoj državi Kraljevini SHS pristupilo se osnivanju najprije Prečko-biogradskog kotara (sreza), a zatim i Biogradskog kotara – Sreza načelstva s ispostavama u Ninu i Zemuniku, 1923. godine.
Premda je Konvencijom za opće sporazume potpisanom između Kraljevina Italije i SHS bilo dopušteno liječenje u zadarskoj bolnici, ipak je to bio ogromni ekonomski teret za državu SHS. Ova država biva prisiljena donijeti Zakon o gradnji i proširivanju zdravstvenih ustanova državnim kreditima. U jeku velike ekonomske krize, još uvijek prisutne u svijetu i u nas, razvija se ideja o cijeloj mreži zdravstvenih ustanova u tadašnjoj Primorskoj banovini i gradnji prve bolnice u Biogradu na Moru.
U Biogradu na Moru prvi kotarski zdravstveni djelatnik godine 1922. godine postaje upravo dr. Juraj Kalinić. Kotarski liječnik bio je u periodu od 1922. do 1941. (do početka Drugog svjetskog rata). Od 1941. do 1945. godine zamijenio ga je u Biogradu dr. Franić.
U svojim tridesetim godinama dr. Kalinić zasnovao je obitelj, a stambeno pitanje riješeno mu je na način da je dobio stan u hotelu Evropa, jednom od dva hotela koja su tada postojala u Biogradu.
U knjižici R. F. Mađera „Epigrami biogradski i drugi“, tiskanoj 1934. godine u Šibeniku, autor spominje mnoge svoje prethodnike i suvremenike, između ostalih dr. Kalinića kojeg opisuje sljedećim rečenicama:
Kao dobra majka dnevno si na putu,
Pa na ranu tešku mećeš travu ljutu,
Slaboga krijepiš i tješiš u boli
I tako svoj život u suznoj je doli
Poput svjetlog sunca, što je
Rasipalo trake svoje . . .
Njegovo ime nalazi se i na popisu dopisnika objavljenom u prvom broju „Liječničkog vjesnika“ iz 1938. godine (u linku: https://library.foi.hr/m8/S01101/1938/1938_00013.pdf )
Talijanska okupacija naših krajeva, Biograda, Benkovca, Ravnih kotara, u Drugom svjetskom ratu počela je 12. travnja 1941. i trajala je do pada Italije 1943. godine, zatim je uslijedila njemačka okupacija koja je trajala do konca rata (Biograd je oslobođen 1. studenog 1944. godine).
U Biogradskom zborniku iz 1990. godine pod naslovom „Osvrt na povijest bolnice u Biogradu na Moru u povodu 55. obljetnice postojanja“ Josip Labar navodi da od svibnja 1943. u Bolnici radi dr. Kalinić. Njegov unuk Paolo Alfonso Giorgio Calzavara otkriva nam da je u jesen 1943. godine, nakon kapitulacije Italije dr. Kalinić premješten na otok Vis, gdje se priključio NOP-u te bio jedan od rukovoditelja, štoviše ravnatelj bolnice.
Jedan od prvih osnivača HNK Primorca i liječnik, dr. Juraj Kalinić preminuo je 24. srpnja 1975. godine u Biogradu na Moru, u svojoj 84. godini.
Dijelove prethodno spomenutog dokumentarnog filma „Igre na bojištu: Kako je prvi svjetski rat promijenio sport“ možete pogledati u nastavku:
https://www.youtube.com/watch?v=e0StubvWrVE
https://www.youtube.com/watch?v=wcqIrnlfRms
https://www.youtube.com/watch?v=Ia1NpC8PdDw
https://www.youtube.com/watch?v=uK8WwIBRx8E